Dogovor iz Bruxellesa istodobno je i dalje predmetom oštrih kritika koja dolaze uglavnom iz oporbene Stranke demokratske akcije (SDA), koja vladajućoj koaliciji zamjera zbog rješenja koja će navodno diskriminirati Bošnjake.
"Sasvim je jasno da ovo što je dogovoreno u Bruxellesu nije provedba presude u slučaju 'Sejdić-Finci' već rješavanje problema trećeg konstitutivnog naroda", ocijenio je Finci u izjavi koju u utorak prenosi sarajevsko "Oslobođenje.
Potankosti dogovora iz Bruxellesa još nisu razrađene, no Finci cijeli dogovor shvaća kao nastojanje da se uspostavi mehanizam po kojemu će hrvatskog člana Predsjedništva BiH ubuduće birati isključivo one županije u kojima Hrvati čine većinsko stanovništvo.
Novi izborni model za BiH praktično još nikome nije jasan.
Političari koji stoje iza dogovora u Bruxellesu tek su naznačili kako bi se BiH ubuduće trebala sastojati od dvije "glavne" izborne jedinice u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, koja bi imala deset "podizbornih jedinica". Građani bi u tim "podjedinicama" izravno birali elektore koji bi onda birali članove Predsjedništva BiH.
Prema dostupnim informacijama, županijama s manjim brojem glasača bi se, po nekom još neutvrđenom modelu, dodavali tzv. kompenzacijski glasovi kojima bi se onda pokušao nadoknaditi manjak glasova što ih u ukupnom zbiru imaju Hrvati zbog činjenice da ih je manje u odnosu na Bošnjake.
Dervo Sejdić drži kako cijeli dogovor nema nikakve veze s predmetom spora o kojemu je odlučivao Europski sud za ljudska prava.
"U Bruxellesu se nitko nije ništa dogovorio, posebice kada je u pitanju provedba presude 'Sejdić-Finci'. Nikakve veze s presudom nema hoće li biti jedna ili 500 izbornih jedinica", kazao je Sejdić ocijenivši kako se ovime zapravo umanjuju prava Bošnjaka u odnosu na Hrvate i da to nema nikakve veze s temeljnim demokratskim načelima.
Oporbena SDA, kao i Sejdić, inzistira na tezi da će po novom modelu glas jednog Hrvata vrijediti koliko i glasovi četiri Bošnjaka. Potpredsjednik SDA Šefik Džaferović kazao je banjolučkim "Nezavisnim novinama" kako će ta stranka upotrijebiti sva sredstva da u parlamentu spriječi prihvaćanje dogovora šest vladajućih stranaka.
Socijaldemokratska partija BiH (SDP) primjedbe SDA ošto je odbila tvrdeći kako su predložena rješenja sukladna europskim standardima.
Iz HDZ BiH pak optužuju SDA da pokušava spriječiti uspostavu jednakopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji. "Ako su u SDA protiv ovoga što je dogovoreno, volio bih onda čuti njihov prijedlog. Sada se samo zna da su oni protiv jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH", kazao je zamjenik predsjednika HDZ BiH Nikola Lovrinović.
Predstavnici Europske unije u BiH inzistiraju na činjenici kako je dogovor stvar političara u BiH, a predloženi model opisuju kao kombinaciju različitih ideja koje su do sada razmatrane. Neimenovani izvori iz delegacije EU u BiH prenijeli su lokalnim medijima kako je predloženi model sličan onome kakav se koristi u Italiji i u SAD na predsjedničkom izborima.
Načelan je dogovor, kako se tvrdi, uvesti model postojanja 73 elektora, no tek treba utvrditi koliko će ih biti u kojoj županiji. O takvim će se potankostima tek raspravljati kako bi se do rješenja došlo do 11. travnja, kada bi se lideri ključnih stranaka u Mostaru trebali sastati s europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom.
Dervo Sejdić i Jakov Finci tužili su BiH zbog činjenice da se kao pripadnici nacionalnih manjina ne mogu kandidirati za člana Predsjedništva BiH odnosno za zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta. Europski sud za ljudska prava 2009. je presudio u njihovu korist i naložio državi BiH izmjenu ustava i izbornog zakona. Zbog stalnih političkih prijepora presuda ni do danas nije provedena, a Europska je unija najavila kako neće dopustiti stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u BiH sve dok se to ne učini. Pritisnuti rokovima, čelnici šest stranaka koje čine vladajuću koaliciju obvezali su se naći rješenje do početka travnja, a u tom je cilju održan i prošlotjedni sastanak u Bruxellesu na koji su bili pozvani i predstavnici oporbene SDA, kao najveće bošnjačke stranke.