U intervjuu kojega je u ponedjeljak objavio sarajevski "Dnevni avaz" Bevanda je kazao kako je postao pesimist nakon posljednje sjednice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) na kojoj su, kako tvrdi, predstavnici Europske unije optužili HDZ BiH i HDZ 1990. "za destrukciju" provedbe presude u slučaju "Sejdić-Finci".
"To je za mene bila šokantna informacija", kazao je Bevanda dodajući kako misli da su nakon toga i predstavnici međunarodne zajednice i političkih stranaka u BiH krenuli u krivom smjeru.
Presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci" je zapravo zahtjev vlastima BiH da eliminiraju diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina iz ustava i izbornog zakona i omoguće im kandidiranje za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta.
Ključne političke stranke u BiH o tome već mjesecima bezuspješno pregovaraju, a dva HDZ-a su inzistirala da se uz jamčenje prava pripadnicima nacionalnih manjina osiguraju i mehanizmi kojima će se u izbornom procesu spriječiti majorizacija nad Hrvatima kao najmalobrojnijim konstitutivnim narodom.
Hrvatske i bošnjačke stranke ne mogu postići dogovor o modalitetima rješenja tog zahtjeva zbog čega je blokirano postizanje cjelokupnog dogovora.
Bevanda je kazao kako je uz ovo problem postala i činjenica da se političari u BiH ne mogu dogovoriti ni oko uspostave jedinstvenog mehanizma koordinacije odnosa s EU, na čemu također inzistira Bruxelles.
"Stvarno sam vjerovao da ćemo završiti koordinacijski mehanizam i (presudu) 'Sejdić-Finci'. Sad stvarno nisam uvjeren ni u jedno ni u drugo", kazao je Bevanda.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH je konstatirao kako je razočaran činjenicom da se u BiH sve beskrajno politizira.
"Globalna kriza sve ruši, a mi nešto politiziramo", kazao je Bevanda upozoravajući kako takvo stanje izravno tjera potencijalne ulagače od BiH.
Ocijenio je kako bi to moglo demotivirati i potencijalne investitore iz Hrvatske koji bi, umjesto da svoje pogone nakon 1. srpnja prebace u BiH kako bi nastavili plasirati proizvode na tržište CEFTA-e, mogli odlučiti da to učine u Srbiji ili Crnoj Gori.