OPATIJA - Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ustvrdio je danas da su monetarna politika i bankovni sustav dio gospodarstva koji održava ekonomsku stabilnost i rejting zemlje te poručio da će središnja banka da bi očuvala srednjoročnu stabilnost sustava zahtijevati postupno povećanje rezervacija. "Monetarna politika i bankarski sustav očito nisu ti koji su Hrvatsku učinili jednom od najsporijih zemalja u oporavku od recesije, kao što, bez ikakvog razumijevanja stvarnosti, još i danas neki tvrde. Dapače, monetarna politika i bankovni sustav su, kako stoji i u izvješću rejting agencija, ocjeni MMF-a i investicijskih analitičara, onaj dio hrvatskog gospodarstva koji još održava ekonomsku stabilnost i rejting zemlje na razini na kojoj jesu", rekao je Vujčić na početku 16. znanstveno-stručne konferencije Hrvatsko novčano tržište u Opatiji. Mi vodimo kontracikličku regulatornu politiku, kazao je navodeći da smo kapitalne zahtjeve povećali prije krize i uveli niz mjera te je danas kapitalna adekvatnost banaka u Hrvatskoj 20,5 posto, najviša u EU. To je, zajedno s protucikličkim rezervama izgrađenim prije krize, omogućilo da se 2009. nije morao tražiti aranžman s MMF-om, rekao je Vujčić dodajući kako bi se iz današnje perspektive moglo zaključiti da bi bilo bolje da je tada zatražen, jer bi to vjerojatno ubrzalo strukturne reforme. Osvrćući se na politiku rezervacija, iznio je podatak da je pokrivenost loših kredita rezervacijama pala s 50 posto u 2008. na 42 posto u 2012. Naš bankovni sustav je u kratkom roku izuzetno oporan na šokove, pa i značajne gubitke, ali u budućnosti je moguće da će se kapitalna adekvatnost banaka postupno smanjivati. "U toj situaciji, pokrivenost loših plasmana rezervacijama treba postupno povećati prema 50 posto, kako bi se održala visoka otpornost bakarskog sustava, a time i neupitna financijska stabilnost u Hrvatskoj", kazao je Vujčić.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je nakon sjednice Vlade da je MMF trebalo zvati 2009. godine zbog nesposobnosti i rastrošnosti tadašnje Vlade, a da se sadašnja Vlada ponaša odgovorno i bez MMF-a. MMF je trebalo zvati 2009. zbog nesposobne i neodgovorne vlasti koja je potpisivala kolektivne ugovore, trošila šakom i kapom i nametala deficite u državni proračun kojim je financirala nerad u željeznici i ulaganja u cestogradnju bez ikakvog rezona. Sve su to plaćali porezni obveznici, rekao je Linić odgovarajući na upit kako komentira istupu guvernera HNB-a Borisa Vujčića koji je danas u Opatiji kazao da je možda bilo bolje da je 2009. zatražen aranžman s MMF-om budući da bi to vjerojatno ubrzalo strukturne reforme. Linić je kazao da, kada se govori o Vladi Zorana Milanovića, treba reći da je počela financijska i fiskalna konsolidacija, čak i u vrijeme kad je privreda prestala raditi i kad ništa ne funkcionira, sve je zastalo, potrošnja pala, a nepovjerenje u organe postalo je potpuno evidentno i kad su zaustavljene investicije, a i Europa se počela tresti od krize. Vlada Zorana Milanovića pokazala je da i u takvim okolnostima može biti odgovorna i bez MMF-a, pa je čak Misija MMF-a vrlo jasno naznačila da se dosta učinilo, a da se negdje trebalo i više, rekao je Linić.
OPATIJA - Pomoćnik ministra financija i glavni državni rizničar Miljenko Fičor najavio je danas novo zaduživanje države izdavanjem obveznica od sedam milijardi kuna početkom srpnja na domaćem tržištu te još jedno izdanje u zadnjem kvartalu ove godine od pet milijardi kuna. Fičor je, govoreći na 16. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji, kazao da je manjak državnog proračuna od 1. siječnja do 30. travnja ove godine bio 6,6 milijardi kuna, što je, kako je kazao, 64,32 posto od planiranog manjka za 2013. od ukupno 10,2 milijarde kuna. U odnosu na isto razdoblje lani, manjak je povećan za 2,6 milijarda kuna. Fičor je istaknuo da je Vlada uspjela u jednoj godini uskladiti tekuće prihode s rashodima, što, kazao je, ranije nije bio slučaj. Naveo je da je upitno što se kod rashoda može smanjiti, napominjući da su, primjerice dugovi brodogradnje od više od devet milijardi kuna pretvoreni u javni dug, a da su rashodi za zaposlene smanjeni.
ZAGREB - Vlada je u 2012. godini uspjela smanjiti proračunski manjak, povećati poreznu disciplinu i ispuniti fiskalno pravilo, rekao je ministar financija Slavko Linić na današnjoj sjednici Vlade. Vlada je to uspjela u vrlo teškim makroekonomskim uvjetima, kazao je Linić na sjednici na kojoj se raspravljalo i o izvješću o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu te o primjeni fiskalnih pravila. Govoreći o makroekonomskim uvjetima, Linić je podsjetio kako je hrvatski BDP prošle godine realno pao za 2 posto, na što je najviše utjecao pad potrošnja kućanstava, realno za 3 posto, bruto investicije u fiksni kapital pale su za 4,6 posto, dok je državna potrošnja smanjena za 0,8 posto. Vlada je, kaže Linić, u takvim uvjetima prišla rasterećenju poreznog opterećenja gospodarstva, što je nadoknađeno povećanjem oporezivanja potrošnje, tako da su cijenu platili građani. U 2012. ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države iznosio je 11,2 milijarde kuna, ili 3,4 posto BDP-a. Što se tiče fiskalnog pravila, koje propisuje smanjenje udjela rashoda proračuna opće države u BDP-u za jedan postotni bod godišnje, Linić je izvijestio da je ukupni rashod proračuna opće države prema metodologiji Europske unije (ESA 95) iznosio 139,5 milijardi kuna ili 41,3 posto BDP-a. Njegov udio u BDP-u smanjen je za 2,6 postotnih bodova pa je fiskalno pravilo ispunjeno, rekao je Linić.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedloga zakona o transparentnosti tokova javnih sredstava, kojim u hrvatsko zakonodavstvo unosi Smjernicu Europske komisije o transparentnosti financijskih odnosa između država članica i javnih poduzeća. Ta smjernica uređuje transparentnost financijskih odnosa tijela javne vlasti i poduzeća u većinskom vlasništvu tijela javne vlasti, odnosno poduzetnika s posebnim ovlastima koji primjerice obavljaju usluge od općeg gospodarskog interesa kao što je prijevoz. Tim poduzetnicima se propisuje vođenje zasebnih računa i vezano uz njih podataka o primanju i korištenju javnih sredstava za svoje djelatnosti. Ministar financija Slavko Linić ističe da će zakon, koji bi trebao biti na snazi od 1. srpnja, potpuno onemogućiti nenamjensko prelijevanje proračunskog novca namijenjenog javnim poduzećima, primjerice za plaće kao što je znalo biti dosad u poduzećima kao što su HŽ i Croatia Airlines. Europske komisija na to je posebno osjetljiva, a razlog je zaštita tržišnog natjecanja odnosno suzbijanje nelojalne konkurencije koja može nastati javnim (su)financiranjem poduzeća koja djeluju na tržištu, kaže Linić.
LONDON/ZAGREB - Agencija Moody's potvrdila je važeći rejting Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ba2, uz negativnu prognozu, zaključivši time provjeru pokrenutu zbog sniženog rejtinga Republike Hrvatske i pitanja vezanih za HEP-ovu likvidnost i investicijski program. "Potvrda rejtinga Ba2 nadovezuje se na stabilizaciju poslovnih i financijskih rezultata kompanije u četvrtom tromjesečju 2012. i prvom tromjesečju 2013. i na korake koje poduzimaju kako bi izmijenili politiku likvidnosti", kazao je Moody'sov analitičar za HEP Nicholas Stevens. "Nadalje, kompanija poštuje uvjete financiranja a očekuje se da će to činiti i u budućnosti", dodaje Stevens u priopćenju. Negativna je prognoza potvrđena jer HEP mora provesti u djelo očekivane promjene u politici financiranja i likvidnosti kako bi osigurao dostatnu vidljivost financiranja za podmirivanje značajne kapitalne potrošnje, dodaje. Ako to ne učini, rejting bi mu se mogao naći pod pritiskom, upozoravaju u agenciji.
ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja izrekla je trgovačkom lancu Tommy iz Splita upravno-kaznenu mjeru u iznosu od 93 tisuće kuna jer u zakonskom roku nije podnio prijavu koncentracije nastalu sukcesivnim stjecanjem prodajnih prostora poduzetnika Kerum, izvijestili su danas iz AZTN-a. Agencija je utvrdila da je obveza prijave koncentracije za Tommy nastala 10. svibnja 2010., kada je preuzeo šest Kerumovih prodavaonica na području Dubrovačko-neretvanske županije. No, postupak prijave koncentracije započeo je tek na inicijativu Agencije, a potpunu je prijavu Agencija zaprimila 16. studenog 2012., pa je povreda trajala dvije i pol godine. Iz AZTN-a pojašnjavaju da neprijavljivanje koncentracije predstavlja lakšu povredu propisa o tržišnom natjecanju za koji Agencija izriče upravno-kaznenu mjeru do najviše jedan posto vrijednosti ukupnoga prihoda koji je poduzetnik ostvario u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća.
ZAGREB - U organizaciji znanstveno-istraživačke organizacije International Management Research Academy (IMRA) iz Londona i Američke visoke škole za menadžment i tehnologiju (ACMT) u Zagrebu je danas započela međunarodna konferencija IMRA 2013 na temu "Menadžment u globalno povezanom svijetu", koja je okupila 60 predstavnika akademske i poslovne javnosti iz 30-tak zemalja. Zagreb je odabran za domaćina ovogodišnje konferencije jer se Hrvatskoj skorim ulaskom u Europsku uniju otvaraju vrata stranih tržišta, a kroz rasprave na IMRA 2013 želi se ukazati na najnovije trendove iz ekonomije i menadžmenta te ukazati na izazove i prilike u globalnoj borbi za potrošače. Konferencija IMRA održava se svake godine u drugoj zemlji, pa je tako prije Zagreba održana u Londonu, a slijedeće je godine domaćin New York.
ZAGREB - Tvrtka Končar-Generatori i motori (GIM) u Oslu je sklopilo ugovor za obnovu i povećanje snage dva cijevna agregata za Hidroelektranu (HE) Klosterfoss u Norveškoj, a ugovor je vrijedan 13,4 milijuna eura, izvjestili su danas iz Končara. Nakon obnove agregati će imati ukupnu instaliranu snagu 15,6 MVA (megavoltampera). Ugovor s norveškim proizvođačem električne energije, tvrtkom Akershus Energi, vrijedan je 13,4 milijuna eura, dobiven je u konkurenciji najvećih svjetskih proizvođača generatora, a nastavak je uspješnog izvoza Končara u skandinavske zemlje, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Slično kao i jučer, na Zagrebačkoj burzi danas su u najvećem fokusu investitora dionice HT-a i Ericssona Nikole Tesle, pri čemu su Crobexi u minusu većem od pola posto. Oko podneva Crobex indeks bio je u minusu 0,57 posto, na 1.914 bodova, a Crobex10 0,65 posto, na 1.080 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 4,26 milijuna kuna, što je otprilike tri puta više nego jučer oko podneva. Dionicom HT-a ostvaren je do sada najveći promet, u visini od 1,2 milijuna kuna. Cijena joj stagnira oko 208 kuna. Milijunski promet ostvaren je još i dionicom Ericssona Nikole Tesle, u visini od 1,15 milijuna kuna, a cijena joj je pala 1,16 posto, na 1.500 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvastke narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,05 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,557542 kune. Na vrijednosti su prema kuni dobili i švicarska i američka valuta, švicarski je franak ojačao za 0,50 posto, na 6,074706 kuna po srednjem tečaju, a američki dolar za 0,14 posto i njegov je srednji tečaj 5,871304 kune. Istodobno je britanska funta oslabila prema kuni za 0,05 posto i srednji tečaj funte iznosi 8,941720 kuna.