ZAGREB - Zagrebački Trgovački sud presudio je jutros u korist udruge Potrošač koja je osam hrvatskih banaka tužila zbog kredita u švicarskim francima, točnije valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope. Sudac Radovan Dobronić presudu je objavio točno godinu dana nakon nakon prvog pripremno ročišta po kolektivnoj tužbi protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitske i Sberbanke. Obrazlažući presudu sudac je kazao da su banke povrijedile prava potrošača jer korisnike kredita nisu u cijelosti informirali o svim parametrima potrebnima za donošenje odluke. Ocijenio je i da je jednostranim povećanjem kamatnih stopa povrijeđen kolektivni interes pa je bankama naloženo da moraju preračunati glavnicu u kune na dan sklapanja kredita uz fiksnu kamatnu stopu. No, povrat novca korisnici kredita mogu potraživati u posebnim pojedinačnim postupcima. Sudac Dobronić pozvao je osam hrvatskih banaka koje su izgubile spor da se pokušaju nagoditi jer bi današnja presuda, postane li pravomoćna, bila temelj za nove tužbe koje bi banke mogle baciti na koljena. "Ima razloga da budete razumni i pokušate postići kompromis s tužiteljem", rekao je Dobronić.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić za jutrošnju je nepravomoćnu sudsku presudu u korist udruge Potrošač protiv osam komercijalnih banaka rekao kako je to sada stvar banaka koje je trebaju rješavati. "To je sada stvar banaka, koje neka rješavaju takvu sudsku presudu", izjavio je Linić novinarima prije sjednice Vlade. Upitan pak što je s njegovim prijedlogom zakona o potrošačkom kreditiranju, Linić je rekao da je zakon u proceduri te da će vjerojatno idući tjedan biti na Vladi.
ZAGREB - Vlada je danas prihvatila model monetizacije javnog duga Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta na rok od 30 do 50 godina, a tim je modelom predviđeno da jednokratna koncesijska naknada iznosi od 2,4 do 3,2 milijarde eura, ovisno o trajanju koncesije. Preliminarni razgovori s potencijalnim ponuđačima trebali bi biti završeni do kraja ove godine, nakon čega slijedi podnošenje neobvezujućih ponuda, pregovori te obvezujuće ponude. Dakle, zaključivanje ove financijske transakcije očekuje se za 9 do 12 mjeseci, rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Upitan na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade ima li već zainteresiranih ulagača, ministar je rekao da su poslovni savjetnici u pripremi modela monetizacije zaprimili 47 odgovora raznih investicijskih i mirovinskih fondova, upravitelja autocestama, građevinskih kompanija, pa čak i domaćih mirovinskih fondova, koji su zainteresirani za osnivanje konzorcija i Vlada želi da i oni budu dio priče oko monetizacije. Prema predloženom modelu, koncesija bi se dala na razdoblje od 30 do 50 godina, ovisno o dogovoru s koncesionarom, pri čemu bi za koncesiju do 40 godina koncesijska naknada iznosila 2,4 do 2,9 milijardi eura, a do 50 godina 3,2 milijarde eura.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru poslala prijedlog zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu države, koji uspostavlja novi, efikasniji sustav upravljanja državnom imovinom. Ovim se zakonskim prijedlogom, po riječima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, najizravnije regulira sustav koji bi trebao provoditi već utvrđenu Strategiju upravljanja državnom imovinom. Zakonom se tako predviđa da se upravljanje državnom imovinom ujedini u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, koji bi upravljao nekretninama i udjelima u tzv. strateškim tvrtkama, kojih je oko 55. Manjinski udjeli u nestrateškim firmama, koje često probleme rješavaju kreditima i pozajmicama na račun proračuna, a kojih je preko 500, kazao je Grčić, prijeći će pak u Centar za prodaju i restrukturiranje (CERP), a AUDIO se gasi. Također, osniva se i posebno vladino povjerenstvo koje će voditi računa o strateškim tvrtkama, dok se manjinski udjeli što prije moraju prodati, kazao je Grčić.
ZAGREB - Prijedlog zakona o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom je treća i posljednja prilika da poduzetnici reprogramiraju svoj porezni dug nastao do 31. siječnja ove godine, nakon čega slijedi "vrlo, vrlo stroga naplata potraživanja", poručio je ministar financija Slavko Linić s današnje sjednice Vlade s koje je predloženi zakon upućen u saborsku proceduru. Linić je podsjetila da je Vlada unazad godinu i pol u dva navrata omogućavala reprogramiranje poreznog duga, no da poduzetnici očito nisu ozbiljno shvaćali da svoj porezni dug moraju platiti, je će u protivnom ići u stečaj ili će biti brisani. U drugo je saborsko čitanje poslan prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, za koji je premijer Zoran Milanović kazao da nosi jasnu poruku kako se tržište liberalizira, ali da na njemu postoje pravila te se ne može govoriti da se išta rasprodaje. Izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, Vlada predlaže uvođenje potpune zabrane izlaganja, odnosno vidljivosti duhanskih proizvoda na prodajnim mjestima, te potpunu zabranu prodaje duhanskih proizvoda iz automatskih naprava.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić ocijenio je kako bi već sutra situacija s gužvama na graničnom prijelazu Bajakovo trebala biti riješena te ustvrdio kako je najveći problem bio nepripremljenost špeditera. "Bio je jedno vrijeme problem veze i novog sustava elektroničke obrade podataka, ali u najvećem dijelu problem je bio u nespremnosti špeditera, posebice na Bajakovu", rekao je Linić na sjednici Vlade komentirajući velike kolone kamiona protekla dva dana. Dodao je da su poslani dodatni špediteri te vjeruje da će se već danas problem na Bajakovu riješiti i da će već sutra "situacija biti drukčija".
ZAGREB - U svibnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo neočekivano porastao 1,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast potrošnje od veljače prošle godine. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u svibnju nominalno porastao 3,2 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je realno ojačao 1,1 posto. To je znatno bolji podatak nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivali realni pad potrošnje u svibnju u odnosu na isti lanjski mjesec za 1,4 posto.
ZAGREB - Europska banka za obnovu i razvoj početkom iduće godine organizirat će u Londonu konferenciju radi privlačenja investicija u regiju, najavio je u četvrtak u Zagrebu predsjednik EBRD-a nakon odvojenih razgovora s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i premijerom Zoranom Milanovićem. "Vodstvo koje je Hrvatska pokazala u privlačenju investicija u regiju, te njezina uloga u okupljanju tih zemalja radi jače gospodarske integracije, kako bi stiglo više stranog ulaganja, veoma su važni", rekao je Suma Chakrabarti. "Zato je nužna investitorska konferencija na visokoj razini, početkom sljedeće godine i nadam se da će Hrvatska na njoj sudjelovati", rekao je. Podsjetio ej da je EBRD do sada u Hrvatsku investirao 2,8 milijarda eura u stopedesetak projekata, a ove će godine uložiti 230 milijuna eura u Hrvatskoj.
ZAGREB - Hrvatska je željela i ušla u EU jer je to definitivno, bez obzira na krizu, uspješan projekt koji je omogućio više stope rasta i približavanje država u Europi, a to će omogućavati i ubuduće, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić prilikom današnjeg primanja nagrade za Europski govor godine koju su mu dodijelili Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb. Vujčić je nagradu dobio za govor koji je održao 26. listopada prošle godine na godišnjoj ekonomskoj konferenciji zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, što je ujedno bio i njegov prvi javni govor kao guvernera HNB-a. Nagrada mu je dodijeljena i u povodu ulaska Hrvatske u EU, za što je bio i pregovarač. Na upit novinara oko uvođenja eura u Hrvatsku, Vujčić je ponovio svoj stav da bi ga trebalo uvesti što prije, objasnivši to velikom euroiziranošću Hrvatske u čijim je bankama 80 posto štednje u stranim valutama, od čega 90 posto u eurima.
ZAGREB - Zagrebačka burza obustavila je danas trgovanje redovnim dionicama Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb te obveznicama Erste&Steiermärkische bank, a obustava će trajati dok javnost ne bude potpuno i točno informirana o sadržaju nepravomoćne prvostupanjske presude Trgovačkog suda u Zagrebu u korist društva Potrošač u sporu protiv osam poslovnih banaka. Trgovanje je obustavljeno nešto prije 10 sati, odmah nakon današnje presude Trgovačkog suda te je Burza izdavateljima odnosno bankama čije dionice i obveznice kotiraju na Burzu, a koje su obuhvaćene presudom, uputila upit kojim od njih traži da joj dostave obavijest o sadržaju nepravomoćne prvostupanjske presude. Trgovina je obastavljena dok banke ne dostave Burzi obavijest o sadržaju nepravomoćne prvostupanjske presude Trgovačkog suda u Zagrebu.
ZAGREB - Crobex indeksi i danas stagniraju, uz skroman promet, dok je Zagrebačka burza obustavila trgovanje dionicama banaka nakon presude Trgovačkog suda u korist udruge Potrošač koja je osam banaka tužila zbog kredita s valutnom klauzulom. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,1 posto, na 1.812 bodova, dok je Crobex10 za toliko oslabio, skliznuvši na 1.022 boda. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 2,5 milijuna kuna, otprilike isto kao i jučer u ovo doba. Najveći promet, nešto više od milijun kuna, do podneva je ostvaren dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena skliznula 0,6 posto, na 175,32 kune. S prometom od oko 300 tisuća kuna slijedi dionica Diokija, kojoj je cijena pala oko od 4 posto, na 22,30 kunu.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema euru za 0,21 posto, dok je prema ostalim važnijim valutama ojačala. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,460565 kuna. Kuna je pak ojačala prema ostalim važnijim valutama, pri čemu je prema švicarskom franku oslabila za neznatnih 0,008 posto i srednji tečaj franka iznosi 6,052215 kuna. Tečaj američkog dolara je na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke niži za 0,12 posto u odnosu na jučerašnju tečajnicu, a tečaj britanske funte je snižen za 0,18 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,738455 kuna, a funte 8,744216 kuna.