ZAGREB - Europski parlament važna je institucija u koju ulazimo sa svim svojim političkim razlikama ali ćemo biti jedinstveni oko ključnih hrvatskih interesa, suglasni su bili kandidati na predstojećim izborima za Europski parlament koji su se sinoć sučelili na tribini u Europskom domu. "Ako je neka tema važna za Hrvatsku, onda nema dileme", poručio je nezavisni Ivan Jakovčić koji je međutim izrazio sumnju u to koliko će se naš glas, s obzirom na našu brojčanu zastupljenost, uopće moći čuti. Za Tonina Piculu (SDP/HNS/HSU) nije svejedno tko dolazi i kakvi će se stavovi čuti u Europskom parlamentu. U njega, kazao je, svatko odnosi svoje političke razlike te ne djeluju zajedno kao nacionalni tim. "Stoga bi bilo dobro da se s obzirom na raznolikost i slojevitost hrvatskih interesa što više toga preslika u rad Europskog parlamenta", rekao je Picula. Andrej Plenković (HDZ, HSP dr. Ante Starčević, BUZ) istaknuo je da vjeruje u Hrvatsku u EU te u taj cjelokupan politički projekt. "Ima nas samo 12 zastupnika iz Hrvatske i moramo biti vidljivi u umrežavanju institucija koje se bave hrvatskim nacionalnim interesima", poručio je. Kandidat liste Zeleni zajedno Toni Vidan uvjerenja je da će oko tema lobiranja za izvoz sredstava u kohezijskim strukturnim fondovima "svi biti ekipa koja će se boriti za Hrvatsku". Međutim, dodao je, bit će razlike u stavovima oko toga kako vidimo razvoj i određene vrednote. Sučeljavanje "Prvi izbori za Europski parlament u Hrvatskoj – koliko su važni?" organizirala je Akademija za politički razvoj u suradnji s Europskim domom.
RIJEKA - Na predstavljanju kandidata HNS-a za Europski parlament Joze Radoša na konferenciji za novinstvo te stranke u Rijeci ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš je ocijenila da Vlada i ministarstva već sad djeluju kao da je Hrvatska u EU. Zbog toga je za nas 1. srpnja samo formalnost, kazala je Mrak Taritaš. Jozo Radoš je istaknuo da su tri stranke koje čine zajedničku kandidacijsku listu za europarlament, SDP, HNS i HSU, vrlo iskreno zagovarale EU od samog početka. Uveli smo tu temu u hrvatski život, nismo kalkulirali ni mijenjali mišljenja o tome, kazao je. Jasno je da ćemo najiskrenije zastupati Hrvatsku u EU parlamentu, kazao je. Ministrica Mrak Taritaš kazala je tom prigodom da se nastavljaju daljnja rušenja bespravno izgrađenih objekata na Jadranu do početka sezone, kad će se građevinski strojevi preseliti na kontinent. Najveće vrijednosti novih pravila u EU za resor kojim upravlja, prema Mrak Taritaš su mogućnost da europski projektanti i izvođači mogu od 1. srpnja slobodno raditi u Hrvatskoj, a hrvatski u drugim zemljama EU te ubrzanje sustava izdavanja građevinskih dozvola i uklanjanja barijera za investicije.
RIJEKA - Potpredsjednica HDZ-a i prva kandidatkinja na koalicijskoj listi HDZ-HSP Ante Starčević-BUZ za Europski parlament Dubravka Šuica ocijenila je na sinoćnjem skupu u Rijeci da se njihova lista i lista koalicije SDP-HNS-HSU ne mogu ni uspoređivati jer na toj drugoj listi, kako je kazala, nema osoba s kompetencijama nego je sastavljena od anonimusa. Šuica je istaknula da su svi pregovori za ulazak Hrvatske u EU obavljeni pod vodstvom HDZ-a. "Ako ostanete doma, dajete glas onima koji kažu - mi smo građani svijeta, mi smo globalisti. To znači: ne zanima me hrvatska država, hrvatska povijest, hrvatska kultura i jezik, ja želim biti globalist. Ja želim biti Hrvatica, građanka Republike Hrvatske", rekla je predsjednica HSP Ante Starčević Ruža Tomašić. Davor Ivo Stier (HDZ) osvrnuo se na slučaj u vezi s informacijom o zabrani prošeka u EU te potom službenog ispravka te informacije, ocijenivši da u Vladi ne znaju što piše u pristupnom ugovoru jer su, kako je rekao, prespavali pregovore. Naveo je da je ministar poljoprivrede povukao priopćenje o zabrani prodaje jer su pročitali što je HDZ izjavio o tom slučaju. To je razlika kompetentnih i nekompetentnih, rekao je Stier. Zalažemo se za Europu koja se neće stidjeti svojih kršćanskih korijena, za Europu slobodnih ljudi i naroda, koja će biti okvir za razvoj gospodarstva i otvaranje radnih mjesta, naveo je.
ZAGREB - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) učinila je prošle godine veliki iskorak u nastojanju da se što više otvori suradnji s medijima, a time i široj javnosti, ali unatoč tomu nije zadovoljna načinom na koji pojedini tiskani mediji prate njezin rad te je nova uprava intenzivirala suradnju s medijima kako bi rad HAZU otvorio svim hrvatskim građanima što je i prepoznato, istaknuo je sinoć glavni tajnik te hrvatske vodeće kulturne i znanstvene ustanove akademik Pavao Rudan. Ocjena je to iz iscrpnog izvješća o radu HAZU tijekom prošle godine što ga je akademik Rudan podnio na redovitoj skupštini u palači Akademije, a koje su, kao i financijsko izvješće, akademici jednodušno podržali i to bez rasprave. Uz napomenu kako s ponosom može reći da je tijekom 2012. godine u Akademiji bilo više od tri stotine događaja, glavni tajnik je zahvalio na predanom radu svim akademicima i svim zaposlenicima HAZU kako bi učinkovito i odgovorno unaprijedili djelatnost Akademije kao hrama kulture, znanosti, umjetnosti i stvaralaštva.
ZAGREB - Manifestacija "Hommage Njegošu" svečano otvorena sinoć u zagrebačkom Muzeju Mimari, koju su u povodu obilježavanja dvjestote godišnjice rođenja crnogorskog književnika, pjesnika i vladara Petra II. Petrovića Njegoša organizirale Nacionalna organizacija Crnogoraca u Hrvatskoj i Koordinacija vijeća crnogorske nacionalne manjine na području RH, predstavila je u Zagrebu njemu posvećeno stvaralaštvo hrvatsko-crnogorskog umjetnika Dimitrija Popovića. Riječ je o projektu koji je dio manifestacija kojima Crna Gora u ovoj godini obilježava važan jubilej posvećen ključnoj povijesnoj ličnosti, filozofu, pjesniku i vladiki Petru II. Petroviću Njegošu (1813.-1851), smatranim zaslužnim za sekularizaciju Crne Gore. "Obljetnica koju danas obilježavamo postoji zato što djelo i misao Petra II. Petrovića Njegoša i danas inspirira nove generacije", kazala je u uvodnom govoru hrvatska ministrica kulture Andrea Zlatar Violić. "Njegovo djelo poseban je tip autorstva koje nam i danas govori da moramo razmišljati o svijetu u kojemu živimo, da - želimo li misliti o budućnosti, moramo raditi danas, da ako hoćemo misliti o 'onostranome', moramo raditi i s 'ovostranim'", kazala je ministrica. Takva je i simbolična poruka Popovićeva rada: ono nas nagovara na promišljaj, da razmislimo o sebi, o temeljnim principima, poručila je.
SPLIT - Solist Baleta Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Split Jassaui Mergalijev osvojio je treću nagradu na prestižnom Šestom međunarodnom baletnom natjecanju Rudolf Nurejev održanom nedavno u Budimpešti, priopćio je danas splitski HNK. Dvadesetosmogodišnji kazahstanski baletan u splitski je balet došao u siječnju prošle godine i odmah po dolasku osvojio splitsku kazališnu publiku. Baletno je obrazovanje Mergalijev stekao u rodnom Almatyju, diplomiravši na tamošnjem Koreografskom koledžu Seleznev 2002. godine. Profesionalnu karijeru nastavio je u Ukrajini, a nakon toga bio je solist baletnih trupa u Izraelu, Japanu, Mađarskoj, SAD-u, Kini, Italiji, Turskoj i Koreji. Prije angažmana u splitskom Baletu, bio je solist Baleta David Campos u Madridu, te kazališta Vanemuine u Estoniji. Godine 2006. pobijedio je na 23. međunarodnom baletnom natjecanju u Varni.
ZAGREB - Zbirka priča "Ne primamo vilenjake" Hrvoja Šalkovića predstavljena je sinoć u prepunoj zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, a prema ocjenama predstavljača riječ je o njegovom dosad najozbiljnijem djelu u kojemu duhovito, ali nimalo uljepšano, prikazuje svima prepoznatljive točke surove hrvatske svakidašnjice. Šalkovićeve priče polaze od stvarnosti, urbanih legendi i tema iz tiska bliskih čitateljima, od korupcije, osiromašenja, ideologija, odnosa prema drugačijima, rekla je književna kritičarka Jagna Pogačnik, dodavši da se kod njega doznaje i kako je sve teklo, a ne samo kako se završilo. Po riječima književne kritičarke Jadranke Pintarić, Šalković je od građe koja se može nazvati urbanim legendama napisao zbirku priča koja precizno secira mnoge naše vrijednosti, običaje i moral, dajući poraznu sliku koju je lakše podnijeti uz njegov ironični i duhoviti odmak.