BOSTON
Američki istražitelji u utorak su u potrazi za osobom ili skupinom odgovornom za postavljanje dviju bombi nedaleko od ciljne linije maratona u Bostonu u čijim su eksplozijama poginule tri osobe, a ranjeno je više od stotinu u najgorem bombaškom napadu na SAD od 11. rujna 2001. FBI provodi istragu dok se neke teško ranjene žrtve eksplozija u ponedjeljak bore za živote. Zbog težine ozljeda neke su žrtve morale biti podvrgnute hitnoj amputaciji ekstremiteta. Bombe su eksplodirale u gomili ljudi kod ciljne linije bostonskog maratona gdje su deseci tisuća ljudi dočekivali maratonce koji su ulazili u cilj. Većinu ozljeda uzrokovali su šrapneli bombi za koje se sada zna da su bile punjene kugličnim ležajevima, izjavio je jedan visoki dužnosnik povezan s istragom koji je želio ostati anoniman. Zasad nitko nije uhićen u svezi s bombaškim napadima. Jedan dužnosnik Bijele kuće je rekao da će se taj slučaj voditi kako teroristički čin te da još treba utvrditi je li on došao "iz stranog ili domaćeg izvora".
ZAGREB
Švedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvia stigli su u utorak u svoj prvi državnički posjet Hrvatskoj gdje ih je u Uredu predsjednika svečano dočekao predsjednik Ivo Josipović sa suprugom Tatjanom, a kako je najavljeno, cilj trodnevnog posjeta kraljevskog para je proširenje i unaprijeđenje bilateralnih odnosa dviju zemalja. Nakon intoniranja državnih himni i uz pozdrav počasne bojne, predsjednik Josipović i supruga Tatjana uputili su se na razgovore s kraljem Gustafom i kraljicom Silvijom, nakon čega slijede i bilateralni razgovori službenih izaslanstava. U službenom izaslanstvu Kraljevine Švedske su, između ostalih, ministar vanjskih poslova Carl Bildt i ministrica okoliša Lena Ek. Bildt je poznat na ovim prostorima kao međunarodni posrednik tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji. Od lipnja 1995. do studenog 1995., kada je supredsjedao mirovnom konferencijom u Daytonu, Bildt je obnašao dužnost posebnog izaslanika EU-a za bivšu Jugoslaviju, a od prosinca 1995. do lipnja 1997. obnašao je dužnost Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH. Nakon razgovora, novinarima će se obratiti predsjednik Josipović i kralj Carl XVI. Gustaf.
LJUBLJANA
Rezultat prvih hrvatskih izbora za Europski parlament, koje je obilježila niska izlaznost i uspjeh oporbenih kandidata, nije iznenađenje, a porazi vladajućih koalicija skoro su redoviti, navode u utorak u komentarima slovenski mediji. "Slabiji rezultat vladajuće koalicije na čelu s SDP-om zapravo se mogao očekivati jer se porazi vladajućih koalicija na europskim izborima događaju skoro redovito, time ih birači kažnjavaju za reforme koje moraju provoditi u svojim zemljama i u tome Hrvatska nije bila izuzetak", navodi u komentaru izbora ljubljansko "Delo". "Nepopularne reforme kod birača su izazvale blokadu i otpor prema vladajućim strankama, a HDZ je igrao svoju igru kojom želi vratiti nekadašnju poziciju u hrvatskoj politici", navodi vodeći slovenski list. Dodaje da su izbori za europarlamentarce u Hrvatskoj bili obilježeni rekordno niskom izlaznošću, što se na prvim izborima događalo i drugim zemljama prilikom uključenja u EU pa je tako na prvim izborima za Europski parlamernt u Sloveniji u lipnju 2004. glasovalo samo nešto više od četvrtine registriranih birača.
DAMASK
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad proglasio je još jednu amnestiju za zločine počinjene do 16. travnja, osim za krijumčarenje, dezertiranje i uživanje droga, javlja službena agencija Sana. "Predsjednik Asad je proglasio uredbu 23. kojom proglašava opću amnestiju za zločine počinjene do 16. travnja 2013.", ističe agencija. "Tako će se smrtna kazna zamijeniti doživotnim prisilnim radom a Sirijci koji su pristupili terorističkim organizacija odslužit će tek četvrtinu kazne", dodaje se u uredbi. No oprost se neće primijenjivati na krijumčare, ovisnike o drogama i "one koji su izbjegli novačenje", dodaje se u tekstu. Asad je od početka pobune u ožujku 2011. proglasio više oprosta, ali organizacije za ljudska prava navode da desetci tisuća zatvorenika još čame po zatvorima diljem zemlje.
LJUBLJANA
Nakon intervencije slovenskih proizvođača vina s prodajnih polica jednog trgovačkog lanca povučen je istarski teran proizveden u Hrvatskoj, kojega slovenski vinari s Krasa smatraju nelojalnom konkurencijom, objavili su u utorak slovenski mediji. Slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan prošlog se tjedna sastao s konzorcijem proizvođača slovenskog terana koji su ga upozorili da se u Sloveniji u prodaji našlo vino iz Hrvatske označeno kao teran. Židan je izjavio je da se crno istarsko vino iz Hrvatske s etiketom terana nedopušteno našlo u prodaji u Sloveniji, gdje je teran zaštićen kao proizvod sa zemljopisnim podrijetlom koji se dobiva na području slovenskog Krasa. "Inpekcija nas je obavijestila da je hrvatsko vino s etiketom terana otkrila u jednom trgovačkom lancu i da je izdano rješenje kojim se ono povlači sa slovenskog tržišta," rekao je Židan.
SARAJEVO
Gospodarska kriza u Bosni i Hercegovini snažno je utjecala na građevinski sektor pa sada u toj zemlji stoji prazno gotovo petnaest tisuća stanova izgrađenih proteklih godina jer za njih nema kupaca, prenose u utorak banjolučke "Nezavisne novine". Pozivajući se na Udrugu građevinarstva i građevinskih materijala BiH ovaj list prenosi kako je na tržištu u ponudi trenutačno između 14 i 15 tisuća stambenih jedinica, a kupaca za njih nema. Takva je situacija u gotovo svim gradskim središtima i u oba entiteta. "Neprodanih stanova imate i u Sarajevu, Tuzli, Zenici, Banjaluci, Mostaru", izjavio je Šefik Kadirić, predsjednik sindikata građevinarstva BiH. Prodaji stanova nije pomogla ni činjenica da je cijena stambenog prostora proteklih godina za 10 do 15 posto manja nego prije izbijanja sadašnje gospodarske krize.
SARAJEVO
U vojnim skladištima u Bosni i Hercegovini trenutačno je pohranjeno više od 17 tisuća tona različitog streljiva i eksploziva koji predstavljaju potencijalnu prijetnju sigurnosti i taj problem se mora što prije riješiti, upozorio je zapovjednik vojnih snaga Europske unije u BiH (EUFOR) general Dieter Heidecker. "Prosječna starost streljiva u skladištima je 60 godina. U streljivu se odvijaju kemijski procesi i takva skladišta postaju nestabilna i predstavljaju prijetnju. To se pitanje treba riješiti", izjavio je general Heidecker kako ga u utorak citira sarajevski "Dnevni avaz". Austrijski general ipak ističe kako je to primarna odgovornost Ministarstva obrane BiH, a EUFOR ostaje spreman pružiti tehničku potporu. Procjena je zapovjednika EUFOR-a kako ipak nije nužno uništiti sve što se nalazi u vojnim skladištima, jer se dio može prodati ili pokloniti.