Ako se izuzme financijski sektor, priljev izravnih inozemnih ulaganja u Kinu iznosio je u promatranom razdoblju 17,48 milijardi dolara, što znači da su se na godišnjoj razini smanjila za 1,35 posto, objavilo je kinesko ministarstvo trgovine.
Peking nastoji potaknuti ulaganja domaćih kompanija u inozemstvo u sklopu reforme modela rasta, ohrabrujujući ih da kupuju imovinu u sektorima poput energetike, rudarstva i razvijene tehnologije, tumače analitičari.
"Dugoročno bi to trebao biti trend – vrlo je vjerojatno da će kineska izravna ulaganja u inozemstvo u narednih nekoliko godina nadmašiti inozemna izravna ulaganja u Kinu", konstatirao je Ren Xianfang iz IHS Global Insighta.
"Državna je strategija da Kina preraste iz velikog izvoznika u velikog ulagača", dodao je.
U cijeloj prošloj godini kineska ulaganja u inozemstvo poskočila su gotovo 30 posto u odnosu na 2011. slijedomo nastojanja kompanija u drugom po veličini gospodarstvu svijeta da prošire poslovanje u inozemstvo.
U siječnju i veljači najveći su skok u skupini vodećih tržišta zabilježila kineska ulaganja u Australiju, koja su uvećana 282 posto, priopćilo je ministarstvo.
Na drugom je mjestu Hong Kong sa skokom kineskih ulaganja za 156 posto, a na trećem SAD s povećanjem od 146 posto. Kineska ulaganja u jugoistočnu Aziji povećala su se 114 posto a u EU 81,9 posto.
Zbog teritorijalnog spora ulaganja u Japan smanjila su se 31 posto a pad je i prema Rusiji, za 46 posto.
Konkurentnost kineske industrije istodobno pritišću sve veći troškovi a povjerenje ulagača poljuljala je i slabost svjetskog gospodarstva.
U veljači su ipak izravna inozemna ulaganja u Kinu porasla 6,3 posto, na 8,21 milijardu dolara, što je njihov prvi rast na godišnjoj razini u devet mjeseci, objavilo je ministarstvo.
Ulaganja iz EU-a porasla su "prilično snažno" u prva dva ovogodišnja mjeseca, za 34,01 posto, na 1,214 milijarde dolara. Smanjila su se ulaganja iz SAD-a i Azije, pri čemu su ona japanska pala 6,7 posto, na 1,269 milijardi dolara.