ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog zakona o carinskoj službi kojim se carinska služba mijenja u skladu s novim obvezama koje će joj donijeti ulazak Hrvatske u EU. Ministar financija Slavko Linić istaknuo je da od 1. srpnja hrvatska carinska služba, osim zaštite granice od nelegalnog prijevoza robe, preuzima obvezu fiskalne kontrole prihoda EU, što znači suzbijanje svih oblika nedopustivih radnji u vezi plaćanja poreza i PDV-a. Ubuduće će najvažnija uloga naše carine biti nadzor fiskalne discipline ne samo za Hrvatsku nego i za prihode EU, što uključuje i bitku protiv sive ekonomije, naglasio je Linić. Promjenama unutarnjeg ustrojstva osim Središnjeg ureda uvode se četiri područna carinska ureda u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci, 18 carinskih ureda u ostalim dijelovima Hrvatske te 10 graničnih carinskih ureda. U tim uredima organizirat ćemo nadzor, fiskalnu kontrolu i bitku protiv sive ekonomije, što znači da se carina s graničnih prijelaza širi na prostore po cijeloj Hrvatskoj. Također se ustrojava hijerarhija carinskih službenika slično sustavu u MUP-u kako bi se mogla utvrđivati pojedinačna odgovornost i omogućilo napredovanje u službi.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o uvođenju naplate cestarine za tunel Sveti Ilija, koji će biti pušten u promet 1. svibnja, a cestarina će iznositi 20 kuna. Po riječima zamjenika ministra pomorstva, prometa i veza Zdenka Antešića, cestarina za prvu skupinu vozila mogla bi iznositi 16 kuna plus PDV, odnosno 20 kuna, a prihod bi trebao pokriti izvanredne i redovne troškove održavanja tunela. Podsjetio je da investicija u izgradnju tunela Sveti Ilija, u dužini četiri kilometra, i spojnu cestu Zagvozd - Baška Voda, u dužini šest kilometara, ukupno vrijedi 576 milijuna kuna. Radi se o skupoj investiciji, a tunel je skupi i složeni objekt za održavanje i upravljanje, za što će na godišnjoj razini trebati između 10 i 11 milijuna kuna. Po studijama, veći dio prometa tim područjem preusmjerit će se na tunel, pa se predviđa prosječni godišnji dnevni promet od 4200 vozila te prosječni ljetni dnevni promet od 8600 vozila. Budući da postoje alternativne mogućnosti korištenja cesta bez naplate, Vlada ima pravo donijeti odluku o naplati cestarine, napomenuo je Antešić.
ZAGREB - U sklopu programa Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za pripremu i provedbu projekata za financiranje iz fondova Europske unije danas su potpisani ugovori o sufinanciranju izrade projektne dokumentacije za sedam regionalnih razvojnih projekata javne poslovne i turističke infrastrukture ukupne procijenjene vrijednosti oko 17,3 milijuna eura. Ugovore je potpisao potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić s predstavnicima nositelja tih projekata, odnosno Međimurske županije, gradova Orahovica, Karlovac i Križevci te razvojnih agencija Brodsko-posavske i Šibensko-kninske županije. Riječ je o sedam projekta koji su ušli u drugu fazu provedbe Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova EU, od 32 koliko ih je ušlo u ovaj program i vrijedni su oko 700 milijuna eura. Grčić je istaknuo da se uglavnom radi o projektima tehnološke orijentacije, odnosno ulaganjima u istraživanje i razvoj. Procijenjena vrijednost projektne dokumentacije za tih sedam projekata iznosi 4,6 milijuna kuna, od čega će Ministarstvo sufinancirati 85 posto, odnosno 3,96 milijuna kuna.
DUBROVNIK - Predstavnici dubrovačke Zračne luke predstavili su danas Projekt obnove i razvoja Zračne luke Dubrovnik 2020., vrijedan ukupno gotovo 220 milijuna eura. Projektom će se aplicirati prema fondovima EU, a obuhvaća građevinske projekte rekonstrukcije postojećih te izgradnje novih kolničnih konstrukcija i objekata nužnih za sigurno i nesmetano funkcioniranje zračne luke. Projektom će se proširiti postojeći kapaciteti, provest će se mjere zaštite okoliša kao i mjere koje imaju za cilj višu razinu energetske efikasnosti te nabaviti potrebna oprema i uređaji. Predstavljajući projekt, direktor dubrovačke Zračne luke Roko Tolić uz ostalo je naglasio kako su se, za razliku od Zračne luke Zagreb koja je izabrala strateškog partnera i koncesijski krenula u dovršetak svoga projekta, u Dubrovniku oslonili na vlastito znanje i sposobnosti, uvjereni u dobivanje sredstava iz fondova EU. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić pohvalio je projekt i vodstvo dubrovačke Zračne luke naglasivši kako je riječ o izvrsnom projektu u kojem su tri glavna naglaska sigurnost, zaštita okoliša i energetska učinkovitost.
ZAGREB - Sindikati su zadovoljni modelom privatizacije Brodotrogira koji je potvrđen današnjom suglasnošću Vlade na tekst ugovora o prijenosu dionica tog brodogradilišta tvrtki Kermas energija Danka Končara. "Sve ide tijekom koji smo kao socijalni partneri dogovorili s Ministarstvom gospodarstva", rekao je za Hinu predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević. Dodaje da bi na prostoru Brodotrogira trebali niknuti novi sadržaji kompatibilni s turizmom što bi trebalo donijeti održiva radna mjesta. Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević kaže da je taj sindikat zadovoljan programom restrukturiranja Brodotrogira kojim se jamči opstanak klasične brodograđevne djelatnosti i otvara prostor za razvoj programa jahti. Vlada je na današnjoj sjednici donijela Odluku o o davanju suglasnosti na tekst Ugovora o prodaji i prijenosu dionica trgovačkog društva Brodotrogir i Sporazuma o osiguranju tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama kao sredstva osiguranja za ispunjenje ugovornih obveza kupca, to jest tvrtke Kermas energija. Potpisivanje ugovora planirano je za subotu, 6. travnja, u Trogiru.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici usvojila i prijedlog zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića kojim se taj sustav oporezivanja usklađuje s propisima EU. Umjesto dva odvojena zakona uvodi se jedan zakon s različitim poreznim stopama te sustav odgode - posebni porez neće se više naplaćivati kod prelaska granice nego kada se ostvari promet takvim proizvodima. Ministar financija Slavko Linić kaže da neće biti većih promjena na prihodovnoj strani državnog proračuna jer je procjena da će se u ovoj godini od posebnog poreza na kavu prikupiti 104 milijuna kuna, a od bezalkoholnih pića 110 milijuna, odnosno ukupno 214 milijuna kuna. Kod bezalkoholnih pića i dalje se neće oporezivati proizvode koji se smatraju hranom za posebne prehrambene potrebe i dodacima prehrani, prirodne voćne sokove i sokove od povrća, vode bez dodanog šećera, sladila ili aroma, voćne sokove i nektare te bezalkoholna pića dobivena od mlijeka. Bezalkoholna pića koja sadrže kavu će se oporezivati sukladno udjelu kave. Oporezivat će se vode s dodatkom šećera ili sladila, ostala bezalkoholna pića, uključujući i bezalkoholno pivo, sirupe, koncentrate i praškove namijenjene za pripremu bezalkoholnih pića.
ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede održalo je danas sastanak s proizvođačima prošeka, a cilj sastanka bio je pojasniti i odrediti status prošeka nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Pojašnjene su okolnosti i pravni temelj za stavljanje prošeka na tržište pod tim nazivom i nakon ulaska Hrvatske u EU. S ciljem pokretanja postupka zaštite tradicionalnog izraza prošek na razini EU, Udruga vina Dalmacije i Istravino provest će raspravu na razini svih proizvođača i utvrditi usuglašenu specifikaciju proizvoda prošek koju će dostaviti Ministarstvu u roku od 35 dana kako bi se pripremio zahtjev za zaštitu. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s Udruženjem vinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te s Državnim inspektoratom i Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo organizirati će sastanak s ciljem analize postojećeg pravnog okvira za promet i proizvodnju vina. Prema potrebi će predložiti potrebne izmjene zakonodavnog okvira i nužna tumačenja za sve proizvode iz sektora vina kako bi se stvorile pretpostavke za što jednostavniji ulazak hrvatskog vina na tržište EU. U Hrvatskoj je registrirano 27 proizvođača prošeka, čija je prosječna proizvodnja (na bazi zadnje tri godine) oko 1.000 hektolitara godišnje.
BRUXELLES - Hrvatska će od 1. srpnja trebati poštovati pravila EU-a, što znači da ne smije dovoditi u zabludu potrošače plasiranjem proizvoda čiji naziv podsjeća na neki proizvod koji je već zaštićen na europskom tržištu poput talijanskog pjenušavog vina prosecco, ali to ne mora automatski značiti da se neće moći nastaviti s proizvodnjom prošeka, objašnjavaju stručnjaci Europske komisije. "Hrvatske vlasti od 1. srpnja moraju poštovati pravila, što znači, ako nema u pristupnim pregovorima dogovorenog izuzeća, a u slučaju prošeka ga nema, da potrošači ne smiju biti dovedeni u zabludu u vezi s nekim proizvodom čiji naziv podsjeća na talijansko vino prosecco", službeno je stajalište Europske komisije koje za Hinu iznio glasnogovornik za poljoprivredu Rogere Waite. Međutim, u neslužbenom razgovoru sa stručnjacima EK za vinski sektor, na upit koji su mogući scenariji ako Hrvatska nastavi proizvoditi prošek pod tim imenom, rečeno je da postoji nekoliko mogućnosti, a jedna od njih je da Komisija pokrene postupak protiv Hrvatske zbog kršenja pravila, što opet ne znači automatsku zabranu, jer se mora čekati na završetak toga postupka. Prema tim stručnjacima hrvatske vlasti bi, ako je prošek zaštićen u Hrvatskoj, trebale zatražiti zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla na europskoj razini i to mogu učiniti već danas, ne čekajući 1. srpnja.
ZAGREB - Današnji redovni promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je 14,8 milijuna kuna, a dionički indeks Crobex pao je za 0,46 posto, na 1.990,01 bod, dok je specijalizirani indeks Crobex10 smanjen za 0,65 posto, na 1.106,72 boda. Tri dionice bile su s prometom većim od milijun kuna, a najviše se, za 4,3 milijuna kuna, trgovalo dionicom Leda koja je dobila na cijeni 1,84 posto i dan završila na 8.800 kuna. Dionicom Vira ostvaren je promet od 1,4 milijuna kuna uz rast cijene za 1,56 posto, na 650 kuna. Cijena dionici HT-a blago je porasla, za 0,01 posto, na 216,30 kuna, uz promet od 1,2 milijuna kuna. Dionice Atlantic grupe protrgovano je za 935,4 tisuća kuna, a cijena joj je u odnosu na srijedu porasla za 0,81 posto, na 680,50 kuna. Za 0,06 posto, na 1.562 kune, porasla je i cijena dionice Ericssona Nikole Tesle, s prometom od 830,4 tisuće kuna.