U priopćenju HK BiH, dostavljenom medijima u Sarajevu, stoji ocjena kako bi elektorski model zapravo značio uspostavu posrednih delegatskih izbora, što nema nikakve veze s provedbom presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".
Tom je presudom iz 2009. godine od BiH zatraženo da ukine diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina u izborima za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.
Ukazujući na činjenicu da se pregovori o rješenju tog pitanja stalno vode daleko od očiju javnosti, iz HK BiH ističu kako se dogovorom lidera šest stranaka, postignutim 22. ožujka u Bruxellesu, uspostavlja model po kojemu bi glas građanina iz veće izborne jedinice vrijedio manje od onog iz manje izborne jedinice.
"Uvoz američkog izbornog recepta, nepoznatog u europskim zemljama, koji je podložan pogreškama i nepravdi i koji doživljava oštre kritike u teoriji i praksi, predstavlja eksperimentalno gimnasticiranje izbornim procesom", stajalište je HK BiH.
Navode kako su očekivali da će se novi izborni model, temeljen na etničkoj zastupljenosti, mijenjati na način da se kolektivno pravo pomiri s građanskim, a dobilo se to da se pripadnicima manjinskih naroda osigurava tek neznatna teorijska mogućnost izbora u Predsjedništvo BiH.
"To unosi opravdanu sumnju da će se model izbora Predsjedništva prenijeti na izbor Doma naroda i na druga tijela vlasti, što je izigravanje suštine poruke što ju je Europski sud za ljudska prava uputio BiH", stoji u priopćenju.
Rok za dogovor o promjenama ustava i izbornog zakona u BiH kojega su političari u toj zemlji sami sebi postavili istječe 11. travnja. Trenutačno, međutim, nema naznaka o mogućem konačnom dogovoru, a stranke-članice vladajuće koalicije očekuju posredovanje Stefana Sannina, ravnatelja Opće uprave za priširenje pri Europskoj komisiji.
Temeljni problem je u tome što se hrvatske i bošnjačke stranke ne mogu usuglasiti o modelu po kojemu bi bile ustrojene izborne jedinice unutar Federacije BiH.
HDZ BiH i HDZ 1990. inzistiraju na modelu koji će jamčiti da županije s hrvatskom većinom jedine mogu odlučiti o hrvatskom članu Predsjedništva BiH.