ZAGREB - Nakon što na snagu stupi zakon o transparentnosti tokova javnih sredstava i nakon ulaska Hrvatske u EU, država više neće isplaćivati plaće u javnim poduzećima iz proračunskih sredstava namijenjenih drugim svrhama, a javna poduzeća za plaće će morati zarađivati sama, potvrdili su danas ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i ministar financija Slavko Linić. Prijedlog zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava Vlada je uputila u Sabor s prošlotjedne sjednice. "Prema europskim, a sada i hrvatskim pravilima, postoji metodologija kako se mogu isplaćivati javna sredstva namijenjena poduzećima u javnom vlasništvu", rekao je Vrdoljak odgovarajući na pitanje novinara hoće li, s obzirom na predloženi zakon, gubitaši poput HŽ-a i Croatia Airlines imati problema s isplatama plaća budući da će ih moći isplaćivati isključivo iz sredstava koje same zarade. Ako je novac predviđen za restrukturiranje, on će se moći trošiti isključivo za tu namjenu, rekao je Vrdoljak. I ministar financija Slavko Linić, koji je jutros gostovao u emisiji Hrvatskog radije "A sada Vlada", ističe da će od 1. srpnja biti nemoguće prelijevanje proračunskog novca namijenjenog restrukturiranju javnih poduzeća za plaće, kao što je znalo biti dosad u poduzećima kao što su HŽ i Croatia Airlines.
ZAGREB - Elektroindustrija će biti jedna od okosnica industrijskog razvoja Hrvatske u sljedećim godinama, zaključeno je na raspravi "Zašto Hrvatskoj treba elektroindustrija?", u organizaciji Sindikata metalaca Hrvatske - Industrijskog sindikata (SMH-IS) i Zaklade Friedricha Eberta. Strateška orijentacija Vlade ka izgradnji energetski i prometne infrastrukture dobrim je dijelom vezana uz elektroindustriju, rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, ali i upozorio da ta industrijska grana treba izbjeći sudbinu građevinarstva koje je po završetku kapitalnih javih ulaganja u cestogradnju ostalo prekapacitirano i s nedostatkom posla. Stoga je, uz sudjelovanje domaće elektroindustrije u ostvarenju javnih kapitalnih investicija, važno istovremeno podizati njenu konkurentnost kako bi što lakše iskoračila na inozemna tržišta, smatra Vrdoljak. Naime, kako je rekao, ukupni prihodi ekektroindustrije godišnje se kreću oko dvije milijarde kuna, pri čemu je izvoz 980 milijuna kuna i tu je, a ne 'kod kuće' temelj za dugoročnu održivost. Najavljuje da će mjesto elektroindustrije biti jasno određeno u strategiji industrijskog razvoja od 2014. do 2020. koja je u izradi, a u javnu raspravu trebali bi ići koncem ljeta.
ZAGREB - Vedrana Jelušić Kašić imenovana je novom direktoricom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku te će 3. lipnja preuzeti vođenje zagrebačkog ureda EBRD-a od dosadašnje direktorice Zsuzsanne Hargitai, izvijestili su danas iz EBRD-a. Hargitai, koja je zagrebački ured EBRD-a vodila od kolovoza 2010. godine, preuzima novu funkciju i u Londonu će raditi kao nova direktorica za strategiju i koordinaciju institucionalne politike.Vedrana Jelušić Kašić započela je s radom u londonskoj središnjici EBRD-a 1998. godine, a 2005. prelazi u zagrebački ured te preuzima upravljanje aktivnostima banke u sektoru agrobiznisa u Hrvatskoj i susjednim zemljama zapadnog Balkana. Nešto kasnije postala je regionalna koordinatorica za sve agrobiznis aktivnosti banke u jugoistočnoj Europi. Diplomirala je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu te magistrirala međunarodnu ekonomiju i financije na Brandeis sveučilištu u Bostonu.
ZAGREB - Na Zagrebačkom velesajmu danas su otvoreni 22. međunarodni sajam grafičke industrije i papira Intergrafika te 27. međunarodni sajam ambalaže i pakiranja Modernpak, na kojima se do 25. svibnja predstavlja 80-tak izlagača iz Hrvatske i još 13 zemalja Sajmove, koji se održavaju svake dvije godine, otvorio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević koji je istaknuo da grafička i papirna industrija, kao i cijelo gospodarstvo, nakon godina krize, moraju još i 'preživjeti' ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Brzi ekonomski oporavak ne treba očekivati, jer će ulaskom u EU dio gospodarstva s jedne strane oslabiti ili izgubiti svoje pozicije na tržištima jugoistočne Europe, posebno zemalja CEFTA-e, a s druge strane će stići konkurencija iz EU. Stoga bi veliki uspjeh u ovoj i idućoj godini bio ne samo postići gospodarski rast, već i spriječiti dodatni pad, smatra Vidošević. Država u tom razdoblju treba biti potpora gospodarstvenicima kroz vlastite mehanizme poticanja razvoja, odnosno razvojnu banku, državne agencije i slične institucije, a gospodarstvo to vrijeme mora iskoristiti za fundamentalne unutarnje promjene, istaknuo je Vidošević.
RIJEKA - Podružnica Sindikata metalaca Hrvatska - Industrijskog sindikata u Brodograđevnoj industriji 3. maj u današnjem otvorenom pismu upućenom predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću upozorava na stanje u tom brodogradilištu, traži ubrzanje privatizacije i ugovaranje novih poslova. Iz sindikata podsjećaju da su predstavnici Vlade tvrdili da će ugovor o privatizaciji biti potpisan do 3. svibnja, kao i da je premijer na potpisivanju ugovora o prodaji Brodotrogira izjavio da smo "brodogradnju uspjeli sačuvati i u Puli i Rijeci, Splitu i Trogiru˝. U 3. maju agonija neizvjesnosti još traje, vremena je jako malo, 1. srpnja do kada treba ispuniti zadnju obvezu iz pristupanja Hrvatske u EU je jako blizu, dok je stanje u brodogradilištu svakim danom sve lošije, navodi sindikat. Upozorava kako je posla sve manje, da u knjizi narudžbi nema niti jednog novo ugovorenog broda, da su šanse da proces privatizacije i restrukturiranja uspije sve manje. Mi trećemajci pitamo se kako uopće ugovoriti nove poslove kada se još ne zna sudbina brodogradilišta i tko je novi vlasnik, stoji u pismu sindikata iz kojeg premijera pitaju "čeka li se 1. srpnja kao zid preko kojeg će Hrvatska preskočiti bez 3. maja?"
VARAŽDIN - Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel rekao je danas u Varaždinu da radnici Coninga trebaju početi dobivati plaće budući da je pokrenut postupak predstečajne nagodbe, te da taj postupak nema smisla ako tvrtka ne može podmirivati svoje obveze. Mladen Novosel i predsjednik Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) Ivan Kovačević održali su danas u Varaždinu sastanak s radnicima Coninga, koji su već tri mjeseca u štrajku na kojem su se dogovorili o daljnjim akcijama. Iako su nakon sastanka sazvali konferenciju za novinare, predsjednik SGH samo je najavio sastanak s upravom u ponedjeljak. "Održali smo sastanak sa štrajkaškim odborom i povjerenstvom sindikalne podružnice i idemo s određenim prijedlozima prema upravi Coninga u ponedjeljak. Više ne možemo reći, jer nam je prvi cilj osigurati egzistenciju radnika koji su u štrajku već tri mjeseca", istaknuo je Kovačević. Novosel je podsjetio da je tvrtka od 1. travnja u postupku predstečajne nagodbe i da bi radnici trebali redovito primati plaće.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj su burzi Crobexi i danas u minusu, šesti dan zaredom, premda su se ponešto oporavile dionice građevinskih kompanija i premda je cijena dionice Končar-elektroindustrije porasla više od 2 posto, uz promet od golemih 69 milijuna kuna. Oko podneva Crobex indeks bio je u minusu 0,1 posto, na 1.877 bodova, najnižoj razini od sredine siječnja. Crobex10 skliznuo je, pak, 0,12 posto, na 1.066 bodova, najnižu razinu od početka veljače. Redovni promet dionicama iznosio je otprilike 72 milijuna kuna, što je oko 70 milijuna više nego jučer u ovo doba, što se ponajviše zahvaljuje trgovanju dionicama Končar-elektroindustrije. Uz promet veći od 69 milijuna kuna, cijena te dionice porasla je 2,5 posto, na 760 kuna. Po prometu slijedi dionica HT-a, oko 560 tisuća kuna, a cijena joj je pala 0,5 posto, na 209,30 kuna. Uz promet od oko 360 tisuća kuna, dionica Ericssona Nikole Tesle pojeftinila je oko 1,9 posto, na 1.245 kuna.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna je prema euru oslabila za 0,06 posto, dok je prema svim ostalim važnijim valutama ojačala. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,566663 kune. Istodobno je tečaj švicarskog franka snižen za 0,59 posto i srednji tečaj franka iznosi 6,035947 kuna, što je njegova najniža razina od sredine studenog 2011. godine. U odnosu na jučerašnju tečajnicu snižen je i tečaj američkog dolara i to za 0,44 posto, na 5,849759 kuna po srednjem tečaju, dok je tečaj britanske funte smanjen za 0,98 posto i srednji tečaj funte iznosi 8,828215 kuna.