FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 8. srpnja 2013. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 14,30 sati.

ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić kazao je danas da izuzetaka u fiskalizaciji neće biti te kako nema potrebe za moratorijem od tri mjeseca, kako predlažu trgovci na tržnicama, jer je bilo dovoljno vremena da se svi pripreme. Odgovarajući na pitanja novinara nakon potpisivanja ugovora o kreditu između HBOR-a i CEB-a, kazao je da zahtjeva može biti, ali da su oni u suprotnosti sa zakonom o fiskalizaciji i ako se napravi izuzetak na tržnicama, onda fiskalizacija ne treba ići ni prema ugostiteljima, liječnicima ili odvjetnicima. "Izuzetaka nema, Ministarstvo financija nema što dodati", istaknuo je Linić. Podsjetio je da je zakon o fiskalizaciji donesen krajem prošle godine te su u njemu jasno definirani rokovi kad koje djelatnosti trebaju ući u sustav, zbog čega moratorija nema te nema ni potrebe za njim. Istaknuo je i kako je on "na svoju ruku" najavio da na tržnicama prvi mjesec neće biti nadzora. Time im dajemo mogućnost da se pripreme ako su shvatili da se neće moći nagađati s Vladom, kazao je Linić te ponovio da potrebe za moratorijem nema jer se o zakonu o fiskalizaciji sve zna već devet mjeseci. Fiskalizacija je u Hrvatskoj uvedena jer nema dovoljne kontrole nad prometom gotovine, a gdje god je velik gotovinski promet velika je i siva ekonomija. Ako je u ugostiteljstvu postignut 60 posto veći promet nego prošle godine, onda se vidi da je fiskalizacija bila opravdan posao, ocijenio je Linić te rekao kako vjeruje da će i promet na tržnicama biti veći.

ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić govoreći o najavljenom rebalansu proračuna podsjetio je da će to vjerojatno biti tema kod donošenja prijedloga proračuna za 2014. i projekcija za 2015. i 2016. godinu. Poruke Vlade su da daljnjeg rezanja nema, ali i da je godinu i pol dana čekanja, opraštanja i pogodovanja završilo. Sva logika proračuna 2013. će biti naplata svih potraživanja onih koji svoje obveze prema državi nisu sredili i to nije nikakva prijetnja, nego poruka da hoćemo disciplinu, izjavio je Linić. O prijedlogu zakona o potrošačkom kreditiranju Linić je rekao da će se vjerojatno idućeg tjedna naći na dnevnom redu Vlade, a da je i nakon provedene javne rasprave "manje više onakav kakav je bio i u prvim varijantama", odnosno da daje naglasak na zaštitu potrošača kod načina obračuna kamatnih stopa i naknada, prekoračenja po tekućim računima i dr. Najavio je i kako bi do kraja ovog tjedna trebale biti dovršene pripreme za novo zaduženje države, što je u skladu s planiranim u trenutku kada se donosio proračun za ovu godinu. Komentirao je i više cijene cigareta, do kojih je došlo zbog viših trošarina na duhanske proizvode, rekavši da će se one i nadalje često mijenjati. Promjene su u tom segmentu uslijedile prije sve zbog usklađenja naših niskih trošarina s prosjekom EU, jer je očito da smo imali prenisko oporezivanje u odnosu na prosjek Europe.

SPLIT - Broj dolazaka turista u Hrvatsku u prvih šest mjeseci ove godine veći je za 5 posto, a broj noćenja veći je za 4,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, izvijestio je ministar turizma Darko Lorencin na današnjoj konferenciji za novinare u Splitu. Izrazio je zadovoljstvo takvim rezultatima rekavši da je predsezona bila jako zahtjevna zbog gospodarske situacije u eurozoni te nepovoljnih vremenskih prilika i rasporeda praznika koji utječu na dolazak turista. Ovaj porast u prvih šest mjeseci dokazuje konkurentnost hrvatskog turizma, istaknuo Lorencin. Napominjući kako je po najavama s tržišta i turističkih djelatnika izvrstan i početak glavne turističke sezone istaknuo je kako je optimist glede glavne sezone. Prvih šest mjeseci najbolje su turističke rezultate ostvarile četiri dalmatinske županije - Zadarska s porastom turističkih dolazaka od 14 posto, Splitsko-dalmatinska 9,5 posti te Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska s porastima od po 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, naveo je Lorencin. Dodao je kako je u Istri u prvom polugodištu ostvareno manje turističkih dolazaka za 1,7 posto i manje noćenja za 1,2 posto. Po tumačenju ministra Lorencina radi se o "malom minusu" u Istri na što je utjecalo gotovo 50 kišnih dana te poplave u Austriji u Bavarskoj odakle turisti tradicionalno dolaze u Istru, a nešto su, dodao je utjecale i poteškoće s vizama glede ruskih turista.

ZAGREB - Predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) potpisali su danas ugovor o kreditu u iznosu od 90 milijuna eura, namijenjenih prvenstveno za financiranje projekata malog i srednjeg poduzetništva te projekata lokalne i regionalne samouprave. Ugovor su potpisali guverner CEB-a Rolf Wenzel i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, koji je tom prilikom istaknuo da dvije razvojne banke surađuju od 2001. godine, od kada je sredstvima CEB-a, odnosno s ukupno 158 milijuna eura, financirano 422 projekta malih i srednjih poduzetnika te 25 projekata komunalne infrastrukture kroz koje je otvoreno 1.350 novih radnih mjesta, a višestruko više ih je očuvano. Novi kredit CEB-a, najvrijedniji do sada, HBOR-u je odobren na 15 godina uz 5 godina počeka za ulaganja javnog sektora, odnosno na 12 godina s 2 godine počeka za malo i srednje poduzetništvo. Kamatna stopa iznosi 2,03 do 2,53 posto godišnje ukoliko se odredi da bude fiksna, odnosno oko 1 posto po današnjim uvjetima ako se odredi kao varijabilna. HBOR će pak kredite ovim sredstvima odobravati na rok od 12 do 17 godina, s počekom od 3 do 5 godina te kamatnom stopom, ovisno o kategoriji projekta, od 2, 4 ili 6 posto, odnosno 2, 3 ili 5 posto prema privremenoj mjeri sniženih kamatnih stopa, čije je trajanje produljeno do kraja ove godine.

ZAGREB - Motorni benzini od ponoći će pojeftiniti za tri, odnosno četiri lipe po litri, dok će dizelska goriva poskupjeti i to eurodizel i plavi dizel za šest lipa, a lož ulje za devet lipa po litri, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva koje je danas objavilo najviše razine maloprodajnih cijena naftnih derivata u razdoblju od 9. do 22. srpnja. Po tim podacima, Ministarstvo je najvišu maloprodajnu cijenu eurosupera BS 95 utvrdilo na 10,08 kuna, što je tri lipe manje od dosadašnjih 10,11 kuna. Za tri će lipe po litri pojeftiniti i eurosuper BS 100 čiju je najvišu cijenu Ministarstvo utvrdilo na 10,60 kuna (do sada 10,63 kune), dok će eurosuper BS 98 pojeftiniti za četiri lipe i nova mu je cijena 10,39 kuna (do sada 10,43 kune). Za razliku od benzina, cijene dizelskih goriva od ponoći će biti više za šest do devet lipa po litri. Ministarstvo je najvišu maloprodajnu cijenu eurodizela BS utvrdilo na 9,50 kuna (do sada 9,44 kune), plavog dizela, odnosno plinskog ulja obojanog plavom bojom s oznakom euro na 6,11 kuna (do sada 6,05 kuna), a lož ulja, odnosno plinskog ulja s oznakom euro na 6,56 kuna (do sada 6,47 kuna).

ZAGREB - Nakon što su od novinara saznali da ministar financija Slavko Linić ne odustaje od uvođenja fiskalizacije na tržnicama, prosvjednici na Markovu trgu pozvali su sve koji su obveznici fiskalizacije od 1. srpnja da se fiskaliziraju u roku koji je dao ministar Linić i počnu raditi u sukladno zakonu, ali su najavili tužbu pred europskim sudovima. "Najavljujemo tužbu pred europskim sudovima jer je prilikom donošenja Zakona o fiskalizaciji i primjene istog za prodaju na otvorenom na tržnicama i međunarodnim manifestacijama, kao što su sajmovi, prigodne prodaje, proštenja i kirvaji napravljen propust", izjavio je novinarima predsjednik Udruge hrvatskih tržnica Niko Pervan. Pervan je zaključio da je prekršeno više prava i učinjena nesaglediva šteta i sramota Hrvatskoj te da su nažalost svoja prava prisiljeni štititi pred institucijama Europske unije. Po procjeni policije na Markovu trgu je oko 600 prodavača prosvjednika, a po riječima Pervana, s tržnica Zagreba, Pule, Rijeke, Karlovca, Siska, Varaždina, Bjelovara, Slavonskog Broda, Osijeka, Đakova, Šibenika i Omiša ih je stiglo 1500 i paralelni se prosvjed održava na glavnoj splitskoj tržnici.

ZAGREB - Prosječna neto plaća u Hrvatskoj je u drugom kvartalu ove godine iznosila 5.403 kune, što je neznatno više nego u prvom kvartalu kada je bila 5.399 kuna, a najviše plaće, za 27 odnosno 20 posto iznad prosjeka bile su u djelatnostima ICT i energetici, dok su najniže, za 15 odnosno 12 posto ispod prosjeka bile u turizmu i ugostiteljstvu te transportu. Podaci su to servisa MojaPlaća koji u sklopu portala MojPosao prati iznose plaća za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj te obuhvaća 273 radna mjesta iz 30 djelatnosti, a obrada podataka napravljena je na 155 radnih mjesta. Općenito su najplaćenija zanimanja iz područja tehnologije i razvoja te ljudskih potencijala sa po 60 posto višim plaćama od prosjeka, dok su najmanje plaćeni u pomoćnim zanimanjima, i to uslužna i zanimanja u drvnoj industriji čija prosječna neto plaća za 34 odnosno 31 posto zaostaje za prosječnom neto plaćom. Po spolu, muškarci su u drugom kvartalu ove godine u prosjeku imali 8 posto višu plaću od žena, za razliku od prvog kvartala ove godine kada je ta razlika bila 6 posto. Po županijama najniže prosječno neto plaće, oko 20 posto ispod prosjeka, su u Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj, dok su najviše, 12 posto iznad prosjeka u Gradu Zagrebu.

ZAGREB - Viro tvornica šećera izvjestila je putem Zagrebačke burze da je u preliminarnim razgovorima s više zainteresiranih strana koje su pokazale interes za ulaganje u tvrtku. "U strateškom razmatranju budućnosti, radi zaštite najboljih interesa Viro tvornice šećera i njegovih dioničara, razmatramo razne opcije te smo u preliminarnim razgovorima s više zainteresiranih strana koje su do sada iskazale interes za ulaganje u Društvo", navodi se u obavijesti Vira. Napominju i kako je Nadzorni odbor odobrio Upravi da zainteresiranim ulagačima omogući dubinsko snimanje poslovanja društva. Pojedini od tih ulagača već su proveli dubinsko snimanje, a neki od tih postupaka su još uvijek u tijeku. Uprava Vira pozdravlja zanimanje uglednih međunarodnih kompanija za sklapanje strateškog partnerstva s virovitičkom šećeranom te izražava uvjerenje kako će ulazak snažnog partnera u vlasničku strukturu doprinijeti dugoročnoj stabilnosti i održivosti proizvodnje šećera u Hrvatskoj.

ZAGREB - Ukupni štedni i oročeni depoziti kod banaka u Hrvatskoj na godišnjoj se razini umjereno povećavaju te je njihova stopa rasta na kraju travnja iznosila 2,1 posto, pri čemu se bilježi porast deviznih, a smanjenje kunskih depozita, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Ukupni kunski i devizni depoziti kod kreditnih institucija na kraju travnja ove godine iznosili su 192,3 milijardi kuna, od toga se 151,3 milijardi kuna odnosi na devizne, a 40,9 milijardi kuna na kunske depozite. Pritom su devizni depoziti na godišnjoj razini, na kraju travnja ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine, porasli za 4,5 posto, odnosno za 3,5 posto ako se isključi utjecaj tečaja, dok su kunski depoziti smanjeni za 5,8 posto.

ZAGREB - U Hrvatskoj se smanjuje broj ribara i ribolovnih alata, uz istodobno blago povećanje broja ribarskih plovila. Tako se broj ribara u 2012. u odnosu na godinu prije smanjio za 7 posto, pokazuju podaci Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede iz evidencije o izdanim povlasticama za ribare koji obavljaju gospodarski ribolov. Po tim je podacima, koje je objavio Državni zavod za statistiku, lani u Hrvatskoj bilo 3.322 ribara koji obavljaju gospodarski ribolov, što je 242 ribara manje nego u godini prije. Istodobno je ukupan broj plovila porastao za 3 posto, pa je tako evidentirano 4.259 ribarskih plovila ili 124 plovila više nego u godini prije. Od toga hrvatski ribari raspolažu s 424 broda te s 3.835 brodica. Pritom je broj brodova povećan za svega njih četiri, dok je 120 brodica više nego prethodne godine.

ZAGREB - Dioničarima Hrvatskog telekoma (HT) danas je isplaćena dividenda za 2012. u iznosu od 20,51 kunu po dionici ili ukupno gotovo 1,68 milijardi kuna, objavilo je na svojim web stranicama Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) koje provelo tu isplatu. Za dividendu HT je dioničarima isplatio gotovo cjelokupni iznos prošlogodišnje neto dobiti odnosno 99,9 posto od dobiti od nešto malo više od 1,68 milijardi kuna te dobiti. Preostali dio HT-ove dobiti iz prošle godine od 510,6 tisuća kuna po odluci Glavne skupštine raspoređuje se u zadržanu dobit. HT ima oko 210 tisuća dioničara, a najveći pojedinačni dioničar s udjelom od 51 posto je Deutsche Telekom. U vlasničkoj strukturi slijede privatni i institucionalni investitori s udjelom od 38,5 posto, Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji drži udjel od 7 posto te umirovljenički fond s udjelom od 3,5 posto.

ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobexi danas stagniraju, uz nevelik promet, a u fokusu je ulagača dionica Vira, nakon što je ta kompanija izvijestila da razgovara s više strana koje su zainteresirane za ulaganje. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,06 posto, na 1.805 bodova, dok je Crobex10 porastao 0,07 posto, na 1.020 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 3,3 milijuna kuna. Uprava Vira izvijestila je jutros da se vode preliminarni razgovorima s više zainteresiranih strana koje su do sada iskazale interes za ulaganje u tvrtku. Zahvaljujući tome, do podneva je cijena dionica te šećerane skočila više od 9 posto, na 665 kuna, uz promet od oko 410 tisuća kuna. Snažno je, više od 11 posto, skočila i cijena dionice Termes grupe, uz promet od oko 280 tisuća kuna. Najveći je promet pak, 750 tisuća kuna, do podneva ostvaren dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena porasla 0,7 posto, na 176,99 kuna. S prometom od oko 720 tisuća kuna slijedi dionica Leda, a cijena joj je porasla 0,2 posto, na 7.700 kuna.

ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnu listu od prošlog petka, oslabila prema euru za 0,08 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,487423 kune. Na vrijednosti je prema kuni dobio i američki dolar koji je ojačao za 0,30 posto, na 5,827695 kuna po srednjem tečaju. Istodobno su prema kuni oslabile švicarska i britanska valuta, švicarski franak za 0,19 posto i njegov srednji tečaj iznosi 6,044581 kunu, a britanska funta za 0,22 posto, na 8,684091 kunu po srednjem tečaju.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙