ZAGREB - Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju obilježen je danas na zagrebačkom Cvjetnom trgu, a tom je prigodom istaknuto da je razminiranje, iako dugotrajan i skup proces, važno zbog sigurnosti građana i razvoja gospodarstva. Organizator obilježavanja u Zagrebu je Ured za razminiranje Vlade RH i Hrvatski centar za razminiranje (HCR), a nazočili su predsjednici države i vlade Ivo Josipović i Zoran Milanović te prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić i ministar branitelja Predrag Matić. Predsjednik Josipović naglasio da je hrvatsko društvo osviješteno o opasnostima od mina, zaostalih nakon Domovinskog rata, ocijenivši "da se puno posla napravilo". "Nažalost, najveći je problem novac i mi danas imamo još velika područja pod minama, ali mnogo se radi i rezultati su vidljivi", rekao je Josipović. I premijer Zoran Milanović naglasio je da je borba protiv mina skup proces dodavši da je razminiranje primjer kako Hrvatska "može integrirati znanje i iskustvo". Proces razminiranja dugo traje, potrebno je više novaca i nisam zadovoljan proračunom za razminiranje, rekao je Milanović. Ravnatelj HCR-a Dražen Jakopec izvijestio je da je u 12 županija oko 680 četvornih kilometara minski sumnjivih površina.
ZAGREB - Bivši nositelji stanarskog prava izvan područja od posebne državne skrbi do 31. kolovoza će moći podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje, odlučila je danas Vlada, a ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić kao cilj te odluke navela je skidanje Hrvatske s popisa zemalja s produženim izbjegličkim statusom do kraja godine. Rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava istekao je 30. travnja prošle godine, a potpredsjednik Vlade Branko Grčić objasnio je da je novi rok utvrđen kako bi se omogućila provedba regionalnog programa o trajnim rješenjima za izbjeglice i interno raseljene osobe, u kojem uz Hrvatsku sudjeluju i BiH, Crna Gora i Srbija. Cilj tog programa je osigurati trajno stambeno zbrinjavanje ukupno oko 74 tisuće osoba.
ZAGREB - Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog zakona koji će hrvatskim državljanima nakon ulaska u EU omogućiti da sudjeluju u Europskoj građanskoj inicijativi, u sklopu koje građani iz različitih zemalja EU mogu od Europske komisije zatražiti da predloži donošenje nekog zakona. Najmanje milijun punoljetnih građana iz najmanje jedne četvrtine članica EU po Lisabonskom ugovoru ima pravo od Europske komisije zatražiti predlaganje nekog zakona EU. Minimalan broj građana podupiratelja različit je za svaku državu, a dobiva se tako da se broj eurozastupnika iz pojedine države pomnoži sa 750. Iz Hrvatske će u Europskom parlamentu biti 12 zastupnika, što znači da će pojedini prijedlog u sklopu Europske građanske inicijative morati poduprijeti najmanje devet tisuća birača iz Hrvatske, ako predlagatelji žele da se i Hrvatska svrsta među zemlje čiji građani podupiru njihovu inicijativu.
SPLIT/ZAGVOZD - Stotinjak građana iz Imotske krajine okupilo se danas popodne ispred sjevernog ulaza u tunel Sv. Ilija izražavajući nezadovoljstvo odlukom Vlade RH o naplati cestarine od 20 kuna kroz taj tunel, koji će biti pušten u promet 1. svibnja, te su zaprijetili blokadom prometa ako s vladom ne postignu dogovor. Prosvjednicima se pridružio i načelnik općine Zagvozda Miroslav Gaće, koji je u izjavi novinarima istaknuo kako je naplata cestarine kroz tunel veliki udarac za tamošnje pučanstvo. Po njegovim riječima, ako se s vladom ne postigne dogovor u vezi s naplatom tunelarine kroz taj tunel, ne treba isključiti građanski neposluh, prosvjede, čak i blokadu prometnice koja prolazi kroz tunel. Izvijestio je kako je u jedinicama lokalne samouprave na imotskome području te u susjednim općinama Makarskog primorja počela akcija potpisivanja peticije protiv naplate prolaska kroz tunel Sv. Ilija.
BEČ - Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović sudjeluje danas u Beču na konferenciji ministara obrazovanja zemalja potpisnica međunarodnog Sporazuma o uspostavi suradnje u području obrazovanja i usavršavanja u sklopu Srednjoeuropskog programa sveučilišne razmjene studenata i sveučilišnih nastavnika i profesora (CEEPUS) zaključenog 1993. godine u Mađarskoj. "Mobilnost djeluje" naziv je ovogodišnje ministarske konferencije na koju je austrijski savezni ministar znanosti i istraživanja Karlheinz Töchterle pozvao kolege iz petnaest država. "CEEPUS se u 20 godina razvio u uspješnu priču o suradnji sveučilišta u državama u Srednjoj i JI Europi", naglasio je austrijski ministar. Dodao je da je od mobilnog programa razmjene koristi imalo više od 38.600 studenata i sveučilišnih nastavnika koji su se usavršavali na različitim područjima znanosti i kulture te u jezičnom pogledu. "Hrvatska u programu CEEPUS sudjeluje 18 godina. On je dao veliki doprinos internacionalizaciji visokog obrazovanja u Hrvatskoj pogotovo prije pristupanja Hrvatske programu EU za razmjene studenata (ERASMUS). Studenti i nastavnici iz RH najviše odlaze u Austriju i Češku. Isto tako najveći postotak stipendista programa CEEPUS na sveučilištima u RH je iz Austrije i Češke", izjavio je za Hinu ministar Jovanović.
ZAGREB - Javna rasprava o prijedlogu Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu RH od 2013. do 2017. koja je započela i odvijat će se putem internetskih stranica Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom trajat će do 17. travnja, a za to će se vrijeme zainteresirana javnost moći očitovati o strategiji kojom se želi 'aktivirati' državna imovina i staviti u funkciju gospodarskog razvoja. Takva strategija je izrađena prvi put, određuje srednjoročne ciljeve i smjernice upravljanja imovinom u državnom vlasništvu, a vrijedit će četiri godine nakon što je, na prijedlog Vlade, donese Hrvatski sabor. U strategiji je po prvi put izrađen obuhvat imovine u državnom vlasništvu, kao i prijedlog novog popisa trgovačkih društava od strateškog značenja za RH. Tekst nacrta Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske od 2013. do 2017. dostupan je na internet stranici Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom - www.duudi.hr.
RIJEKA - Predsjednik HSS-a Branko Hrg na današnjoj je konferenciji za novinstvo u Rijeci osudio predloženo proračunsko izdvajanje za savjetničke usluge pri privatizaciji Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke u rebalansu proračuna u ukupnom iznosu od 40 milijuna kuna. Hrg je ocijenio da se tako prodaje preostala imovina hrvatske države. Istodobno, u rebalansu proračuna predlaže se smanjenje izdvajanja za zaštitu na radu, natapanje i održavanje cesta na županijskoj razini. Time će se, rekao je, dovesti u pitanje prometna povezanost u zemlji, pogotovo nakon ovakve zime i stanja u kojemu županijske uprave za ceste nemaju novca ni za redovito održavanje. HSS se zauzima za smanjenje PDV-a na hranu na deset posto u sklopu izmjena zakona o PDV-u.
ZAGREB - Hrvatski helsinški odbor (HHO) ocijenio je danas da je predviđena izgradnja golf igrališta s elitnim vilama i hotelom na Srđu iznad Dubrovnika beskrupulozni pokušaj devastacije grada Dubrovnika i njegova okoliša te naglasio da je HHO od početka bio protiv te "prijetvorne sheme". "Od samog je početka 'pomame za golfom', što su je promicale pojedine 'ulagačke skupine' i njihovi mentori iz sjene, HHO ustao protiv takve prijetvorne sheme, putem koje se željelo zaobići stroge propise u pretvorbi poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko", navode iz HHO-a te upozoravaju i na moguće zagađenje podzemnih voda, a time cijelog dubrovačkog ekosustava. Pritom ocjenjuju da je povijest prijedloga za igralištem na Srđu "tipičan primjer kolonizatorskog sindroma u rješavanju razvoja pojedinih atraktivnih prostora i lokacija". Ocjenjuju i da se referendum za Srđ nastoji osujetiti na sve načine pa su tako, kako navode, sve političke opcije zastupljene u dubrovačkom Gradskom vijeću odlučile spriječili podudaranje referenduma s lokalnim izborima gdje bi izašlo više od 50 posto birača, a što bi referendumu dalo legitimitet. "HHO se, kao i druge odgovorne i razumne institucije i pojedinci, itekako zalaže za poduzetničku klimu, ali ne klijentelističku, nego onu koja će biti u interesu Hrvatske u cjelini, dakle i lokalnog stanovništva, vodeći pritom računa o zaštiti prirode i poštivanju pravnih stečevina", navodi se, uz ostalo, u priopćenju koje je potpisao predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak.
ZAGREB - Presudu kojom su bivši HDZ-ov ministar obrane Berislav Rončević i njegov pomoćnik Ivo Bačić nepravomoćno osuđeni na zatvorske kazne u "slučaju kamioni", Vrhovni sud je ukinuo i postupak vratio na novo suđenje jer je utvrdio da je prvostupanjski sud "štetu širokih razmjera" nastalu kupnjom Ivecovih kamiona utvrdio na hipotetičkom zaključku, odnosno tek na šansi MORH-a da se ostvari povoljnija MAN-ova ponuda. Prvostupanjskom presudom iz prosinca 2010. zagrebački Županijski sud je utvrdio da je Ministarstvo obrane kupilo 39 Ivecovih kamiona za oko 34 milijuna kuna, iako se istu količinu kamiona moglo kupiti za 24 milijuna kuna da je prihvaćena ponuda tvrtke "MAN Importer Hrvatska" iz prethodno poništenog natječaja. Vrhovni sud je pak u svojem rješenju, koje je Hina dobila na uvid, utvrdio da je Županijski sud štetu nastalu u razlici cijene između ponuđenih i kupljenih vozila od najmanje 10,2 milijuna kuna utvrdio na hipotetičkom zaključku i da je sasvim zanemario da se "hipotetička natjecateljska cijena", odnosno razlika u cijeni koja bi se ostvarila prihvaćanjem MAN-ove ponude, mora temeljiti na zakonitom postupku nabave koji, po mišljenju Vrhovnog suda, nije zakonito proveden.
ZAGREB - Povjesničar Mladen Ančić izjavio je danas na predstavljanju knjige Ive Lučića "Uzroci rata: Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992." kako autor u prvom dijelu knjige piše o tamnoj strani socijalizma (1980.-1990.), u kojem se primjerice za proslavu rođendana s nacističkim simbolima u Sarajevu dobivala samo 'drugarska kritika', a za pjevanje pjesme "Vila Velebita" u Duvnu 'sedam godina teške robije'. Ocijenio je i kako se Lučić prvi uhvatio u koštac s mitom o Karađorđevu te navodnoj podjeli BiH između predsjednika Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića. "Razložio je kako i zašto svi danas ne znaju što se u Karađorđevu dogodilo, ali i zašto mnogi tvrde da znaju što se događalo", rekao je Ančić dodavši kako je autor obrazložio i pozadinu stvaranja mita o Karađorđevu. Istaknuo je i kako je dodatak knjige posvećen onomu što se u Karađorđevu nije dogodilo. Konstruiranje prošlosti služi im za opravdanje budućnosti, ustvrdio je Ančić dodavši kako je riječ o klasičnom političkom mitu, koji će njegovi tvorci i dalje zastupati. Povjesničar Davor Marijan rekao je da je Lučić unatoč svim zaprekama uspio prikupiti relevantnu građu i dokumente te obraditi razdoblje koje je dovelo do raspada bivše SFRJ.
ZAGREB - Američki filmski redatelj Oliver Stone gostovat će na 6. Subversive Festivalu koji će se od 4. do 18. svibnja održati u Zagrebu s temom "Utopija demokracije". U sklopu festivala održat će se Subversive Film Festival, Balkan Forum i Subversive Forum – platforme za alternativne društvene mobilizacije, sajam knjiga te međunarodna konferencija "Utopija demokracije". Na konferenciji će, među ostalim predavačima, gostovati oskarovac Oliver Stone, čiji će dokumentarni serijal "Neispričana povijest Sjedinjenih Država" biti prikazan u sklopu filmskog programa, izvijestili su danas organizatori tog festivala. Stone će na okruglome stolu govoriti o svojemu političkom angažmanu. Petnaestodnevni Subversive Festival počinje filmskim programom koji će se održati u prvom tjednu i u sklopu kojega će biti prikazano pedesetak filmova u nekoliko sekcija.