NOVI SAD - Kapital ne poznaje granice, tvrtke će se povezivati u skladu s poslovnim interesima, a ulazak u EU treba iskoristiti kao priliku za zajednički iskorak na treća tržišta, istaknuto je na poslovnoj konferenciji “Hrana-što nas spaja to nas i povezuje” koji je održan u sklopu 80. međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu. Cilj konferencije bio je predstaviti vodeće tvrtke iz Hrvatske i Srbije čiji su čelni ljudi na panelu razgovarali o mogućim načinima unaprjeđenja suradnje na području poljoprivrede i prehrambene industrije u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u EU. Ministri poljoprivrede Hrvatske i Srbije Tihomir Jakovina i Goran Knežević istaknuli su kako je uloga politike ukloniti administrativne barijere i stvoriti bolji zakonodavni okvir za poslovanje, ali i za razvoj poljoprivrednog i prehrambenog sektora.
BEOGRAD - Srbijanski premijer Ivica Dačić rekao je u subotu kako ne očekuje da Njemačka Srbiji postavi nove uvjete za dobijanje datuma početka pristupnih pregovora s Europskom unijom i vjeruje da će skorašnji posjet šefa njemačke diplomacije Guida Westerwellea Beogradu biti ohrabrenje eurointegracijskom procesu. “Nema razloga da netko dolazi u Beograd i postavlja nove uvjete. Bilo ih je dovoljno, a ja očekujem isključivo posjete koji će predstavljati ohrabrenje”, rekao je Dačić novinarima u Beogradu. Dačić je istaknuo kako očekuje veće razumijevanje za stajališta Beograda u primjeni sporazuma o normalizaciji odnosa s Prištinom jer “Srbija ne traži ništa novo, već da se primjeni samo ono što je dogovoreno” i ”bez novih činjenica koje bi mogle ugroziti sporazum” postignut 19. travnja u Bruxellesu. Dačić je ukazao i da, ukoliko Srbija sada ne dobije datum za pregovore o članstvu u EU, to može biti tema tek za 2014. jer do kraja 2013. slijede izbori u Njemačkoj i zbog toga se ne može očekivati da Srbija i Kosovo budu tema u ovoj godini. Šef njemačke diplomacije Guido Westerwelle doputovat će u dvodnevni posjet Beogradu u nedjelju kasno popodne, a nakon susreta i večere s vicepremijerom Aleksandrom Vučićem u ponedjeljak će se sastati s premijerom i predsjednikom Srbije Ivicom Dačićem i Tomislavom Nikolićem, te srbijanskim kolegom Ivanom Mrkićem.
SARAJEVO - Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Živko Budimir neće podnijeti ostavku i istrajat će na dokazivanju da nije kriv za korupciju, izjavio je u subotu medijima u BiH njegov odvjetnik Ragib Hadžić. Komentirajući zahtjev za podnošenje ostavke kojega je Budimiru ranije ovog tjedna uputio Dom naroda parlamenta FBiH, Hadžić je kazao kako njegov branjenik takvu mogućnost odbacuje jer nije kriv za djela koja mu se stavljaju na teret ali i zbog toga što bi ostavka predstavljala pobjedu onih koji uhićenjima pokušavaju ukloniti političke protivnike. "Sviđalo se to nekome ili ne predsjednik Budimir je pod potpunom zaštitom načela nevinosti i sve dok ne uslijedi pravomoćna sudska odluka, nema govora o ostavci", izjavio je Hadžić koji je tijekom dana posjetio Budimira u mostarskom zatvoru. Predsjednik Federacije BiH tamo je smješten nakon što mu je Sud BiH odredio jednomjesečni pritvor koji istječe 26. svibnja. Budimir je uhićen 26. travnja zbog sumnje da je za novac potpisivao pomilovanja osobama osuđenim na zatvorske kazne.
SARAJEVO - Suočavanje s činjenicama i prihvaćanje istine o svemu što se zbivalo u ratovima na području bivše Jugoslavije temelj je pravde i novih odnosa u regiji i njezine stabilnosti, stajalište je sudionika foruma o tranzicijskoj pravdi koji je u organizaciji Koalicije za REKOM u subotu završena na Jahorini kod Sarajeva. Raspravljajući o procesu pomirenja u državama bivše Jugoslavije sudionici foruma Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim grubim kršenjima ljudskih prava počinjenim na teritoriji bivše Jugoslavije su u protekla dva dana analizirali i nasljeđe Haškog suda suglasivši se kako je taj sud pomogao istinskom suočavanju s činjenicama. Pri tom je gotovo dvije stotine sudionika iz gotovo svih država regije ipak istaknulo potrebu dugoročnog očuvanja svjedočanstava o počinjenim zločinima, aktivnog angažiranja državnih tijela vlasti na tom planu ali i nevladinih udruga. Zaključeno je kako spoznaja o stvarnim zbivanjima tijekom ratova iz 90-ih godina prošlog stoljeća predstavlja nužan preduvjet za zaustavljanje cikličnog ponavljanja sukoba prouzročenog iskrivljavanjem i mitologiziranjem povijesnih činjenica.
RIM - Tisuće prosvjednika u organizaciji sindikata okupile su se u subotu u Rimu na prosvjedima protiv politika nove koalicijske vlade, izvijestio je BBC. Prosvjednici su tražili od premijera Enrica Letta, koji dolazi iz lijevog centra, da odustane od mjera štednje i usredotoči se na stvaranje radnih mjesta. Povjerenje javnosti u krhku koaliciju lijevog i desnog centra pada, pokazuju ispitivanja javnog mišljenja. Prije preuzimanja dužnosti Letta je obećao da će stvaranje radnih mjesta odrediti kao prioritet u svom radu no njegovi su kritičari nezadovoljni jer se usredotočio na reformu poreza na nekretnine. Italija se nalazi u najdužoj recesiji u posljednjih više od 40 godina. Državni dug sada iznosi 127 posto godišnjeg domaćeg proizvoda a nezaposlenost je dostigla rekordnih 11,5 posto, među mlađima od 25 godina 35 posto.
BAMAKO - Na sjeveru Malija su izbile borbe između skupina tuareških separatista i lokalnih Arapa, samo nekoliko dana nakon što je Maliju obećana pomoć od 4,2 milijarde dolara za saniranje šteta nastalih u sukobu s islamistima povezanih s al Qaedom. Izvori iz redova i pobunjenika i vojske potvrdili su da su sukobi izbili no razlikuju se u navodima koje su skupine upletene. Sukobi ukazuju da manje skupine boraca, koje su izbjegle pred četveromjesečnom ofenzivom koju su na sjeveru Malija vodile francuske snage protiv militanata povezanih s al Qaedom, potkopavaju napore na ponovnoj uspostavi državne vlasti uoči predsjedničkih izbora 28. srpnja. Francuska je ovoga tjedna rekla da su "teroristi" poraženi. MNLA, tuareška pobunjenička skupina, rekao je da su njegove snage kod grada Anefisa u petak napali islamistički borci. Glasnogovornik te skupine u Parizu, Moussa Ag Acharatoumanem, izjavio je da su se borbe nastavile i u subotu jutro i da je do sada ubijeno najmanje sedam islamista. MNLA je rekao da se bori s MUJWA-om, islamističkom skupinom koja je ove godine pod okupacijom mjesecima držala grad Gao i, nakon što je ponovno zauzet u francuskoj ofenzivi, izvršila niz gerilskih protunapada. Malijski vojni časnik, koji je zatražio da ostane neimenovan, potvrdio je da je na tom području došlo do teških borbi, vjerojatno izazvanih dugogodišnjim rivalstvom između tuareških i arapskih zajednica iz kojih dolaze oružane skupine koje djeluju na sjeveru Malija.
KIJEV - Oko 15.000 osoba predvođenih ukrajinskim boksačkim prvakom i oporbenjakom Vitalijem Kličkom prosvjedovalo je u subotu u Kijevu zahtijevajući oslobađanje iz zatvora bivše premijerke Julije Timošenko. Prosvjednici su skandirali "Sloboda za Juliju!" i mahali zastavama triju glavnih oporbenih formacija, među kojima stranke Udar Vitalija Klička. Do prosvjeda dolazi nakon što je Europski sud za ljudska prava krajem travnja dao za pravo Timošenko, ocjenjujući da je njezino smještanje u pritvor 2011. bilo "nezakonito i proizvoljno". EU i SAD pozvale su Ukrajinu da preispita situaciju s Timošenko koja je početkom listopada 2011. osuđena na sedam godina zatvora zbog navodnih malverzacija prilikom sklapanja ugovora o trgovini prirodnim plinom.
TRIPOLI - Eksplozija slabog intenziteta odjeknula je u subotu u ulici u Tripoliju u kojoj se nalaze veleposlanstva Grčke, Saudijske Arabije i Alžira, izazvavši lakšu štetu. "Mala bomba kućne izrade postavljena je blizu automobila u ulici u kojoj se nalaze veleposlanstva Grčke, Saudijske Arabije i Alžira, izazvavši lakše štete na vozilima", istaknuo je jedan pripadnik sigurnosnih službi. Do eksplozije je došlo u četvrti Dahra, u središtu libijskog glavnog grada. U napadu automobilom-bombom 23. travnja na francusko veleposlanstvo u Tripoliju ranjena su dva pripadnika francuske žandarmerije i nekoliko Libijaca, a prouzročena je velika šteta.
KABUL - Afganistanski parlament nije u subotu izglasao zakon o zabrani nasilja nad ženama, što je težak udarac napretku ostvarenom u vezi sa ženskim pravima u toj konzervativnoj muslimanskoj državi otkad je prije više od desetljeća svrgnut talibanski režim. Predsjednik Hamid Karzai odobrio je taj zakon uredbom iz 2009., a bio je potreban i pristanak parlamenta. No zbog neslaganja konzervativne i sekularne struje u parlamentu rasprava o njemu odgođena je za poslije. Religiozni zastupnici ne slažu se s najmanje osam članaka u predloženom zakonu, među ostalim i sa zadržavanjem odredbe da se djevojke smiju udavati nakon 16. godine, s postojanjem skloništa za žrtve nasilja u kući te s odlukom da se broj supruga mora prepoloviti i svesti na dvije. Žene su od pada talibana uspjele vratiti pravo na obrazovanje i rad, ali još ima straha da bi i ta prava mogla biti ograničena kad NATO-ove snage krajem 2014. odu iz Afganistana.