ZAGREB - Ne komentiramo sudske presude, ne možemo komentirati prvostupanjske, nepravomoćne presude, najčešći su odgovori iz bankarskih krugova na upit o presudi Trgovačkog suda u Zagrebu, a iz banaka na koje se presuda odnosi najavljuju kako će uložiti žalbu na presudu. Trgovački sud u Zagrebu presudio je u korist udruge Potrošač koja je na inicijativu Udruge Franak podnijela tužbu protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke. Banke su, kako je obrazložio sudac Radovan Dobronić, povrijedile interese potrošača i prekršile Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o obveznim odnosima. U Hrvatskoj narodnoj banci kažu kako ne komentiraju sudske presude, pa tako neće ni ovu. Ni poslovne banke ne žele komentirati nepravomoćnu presudu, a iako ih je sudac Dobronić pozvao da se pokušaju nagoditi, iz tih banaka najavljuju da će se žaliti na presudu. "Ne možemo komentirati prvostupanjsku presudu, jer je riječ o nepravomoćnoj presudi na koju ćemo uložiti žalbu, nakon čega očekujemo daljnji nastavak postupka. No, čak i slučaju pravomoćnosti takve presude, Zagrebačka banka ima dovoljno kapitala za uredno poslovanje", odgovorili su iz Zagrebačke banke. I iz PBZ-a najavljuju žalbu, a jedina su banka koja u opširnijem odgovoru podsjeća na mjere koje su poduzeli za olakšanje otplate kredita u francima te pozivaju klijente da, s obzirom da se radi o nepravomoćnoj presudi, i dalje izvršavaju svoje obveze prema banci.
ZAGREB - Udruga Franak ustvrdila je danas da je nepravomoćnom presudom protiv osam hrvatskih banaka, koje su danas na zagrebačkom Trgovačkom sudu izgubile spor zbog kredita u francima, ostvarila povijesnu pobjedu. Sudac Radovan Dobronić presudio je da su poslovne banke postupile suprotno odredbama Zakona o zaštiti potrošača budući da su ugovarale valutnu klauzulu u francima, a da nisu potrošače adekvatno informirale o riziku, priopćila je udruga Franak u čije je ime udruga Potrošač pokrenula spor protiv osam banaka. Banke su, navodi Franak, prekršile i zakonske odredbe ugovarajući promjenjive kamatne stope, a bez da su pritom ugovarale parametre za njihov izračun. Kamatna stopa mijenjala se u skladu s internim aktima banke, a da korisnik kredita nije bio točno obaviješten o metodi izračuna i parametrima izračuna. Napominju da je bankama naloženo da u 60 dana potrošačima smanje glavnicu na kunski iznos s početka ugovornog odnosa na koju će se primjenjivati početna kamata koja će biti fiksna do kraja otplatnog perioda. Nakon što je sudac Dobronić danas pozvao banke da se pokušaju nagoditi jer bi današnja presuda, postane li pravomoćna, bila temelj za nove tužbe koje bi banke mogle baciti na koljena, opunomoćenica tužitelja rekla je da im banke zasad nisu nudile nikakvu nagodbu.
ZAGREB - Profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić kazao je da današnja presuda u slučaju 'švicarci' ponajprije otvara pitanje ukidanja devizne klauzule, odnosno vraćanja uloge kune kao domaće valute. Komentirajući za Hinu nepravomoćnu presudu protiv osam hrvatskih banaka, koje su danas na zagrebačkom Trgovačkom sudu izgubile spor zbog kredita u švicarskim francima, Jurčić je kazao da je "presuda OK" i otvara puno širi proces, jer je devizna klauzula hrvatskom gospodarstvu naštetila možda i više od štete koju je nanijela građanima u ovom slučaju. Njome je pokrenuto pitanje kune i njene zaštite kao domaćeg novca, gdje je Hrvatska narodna banka dopustila da strane valute preuzmu funkciju domaćeg novca i tako dopustila svojevrsnu povredu monetarnog suvereniteta Hrvatske. Tu je šteta najveća za hrvatsko gospodarstvo, čiju se vrijednost ne može odražavati ni u francima niti u eurima, kazao je Jurčić te dodao da je ova presuda korak naprijed u raščišćavanju te situacije. Ističe i da se svugdje domaće transakcije provode u domaćem novcu, a da devizna klauzula treba postojati samo u međunarodnim transakcijama. Da je kuna obavljala svoju funkciju katalizatora ne bi gospodarstvo bilo tu gdje je danas, i kad bi se kuni vratila funkcija domaće valute vrlo brzo bismo izašli iz krize, ustvrdio je Jurčić.
ZAGREB - Hrvatski građani imaju u bankama više od 22,6 milijardi kuna stambenih kredita vezanih za švicarski franak, što je 38,4 posto od ukupnih stambenih kredita stanovništva koji su po podacima Hrvatske narodne banke krajem ožujka ove godine iznosili malo manje od 59 milijardi kuna. Ove brojke očito govore o razmjerima značaja današnje presude zagrebačkog Trgovačkog suda koja ide u korist korisnika stambenih kredita u 'švicarcima' opterećenih velikim povećanjima kreditnih rata pod utjecajem rasta tečaja franka i promjena kamatnih stopa. To je utjecalo i na porast tzv. loših kredita, pa je tako udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih stambenih kredita vezanih uz švicarski franak krajem ožujka ove godine iznosio blizu 10 posto. Računica na primjeru ne previše velikog kredita vezanog uz švicarski franak iz 2006. godine pokazuje da je uslijed porasta tečaja i kamatnih stopa rata kredita povećana za više od 40 posto. Iz grube računice proizlazi da su tako povećane rate za samo dvije i pol godine 'pojale' čitav godišnji iznos otplate kredita po uvjetima iz razdoblja kada je sklopljen ugovor.
ZAGREB - Na svim graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom promet je danas srednjeg intenziteta i protočnost je dobra, a jedinstveni informacijski carinski sustav za e-poslovanje, odnosno obradu carinskih postupaka, dostupan je svim korisnicima i funkcionira bez poteškoća, izvijestili su iz Carinske uprave Ministarstva financija. Na ulazu u Republiku Hrvatsku iz Republike Srbije preko graničnog prijelaza Bajakovo protočnost je poboljšana, a čekanje za provedbu formalnosti prijavljivanja robe je smanjeno. Prema informacijama dobivenim od mjerodavnih službi iz Srbije dužina kolona teretnih vozila koja čeka na ulaz u Hrvatsku na graničnom prijelazu Bajakovo kreće se od 3-4 kilometara, navode iz Carinske uprave. S obzirom na to da je protočnost vozila u ulazu u RH oko 600 vozila dnevno u Carinskoj upravi očekuju da će se krajem sutrašnjeg dana na tom graničnom prijelazu promet odvijati uobičajeno za ovo vremensko razdoblje na kraju radnog tjedna. Napominju kako na graničnoj ispostavi Bajakovo na izlazu iz Hrvatske nema zastoja, odnosno kolona, te nema čekanja za obavljanje svih propisanih carinskih procedura koje se provode bez zastoja i uobičajenom dinamikom.
ZAGREB - U Ministarstvu poduzetništva i obrta danas su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih potpora za projekta inovativnog poduzetništva iz programa Poduzetnički impuls 2013. Potpore je na natječaju zaradilo deset projekata. Budući da oni nisu iscrpili svih predviđenih četiri milijuna kuna, priključen je i jedanaesti. Na natječaj je bilo prijavljeno 38 projekata. Među deset odabranih projekata su višenamjenski modularni baterijski sustav za primjenu u električnim automobilima, biciklima, avio i moto industriji uz mogućnost primjene u drugim industrijskim granama, tvrtke Rimac automobili, Pulse Wall sustav praćenja i prikaza informacija s različitih izvora (društvenih mreža i internetskih portala) tvrtke UX Passion iz Zagreba te softversko rješenje za automatsko praćenje, kontrolu i upravljanje satelitskih sustava, tvrtke Amphinicy Zagreb. Dobitnici su i tvrtka Dovikivati za ShoutEm E-Commerce, rješenje za kreiranje aplikacija za web-dućane bez programiranja za pametne mobilne telefone, Bex iz Rijeke za Multibex inovativni alat za stiskanje kabelskih stopica, koaksijalnih, solarnih, optičkih i automobilskih konektora itd. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras najavio je da će 2014. sredstva za Poduzetnički impuls biti povećana.
ZAGREB - Jedinstvena kontaktna točka za usluge pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) uvrštena je na popis svih kontaktnih točaka u EU koje postoje u svim državama članicama i služe kao pomoć u traženja određenih poslovnih informacija prilikom širenja poslovanja u druge države članice te osiguravaju transparentnost i pravnu sigurnost, izvijestili su danas iz HGK. Ta jedinstvena kontaktna točka u HGK je uspostavljena kao informacijski servis pri njenom Centru za poslovne informacije, a pruža sve raspoložive poslovne informacije primarno hrvatskim poduzetnicima, ali i pravnim i fizičkim osobama iz EU-a koje se bave uslužnim djelatnostima. Iz HGK pritom ističu i da je ulaskom u punopravno članstvo EU-a hrvatskim tvrtkama otvoreno slobodno unutarnje tržište usluga, što znači da mogu slobodno obavljati većinu uslužnih djelatnosti u bilo kojoj drugoj državi članici EU-a, a isto vrijedi i za poduzetnike iz EU-a prilikom pružanja usluga u Hrvatskoj.
ZAGREB - Opatijska hotelska kompanija Liburnia Riviera Hoteli (LRH) izvijestila je danas da je potpisom kupoprodajnog ugovora stekla 80,8 posto dionica hotelske tvrtke Hoteli Cavtat iz Cavtata, a prema obavijesti LRH na Zagrebačkoj burzi time je nastala i obveza objavljivanja ponude za preuzimanje svih ostalih dionica s pravom glasa Hotela Cavtat. U obavijesti LRH na Burzi o nastanku obveze objavljivanja ponude za preuzimanje Hotela Cavtat stoji da su kupoprodajni i ugovor o prijenosu dionica Hotela Cavtat sklopili danas sa tvrtkom Endicott Croacia S.L. (iz Palma de Mallorce, Španjolska). Ta je tvrtka bila vlasnik 80,8 posto dionica Hotela Cavtat koje je prodala LRH-u. Hoteli Cavtat prošle godine su ostvarili 77,6 miljuna kuna prihoda te oko 17,4 milijuna kuna financijskog rezultata mjerenog kao neto dobit plus amortizacija. Raspolažu s 1.236 kreveta u 618 soba u dva hotela Epidaurus i Albatros u Cavtatu koji su kategorizirani sa tri i četiri zvjezdice.
ZAGREB - Dioničkim indeksima Zagrebačke burze danas su vrijednosti pale, Crobexu za 0,52 posto, na 1.801,26 boda, a Crobexu10 za 0,70 posto, na 1.016,60 bodva, dok je redovni promet bio sličan jučerašnjem i iznosio 5,9 milijuna kuna. Samo je dionica HT imala milijunski promet, od 1,5 milijuna kuna, a cijena joj je blago porasla, za 0,06 posto, na 175,50 kuna. Dionicom Diokija je uz pad cijene od 0,78 posto, na 22,75 kuna, ostvareno 520,6 tisuća kuna prometa. Porast cijene za 1 posto, na 150,99 kuna, zabilježila je dionica Valamar Adria Holdinga uz promet od 472,9 tisuća kuna. Promet od 302,6 tisuća kuna ostvarila je dionica Luke Ploče uz porast cijene od 3,18 posto, na 520,10 kuna. Dionica Ericssona Nikole Tesle imala je promet od 281,4 tisuće kuna, a cijena joj je pala za 4,50 posto, na 1.460,14 kuna. S porastom cijene od 8,69 posto, na 2.499,97 kuna, ističe se dionica hotelske tvrtke LRH koja je danas objavila kako je kupila hotelsku kuću Hoteli Cavtat. Veći pad cijene danas bilježi dionica Optima telekoma, za 8,46 posto, na 7,14 kuna, uz promet od 76,3 tisuće kuna.