Prijedlog strategije u javnoj je raspravi koja će trajati do 17. travnja, a iz DUUDI-ja posebno ističu da taj prijedlog prvi put obuhvaća sve oblike imovine u državnom vlasništvu te da nije bila ideja da strategija popiše svu dosad nepopisanu imovinu nego da se to napravi uredbom o ustrojstvu registra državne imovine u jedinstvenom dokumentu odnosno središnjem registru. Za taj registar operativno je, kako ističu, zadužena Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), dok će DUUDI koordinirati taj proces.
Na upit što strategija predviđa za prodaju od državne imovine, iz DUUDI-ja naglašavaju da uglavnom ništa izričito nije predviđeno za prodaju, odnosno da se kod nekretnina predlaže model koncesije ili najma, kao i da se planira dovršiti privatizacija neprivatiziranih dijelova trgovačkih društava koja nisu strateška, a strateškim unaprijediti upravljanje.
Za dvije kategorije pravnih osoba - strateške i tvrtke od razvojnog značaja u kojima država ima većinski udio, a kojih je 40-ak, predviđen je i način izbora nadzornih odbora i uprava - o nadzornim bi odborima odlučivala Vlada na prijedlog resornog ministarstva i uz prethodnu suglasnost DUUDI-ja, a prijedloge o upravama donosila bi Vlada na osnovu javnog natječaja (i/ili prijedloga agencije za kadrove) koje provodi DUUDI.
U Nacrtu prijedloga strategije iznose se i podatci Eurostata po kojima Hrvatska, iako relativno mala zemlja, ima jedan od najvećih udjela imovine u EU te se imovina Republike Hrvatske procjenjuje na 31,4 milijarde eura, ili 68 posto BDP-a, a što Hrvatsku svrstava na peto mjesto, iza Norveške, Finske, Islanda i Švedske. Norveška, koja ima naftu, pritom iz vlastitih posjeda zarađuje 11 posto BDP-a godišnje, Švedska ili Finska između dva i četiri posto, a Hrvatska samo 0,7 posto ili oko 300 milijuna eura godišnje.
Kako to bogatstvo Hrvatskoj ne donosi koliko bi moglo i trebalo u državnu blagajnu, predložena strategija ide za uvođenjem tzv. integralnog modela upravljanja tom imovinom koji bi državi i njenim tvrtkama donio više ekonomske koristi, pri čemu iz DUUDI-ja smatraju i da bi velika vrijednost te imovine mogla doći do izražaja i kod prikupljanja sredstava za vraćanje postojećih državnih dugova o čemu će odlučivati Hrvatski sabor u okviru donošenja proračuna za konkretnu fiskalnu godinu.
Važnim ističu i što se u toj strategiji prvi put definira što je državna imovina, što će omogućiti i efikasnije upravljanje njome, za razliku od prijašnjih razdoblja kada se to uglavnom izražavalo kroz pretvorbu, privatizaciju, dodjelu koncesija, darovanja nekretnina lokalnoj samoupravi, te malo ili nikako kroz ostale oblike državne imovine.
Po podacima iz strategije, sredinom ožujka ove godine u državnom je portfelju bilo ukupno 631 trgovačko društvo, od čega 555 u manjinskom portfelju do 49,99 posto vlasništva, 61 društvo je u većinskom portfelju iznad 50 posto vlasništva, te 15 tvrtki koje ne obavljaju poslovnu aktivnost.