LONDON - Britanski premijer David Cameron za nekoliko je sati odgodio sastanak s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem zbog kriznog sastanka vlade posvećenom brutalnom ubojstvu britanskog vojnika u srijedu. Britanski je premijer sastanak s hrvatskim predsjednikom u Downing Streetu s 12.30 pomaknuo na 16.30 sati. Cameron predsjeda kriznim sastankom Cobre, odbora za hitna stanja, koji čine vladini ministri i dužnosnici zaduženi za sigurnost. Sjednica je posvećena brutalnom ubojstvu britanskog vojnika u srijedu na ulicama Londona. Metropolitanska policija je u međuvremenu potvrdila da je ubijeni 20-godišnji aktivni vojnik, ali njegova obitelj u ovoj fazi ne želi da se objavi njegov identitet. Dvojica muškaraca, koji su u srijedu u južnom dijelu Londona mačetama brutalno ubili britanskog vojnika, izvikivali su tijekom napada islamističke parole, a britanski dužnosnici ocijenili su da je riječ o terorističkom napadu. Video snimka koju je odmah nakon napada snimio jedan prolaznik pokazuje jednog od napadača zakrvavljenih ruku u kojima je držao mačetu i nož. Uzvikivao je da britanski vojnici ubijaju muslimane svaki dan. "Nikada nećete biti sigurni. Smijenite svoju vladu. Nju nije briga za vas", rekao je mlađi crni muškarac u trapericama i trenirci, govoreći lokalnim naglaskom. Snimku je prikazala tv postaja ITV. Mediji su javili da su očevici rekli da su napadači tijekom napada izvikivali "Alah Akbar", te da su žrtvi pokušali odrubiti glavu. Obojica napadača su uhićena, a jedan je u okršaju s policijom teško ranjen. Po pisanju britanskih medija, radi se o britanskim državljanima nigerijskog podrijetla. Premijer Cameron koji je u srijedu bio u Francuskoj prekinuo je posjet i hitno se vratio u London, a u međuvremenu je pojačana sigurnosti oko britanskih vojarni.
ZAGREB - Čelništvo njemačkih socijaldemokrata (SPD), predsjednik države Joachim Gauck, kancelarka Angela Merkel iz protivničkih konzervativnih redova, francuski predsjednik Francois Hollande te mnogi drugi strani državnici i vođe lijevih stranaka, među kojima i premijer Zoran Milanović, okupili su se u četvrtak u Leipzigu na obilježavanju 150. godišnjice SPD-a, najstarije demokratske stranke u Njemačkoj. Prvi je riječ nakon sviranja njemačke i francuske himne uzeo njemački predsjednik Gauck, istaknuvši da je ovo "dan proslave, ne samo za najstariju stranku u Njemačkoj već i za europsku borbu za slobodu i demokraciju". Srdačnu je dobrodošlicu i veliki pljesak zaslužio Hollande koji se pohvalnim riječima prisjetio reformi tržišta rada nekadašnjeg njemačkog socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schroedera i istaknuo francusko-njemačko prijateljstvo kao motor Europe. "Napredak znači i to da se u teškim trenucima donose hrabre odluke kako bi se sačuvala radna mjesta, kako bi se predvidjele industrijske promjene, a upravo je Schroeder to učinio u Njemačkoj i omogućio vašoj zemlji da sad bude ispred drugih", rekao je Hollande, jedini strani državnik koji se obratio skupu. Hollande je sjedio u prvom redu, zajedno s Merkel, Gauckom, predsjednikom SPD-a Sigmarom Gabrielom te bivšim socijaldemokratskim kancelarima Schroederom i Helmutom Schmidtom. Kancelarka Merkel je prije u razgovoru za Leipziger Volkszeitung njemačke socijaldemokrate nazvala "nepokolebljivim glasom demokracije" i odala "priznanje i poštovanje" toj političkoj formaciji za sve što je učinila za Njemačku. Predsjednik kluba socijalista u Europskom parlamentu, Austrijanac Hannes Swoboda, u pisanoj izjavi je poručio da bi "njemačka vlada pod vodstvom SPD-a bila idealan partner Francoisu Hollandeu u Francuskoj i Enricu Letti u Italiji u borbi za bolju, drukčiju i socijalno uravnoteženiju budućnost europskih građana". Njemački socijaldemokrati su s vladajućim konzervativcima kancelarke Merkel glasali za sve planove za spas eurozone od samog početka krize, iako nisu izostale njihove kritike na račun politike strogih mjera štednje. Hollande je danas, nakon ozbiljnih nesuglasica s Merkel koje su dovele do toga da francuski socijalisti europsku politiku kancelarke proglase "egoističnom", izjavio da je "okrenuta nova stranica". Njemački socijaldemokrati (SPD) izrazili su nadu da će im ova svečanost ojačati ugled i povećati izglede prije saveznih izbora na kojima se očekuje pobjeda konzervativaca. Četiri mjeseca uoči saveznih izbora, SPD u ispitivanjima javnog mnijenja stagnira na 23 posto glasova u odnosu na 40 posto potpore koja se daje kršćanskim demokratima (CDU) kancelarke Angele Merkel i sestrinskoj bavarskoj stranci CSU. Najstarija europska socijaldemokratska stranka najsvjetlije je trenutke doživjela 1933., kada je jednoglasno odbacila Ermaechtgingungsgesetz, zakon kojim je Adolf Hitler na vladu, odnosno na sebe kao kancelera, prebacio ovlasti parlamenta i time zagušio vladavinu prava i demokraciju. Nakon rata SPD je dao trojicu kancelara: Willyja Brandta, Helmuta Schmidta i Gerharda Schroedera. Brandt, dobitnik Nobelove nagrade za mir zbog promicanja pomirbe s Istočnom Njemačkom i drugim komunističkim zemljama, koji je 7. prosinca 1970. kleknuo pred spomenikom posvećenom ustanku u Varšavskom getu, do danas je najpopularniji socijaldemokratski kancelar. Leipzig je odabran za mjesto proslave jer je stranka izrasla iz Općeg saveza njemačkih radnika koji je 23. svibnja 1863. u tom gradu osnovao Ferdinand Lassalle, pionir njemačkog socijalizma, blizak suradnik Marxa i Engelsa, koji se poslije prometnuo u njihova protivnika.
BRATISLAVA - Slovačka će potpuno otvoriti svoje tržište rada za hrvatske radnike nakon ulaska RH u EU 1. srpnja, javlja u četvrtak agencija TASR pozivajući se na dokumente slovačkih ministarstava vanjskih poslova i rada. U dokumentu se navodi da Slovačka ne mora strahovati od masovna dolaska hrvatskih radnika zbog slične gospodarske razvijenosti dviju zemalja. "Slovačka vjerojatno neće biti privlačna za hrvatske radnike", kaže se u dokumentu i dodaje da je nezaposlenost u Hrvatskoj 16, a u Slovačkoj 14 posto. Prosječna plaća u Slovačkoj iznosi 805, a u Hrvatskoj 710 eura. U Slovačkoj je u prosincu 2012. bilo zaposleno svega 146 hrvatskih radnika. Slovačka se ovom odlukom pridružila Češkoj, Danskoj, Finskoj, Estoniji, Litvi koje su službeno objavile da na svojim tržištima rada neće ograničavati pristup hrvatskim radnicima. S druge strane, određena ograničenja najavile su Njemačka, Nizozemska, Austrija i Velika Britanija. Vlade u Parizu, Madridu, Ljubljani, Varšavi, Lisabonu i Rigi još razmatraju konačnu odluku o tom pitanju, ali po postojećim pokazateljima neslužbeno se očekuje da ograničenja za hrvatske radnike neće biti ni u Poljskoj, Portugalu i Latviji, rečeno je Hini prošli tjedan u veleposlanstvima tih zemalja. U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja u kojem države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli "2+3+2", to jest početno ograničenje za pristup tržištu rada od 2 godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još 3 godine te uz opravdan razlog za dodatne 2 godine. Hrvatska ima pravo uvesti recipročne mjere za one članice koje odluče da će koristiti tu mogućnost. Ista su pravila vrijedila i za sve nove članice koje su u EU ušle 2004. i 2007. godine. Nakon ulaska 10 novih članica 2004. te ulaska Bugarska i Rumunjske 2007., većina starih članica EU-a uvela je ograničenja za radnike iz tih zemalja, bilo na dvije, bilo na punih sedam godina, a jedino je Švedska svoje tržište otvorila svima.
SOFIJA - Najveća bugarska stranka GERB odustala je u četvrtak od pokušaja da formira vladu i time otvorila put oporbenim socijalistima za sastavljanje tehnokratske vlade i prekid političke blokade u zemlji. GERB, stranka desnog centra, osvojila je pojedinačno najviše mandata na izborima 12. svibnja, ali ne može sastaviti parlamentarnu većinu jer ostale stranke s njom ne žele surađivati. "Svaki dan, svaki sat je važan za to da Bugarska dobije vladu i stoga mi dopustite da vam vratim mandat kako biste mogli nastaviti s konzultacijama", rekao je u četvrtak čelnik GERB-a i donedavni premijer Bojko Borisov bugarskom predsjedniku Rosenu Plevenlijevu. Izbori 12. svibnja bili su prijevremeni jer je Borisovljeva vlada odstupila pod pritiskom uličnih prosvjeda izazvanih lošim ekonomskim stanjem u zemlji. Svaki peti Bugarin živi ispod praga siromaštva, a nezaposlenost je na najvišoj razini od 2005. godine. Socijalisti, svjesni uzavrelog nezadovoljstva javnosti, predlažu vladu stručnjaka, koju bi predvodio nestranački bivši ministar financija. Sa svojim saveznicima iz etničke turske stranke MRF, socijalistima nedostaje jedan mandat da bi imali većinu u parlamentu, ali analitičari smatraju da će njihov prijedlog najvjerojatnije dobiti potporu. Očekuje se da će predsjednik Plevenlijev tijekom dana mandat povjeriti socijalistima.
BEČ - Iran pokušava ubrzati razvoj programa obogaćivanja urana, doznaje se u četvrtak iz UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), no stručnjaci ističu da nije jasno kada bi nova oprema i strojevi mogli proraditi i u kojoj bi mjeri bili učinkoviti. Zapad i Izrael pažljivo prate napredak Irana glede uvođenja nove generacije centrifuga koje bi Teheranu omogućile akumulaciju materijala neophodnog za izradu atomskih bombi. Obogaćeni uran može se koristiti kao gorivo za nuklearne elektrane, ili ako se dovoljno obogati može biti materijal za atomske bombe. Iran opetovane odbacuje optužbe Zapada da nuklearni program razvija u vojne svrhe. Prema izvješću IAEA, Iran od veljače u nuklearnom postrojenju u Natanzu instalira modernije centrifuge 509 IR-2m te IR-5 i sada ima gotovo 700 centrifuga, no ne zna se jesu li sve već stavljene u funkciju.
BRUXELLES - Europska unija odobrila je slanje civilne misije u Libiju kako bi joj pomogla u osiguranju granica koje lako prelaze islamistički militanti i oružje. Civilni tim EU-a od 110 ljudi trebao bi početi stizati u Libiju idući mjesec, a savjetovat će i sudjelovati u obuci libijskih dužnosnika o jačanju sigurnosti libijskih kopnenih, morskih i zračnih granica, objavljeno je u srijedu, nakon summita EU-a. Europski stručnjaci, poslani na libijski zahtjev, imat će proračun od 30 milijuna eura za prvih godinu dana i bit će bazirani u Tripoliju. Vlada u Tripoliju bori se s unutarnjim podjelama, a sigurnost je i dalje velik problem nakon rušenja režima Moamera Gadafija, koji je ubijen u listopadu 2011. Jedan od okidača krize u Maliju bio je povratak iz Libije teško naoružanih boraca koje je plaćao Gadafi, objašnjavaju regionalni stručnjaci za sigurnost. Oni su zahvaljujući lako dostupnom oružju u libijskom sukobu pojačali redove separatističkih i islamističkih skupina koje su napale malijsku vojsku početkom 2012. Sada, nakon francuske vojne intervencije u Maliju, pojavio se problem povratka tih militanata u Libiju. Ministar vanjskih poslova Nigera Mohamed Bazum pozvao je zapadne sile ovaj mjesec da poduzmu nešto protiv islamističkih militanata koji formiraju baze u pustinjskim područjima na jugu Libije i velika su prijetnja za susjedne zemlje. Libijska vlada također je zabrinuta zbog dolaska boraca povezanih s Al Kaidom iz Malija. Na međunarodnoj konferenciji u Parizu o sigurnosti u Libiji u veljači, Tripoli je zatražio "tehničku pomoć" međunarodne zajednice za osiguranje 6000 kilometara duge granice. Libija se protivi dolasku stranih snaga na svoj teritorij.
GAZA - Vojni sud u Gazi osudio je na smrt Palestinca koji je priznao krivnju zbog suradnje s Izraelcima, a drugoga Palestinca na doživotni prisilni rad, izvijestilo je u četvrtak ministarstvo unutarnjih poslova Hamasove vlade, koji kontrolira Pojas Gaze. Četrdesetrogodišnji A.H. (navedeni su samo inicijali) "osuđen je na smrtnu kaznu vješanjem zbog suradnje s okupatorima", stoji u priopćenju ministarstva te se dodaje da je drugi optuženik, 53-godišnji F.M., osuđen na doživotni prisilni rad. Riječ je o trećoj smrtnoj kazni koju su od početka godine izrekle Hamasove vlasti u Gazi. U travnju 2010. dvojica Palestinaca obješena su zbog suradnje s Izraelcima, prvi put nakon što je taj islamistički pokret preuzeo vlast u Gazi u lipnju 2007. U skladu s palestinskim zakonom, kolaboracionistima, ubojicama i trgovcima drogom može se dosuditi smrtna kazna.
SARAJEVO - Zastupnici iz Stranke demokratske akcije (SDA) u parlamentu Bosne i Hercegovine zatražili su u četvrtak žurnu parlamentarnu raspravu o uvredama koje je na račun člana Predsjedništva BiH i potpredsjednika te stranke Bakira Izetbegovića u nekoliko navrata posljednjih dana iznio ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić tvrdeći kako je Izetbegović "mafijaš" i naredbodavac politički motiviranih ubojstava. Predsjednik kluba zastupnika SDA Asim Sarajlić zatražio je, na sjednici Zastupničkog doma, da se o Radončićevim izjavama raspravlja već na idućoj sjednici tog tijela, ustvrdivši da je riječ o ozbiljnim optužbama bez presedana s obzirom da jedan ministar na takav način govori o članu državnog vrha. "Otkako je je izabran za člana Predsjedništva BiH, Bakira Izetbegovića su mediji čiji je utemeljitelj Fahrudin Radončić teško oklevetali više od 500 puta", izjavio je Sarajlić. Dodao je kako je vrhunac jedan nedavni Radončićev intervju u kojemu je ustvrdio kako se SDA financira iz ilegalnih "crnih fondova", a da je Izetbegović povezan s "bošnjačkom državnom mafijom" koja je navodno odgovorna za ubojstva nekadašnjeg doministra policije Federacije BiH Joze Leutara, visokog dužnosnika bošnjačke tajne policije AID Nedžada Ugljena i pokušaj atentata na ratnog zapovjednika Armije BiH Sefera Halilovića, kao i za napade na hrvatske povratnike u središnjoj Bosni. "Ovo je nedopustiv i neprimjeren odnos ministra sigurnosti prema šefu države i to nije zabilježeno niti u jednoj demokratskoj državi", izjavio je Sarajlić obrazlažući zahtjev da se ministar sigurnosti i službeno pred parlamentom očituje o iznesenim optužbama. Dodao je kako je ipak jasno da se u biti radi o Radončićevoj osveti zbog činjenice da ga je na izborima 2010. godine Izetbegović porazio u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Na prijašnje najave iz SDA kako će u parlamentu tražiti raspravu o optužbama ministra sigurnosti, iz Radončićeva Saveza za bolju budućnost (SBB) odmah su odgovorili kako će takvu raspravu rado poduprijeti jer žele dokazati Izetbegovićevu odgovornost.
SARAJEVO -Jedan policijski dužnosnik i još četiri osobe uhićeni su u četvrtak u Bosni i Hercegovini zbog sumnje da su umiješani u korupciju, odavanje službene tajne, iznudu te ilegalnu trgovinu oružjem, prenijeli su lokalni mediji. Iz Centra službi sigurnosti u Banjoj Luci potvrđeno je tek kako je među uhićenima i jedan policijski službenik, a mediji prenose kako je zapravo riječ o Drašku Papku, načelniku odjela kriminalističke policije u Prijedoru. U potrazi za dokazima policija je pretražila šest lokacija na području Banje Luke i Prijedora. Akciju kodnog naziva "Baltik“ naložilo je okružno tužiteljstvo u Banjoj Luci.
PARIZ - Direktorica MMF-a Christine Lagarde u četvrtak je stigla u sud u Parizu kako bi francuskom pravosuđu objasnila svoju ulogu u jednoj spornoj presudi iz 2007., kad je bila ministrica, što bi moglo dovesti do njezina ispitivanja i u konačnici odlaska s dužnosti. Bivša francuska ministrica gospodarstva (57) stigla je nasmiješena na Sud pravde, francusku instancu nadležnu za suđenje za prekršaje koje su počinili ministri tijekom obnašanja dužnosti. Davanje iskaza moglo bi trajati dva dana. Presuda zbog koje je pozvana omogućila je francuskom biznismenu Bernardu Tapieju da se domogne 400 milijuna eura u rješavanju razmirice između njega i francuske banke Credit Lyonnais. Optužba bi mogla znatno oslabiti položaj te francuske političarke koja je u srpnju 2011. na čelu MMF-a naslijedila sunarodnjaka Dominiquea Strauss-Kahna, koji je bio primoran dati ostavku nakon optužbe za silovanje u New Yorku. "Objektivno, poznavajući MMF i funkcioniranje instanci tog tipa, sklona sam smatrati da, ako postane predmetom istrage, od nje će nesumnjivo biti zatraženo da napusti dužnost", izjavila je u četvrtak za medije glasnogovornica francuske socijalističke vlade Najat Vallaud-Belkacem. Bude li protiv nje podignuta optužnica, Christine Lagarde zakonski ne mora podnijeti ostavku na svoj položaj. No njezin ostanak na položaju ovisit će o dobroj volji zemalja članica fonda, posebice SAD-a. U ožujku je upravno vijeće MMF-a, koje zastupa 188 zemalja članica, nanovo iskazalo "povjerenje" u sposobnosti "učinkovitog izvršavanja dužnosti" Lagarde, prve žene na čelu MMF-a.
BRUXELLES - Europska komisija je u četvrtak povukla prijedlog uredbe kojom se namjeravalo propisati da se od početka godine u restoranima u Europskoj uniji maslinovo ulje može posluživati samo u tvornički punjenim bočicama, koje se neće moći nadolijevati, jer taj prijedlog nije dobio dostatnu potporu zemalja članica, objavio je povjerenik za poljoprivredu Dacian Ciolos. Prijedlog uredbe dobio je potporu 15 od 27 zemalja članica i nema potrebnu kvalificiranu većinu, a Komisija će pošto obavi dodatne konzultacije sa svim zainteresiranim stranama izići s novim prijedlogom, rekao je Ciolos. Taj prijedlog izazvao je dosta kritika proteklih dana, a neki su ga uspoređivali s poznatom odredbom o izgledu voća i povrća koju su euroskeptici godinima ismijavali. Europska komisija je prijedlog zabrane posluživanja maslinova ulja u otvorenim staklenim posudama obrazložila željom da se poboljšaju higijenski standardi i dodatno zaštite potrošači jer se u takvim bočicama maslinovo ulje često razrjeđivalo miješanjem s drugim vrstama jeftinijeg ulja. Stoga je umjesto toga predložila da se maslinovo ulje može posluživati u tvornički punjenim bočicama s etiketom u koje se neće moći nadolijevati ulje. Takav prijedlog podupiru i četiri najveća proizvođača maslinova ulja Italija, Španjolska, Grčka i Portugal, a neke od tih zemalja već imaju zabranu posluživanja maslinova ulja u otvorenim posudama. Ovaj je prijedlog išao u prilog europskim proizvođačima maslinova ulja, koji zadovoljavaju 70 posto svjetske potražnje. Njemački list Süddeutsche Zeitung nazvao je taj prijedlog najčudnijim još od legendarne uredbe o zakrivljenosti krastavaca. U Europskoj uniji godinama je bila na snazi uredba o izgledu voća i povrća koje se moglo pojaviti na policama trgovina. Ta uredba propisivala je, primjerice, koliko krastavci smiju biti zakrivljeni i zabranjivala prodaju kvrgavih mrkvi i godinama je bila predmetom sprdnje, osobito u euroskeptičnom britanskom tisku kao dokaz gluposti europske birokracije. Uredba je bila na snazi od 1988., a ukinuta je 2009.
PARIZ - Izrael je najveći svjetski izvoznik bespilotnih letjelica, daleko ispred Sjedinjenih Država, po istraživanju američke analitičke tvrtke Frost and Sullivan. Izraelske tvrtke su od 2005. do 2007. ostvarile izvoz bespilotnih letjelica i prateće opreme u vrijednosti 4,6 milijardi dolara, kazao je za AFP voditelj istraživanja Mike Blades. Za usporedbu, u istom razdoblju američki izvoz bespilotnih letjelica iznosio je između 2.9 i tri milijarde dolara. Francuski ministar obrane Jean-Yves Le Drian objavio je prošli tjedan da Francuska pregovara sa SAD-om i Izraelom o nabavi bespilotnih letjelica za srednje visine koje nedostaju francuskim snagama u operaciji protiv islamista u Maliju. "Izraelski proizvođači bespilotnih letjelica marketinški su agresivni i najviše prihoda ostvaruju izvozom. Taj će se trend nastaviti i intenzivirati", navodi se u istraživanju Frosta and Sullivana. Američki proizvođači bespilotnih letjelica imaju šire domaće tržište i manje su izvozno orijentirane.
NIAMEY - U eksploziji bombe i sukobima koji su uslijedili u gradu Agadezu na sjeveru Nigera, prema najnovijim podacima ubijene su najmanje 23 osobe -18 vojnika, jedan civil i četiri samoubojice za koje se pretpostavlja da su ekstremisti, izvijestili su vojni izvori i lokalni dužnosnici. "U sukobima koji su slijedili nakon eksplozije bombe smrtno je stradalo 18 vojnika i jedan civil", rekao je novinarima nigerski ministar unutarnjih poslova Abdou Labo. "Četiri samoubojice stradali su u eksploziji", dodao je, napomenuvši da je "13 vojnika ranjeno, od kojih šest teško". Peti napadač oteo je dvojicu ili trojicu vojnih pitomaca i "s njima se zatvorio u kući, a mi smo potom kuću opkolili", rekao je neimenovani vojni izvor. Nigersko ministarstvo obrane potvrdilo je da ima mrtvih na obje strane, no nije objavilo pojedinosti. "Nigerske vojne snage oštro su reagirale i napadači su neutralizirani", nakon dvostrukog napada, prenijela je nigerska javna televizija.