ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je danas da banke ne bojkotiraju njegovih 20 preporuka za olakšanje dužničke krize građanima te da te mjere nisu zamišljene kao udar na banke, ali da mnoge od njih traže promjenu zakona. "Ne bih rekao da bojkotiraju. Ima nekoliko ljudi iz bankarskog sektora u mom Gospodarskom savjetu, a bilo je i ljudi vezanih uz banke s kojima sam se konzultirao u pripremi sjednice. Ne bi rekao da je riječ o bojkotu, bila je subota", kazao je predsjednik Josipović gostujući u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednikom uz kavu" odgovarajući na novinarski upit bojkotiraju li banke njegovu inicijativu, jer ih nije bilo na subotnjem sastanku. Uvođenje instituta osobnog bankrota, izmjene Ovršnog zakona, nadzor nad formiranjem kamatne stope, otpis dugova, reprogram i moratorij na otplatu kredita i transformiranje kredita u francima, dio su od 20 preporuka za olakšanje dužničke krize građanima, koje je predsjednik Republike Ivo Josipović u subotu uputio Vladi i Hrvatskome saboru. Predsjednik Josipović je sa zajedničke sjednice svojega Gospodarskog savjeta i Vijeća za socijalnu pravdu uputio izvršnoj i zakonodavnoj vlasti preporuke koje bi trebale dužnicima olakšati teret dugova te im omogućiti rješavanje dužničkih problema i novi početak. Upitan kada očekuje da će vlada reagirati na njegove mjere, odgovorio je da to ne može reći jer mnoge od mjera traže promjenu zakona.
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) pažljivo prati sve inicijative vezane za regulativu bankovnog sektora, a smatra da prije primjene mjera koje bi mogle značajno utjecati na financijska tržišta treba sagledati i pomno provjeriti moguće učinke tih mjera na sve uključene subjekte i tek temeljem rezultata takve provjere odlučiti o njihovoj opravdanosti, korisnosti i primjenjivosti. Odgovorili su to iz središnje banke upitani za komentar preporuka predsjednika Republike Ive Josipovića za olakšanje dužničke krize građana. Iz HNB-a pritom ističu da svakako posebnu pozornost valja posvetiti utjecaju tih mjera na stabilnost financijskog sustava, koji je okosnica funkcioniranja gospodarstva. Osim toga, dodaju, nužno je procijeniti i učinke mjera na dostupnost i cijenu kredita, što će biti važna odrednica budućeg razvoja gospodarstva te imati izravan učinak na životni standard stanovništva. Iz HNB-a uz ostalo navode kako su, u skladu s prijedlogom HNB-a, u pripremi izmjene odgovarajućih odredbi Zakona o obveznim odnosima, prema kojima će u taj zakon biti ugrađen nov način utvrđivanja zatezne kamatne stope, koji je blizak prijedlogu predsjednika Josipovića. Uz to, na tragu rezultata provedenih istraživanja, u prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama ugrađena su, između ostalog, značajnija poboljšanja postojeće regulative u smislu kvalitetnije zaštite potrošača-korisnika bankovnih i financijskih usluga, zaključuju iz HNB-a.
ZAGREB - Hrvatska udruga banaka (HUB) smatra da je potrebno izaći u susret prezaduženim građanima te će i dalje tražiti najbolja rješenja za svakog klijenta pojedinačno, no ističe kako samo gospodarski oporavak i otvaranje radnih mjesta mogu poboljšati život građana Hrvatske. Iz HUB-a napominju kako su tijekom gospodarske krize, koja traje već petu godinu zaredom, hrvatske banke za dužnike, koji su se našli u problemima s otplatom svojih mjesečnih rata kredita, provodile niz mjera, od reprograma, moratorija, refinanciranja i slično, no one ne mogu same stvoriti ekonomski rast dok odgovorni ne provedu reforme i potaknu poduzetničku aktivnost, jer jedino gospodarski oporavak i otvaranje radnih mjesta mogu poboljšati život građana Hrvatske. Glede preporuke da se uvede institut osobnog bankrota prezaduženih građana iz HUB-a navode kako smatraju da taj pojam treba proširiti i "zakon nazvati npr. zakon o rješavanju prezaduženosti, kako bi se institucionalizirao i formalizirao postupak prema dužnicima, po mogućnosti još prije nego dođu u ozbiljne probleme zbog dugova". "Kada se govori o aktiviranju instrumenta osiguranja, odnosno o zapljeni nekretnine, u slučaju neuredne otplate stambenih kredita poslovnim bankama je navedeni potez posljednja opcija. Najvažniji razlog leži u dugotrajnosti i skupoći sudskog postupka zbog čega banke ovu mogućnost koriste tek kao zadnju opciju, a rijetko se i u potpunosti naplate", navode iz HUB-a.
ZAGREB - Dalekovod je danas izvijestio da je dao suglasnost na izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja koji su u sklopu predstečajne nagodbe Fini podnijeli ključni vjerovnici, koji kao osnovu plana predlažu dokapitalizaciju. "Smatramo kako je predloženi plan financijskog restrukturiranja kvalitetan i kako bi njegova realizacija bitno doprinijela stvaranju uvjeta za stabilno i održivo poslovanje Dalekovoda u budućnosti. Stoga vjerujemo u pozitivan ishod sljedećeg ročišta", prenose se u Dalekovodovoj obavijesti riječi predsjednika uprave Matjaža Gorjupa. Ključni dio nagodbe koju predlažu vjerovnici je dokapitalizacija u iznosu od najmanje 150 milijuna kuna uplatom u novcu, s ciljem financiranja investicija i razvoja. Predlaže se i dokapitalizacija do 60 milijuna kuna uplatom u novcu koju bi proveli postojeći dioničari, a služila bi financiranju obrtnog kapitala. No, prije bi se provelo pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala radi pokrića akumuliranih gubitaka smanjenjem nominalnog iznosa dionica sa 100 kuna na 10 kuna. Mjere financijskog restrukturiranja uključuju i mjere restrukturiranja i reprogramiranja postojećeg duga. O novom planu financijskog restrukturiranja vjerovnici bi trebali raspravljati na ročištu zakazanom za 2. travnja.
ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je proizvođače koji koriste naziv "Prošek" da prilagode svoje poslovanje novim uvjetima na tržištu, jer od 1. srpnja ove godine više neće moći stavljati na domaće i inozemno tržište vino pod nazivom "Prošek" budući da takav naziv fonetski podsjeća na talijansku zaštićenu oznaku izvornosti "Prosecco". Ulaskom u Europsku uniju, odnosno od 1. srpnja 2013., naziv "Prošek" neće se više moći koristiti pa čak ni do iskorištenja zaliha, navodi se u obavijesti ministarstva. Tijekom pretpristupnih pregovora Republike Hrvatske sa EU, Hrvatska je, između ostalog, tražila uvrštavanje tradicionalnog izraza "Prošek" u Aneks XII dio B Uredbe Europske komisije. Međutim, komisija je istaknula da bi korištenje tradicionalnog izraza "Prošek" dovelo do visokog rizika zbunjivanja potrošača, budući da takav naziv fonetski podsjeća na zaštićenu oznaku izvornosti "Prosecco", koja je zaštićena od strane Italije i već postoji u EU. Iako je Hrvatska tijekom pretpristupnih pregovora isticala kako se na hrvatskom jeziku naziv "Prošek" različito piše u odnosu na talijanski "Prosecco" te da je to sasvim drugačiji proizvod, Europska komisija je zatražila povlačenje ovoga zahtjeva.
KRALJEVICA - Stečajna upraviteljica Brodogradilišta Kraljevica Marija Ružić potpisala je danas s predstavnicima tvrtaka Dalmont, Kvarnerplastika i Vidis ugovore o potkoncesiji pomorskog dobra na području tog brodogradilišta u stečaju. Ugovor s četvrtom tvrtkom, Takalom, potpisat će naknadno, jer su danas njene predstavnike spriječile vremenske nepogode, kazala je stečajna upraviteljica dodavši da je sada na tim tvrtkama da na prostoru brodogradilišta ostvare nove poslove. Potkoncesije obuhvaćaju oko 31 posto od ukupne kopnene koncesije koju plaća brodogradilište i oko 18 posto morskog dijela koncesije, a vrijedit će do završetka stečaja. Sve četiri tvrtke plaćat će tri kune po četvornom metru prostora na godinu i jedan posto od prihoda ostvarenog na prostoru potkoncesije.
ZAGREB - Ina je završila trogodišnji projekt optimizacije svog poslovanja pod nazivom Optina2, a taj je projekt rezultirao poboljšanjem operativne dobiti od čak 2,2 milijarde kuna, što je čak 33 posto više u odnosu na planirano, izvijestili su danas iz Ine. Projekt je rezultirao s poboljašnjem EBIT-a od čak 2,2 milijarde kuna. Pritom su inicijative vezane uz smanjenje troškova donijele oko 1,6 milijardi kuna, a povećanje prihoda donijelo je oko 615 milijuna kuna, navodi se u priopćenju. Projekt je obuhvatio sve Inine segmente djelatnosti te tri članice INA Grupe (Crosco, STSI i SINACO) unutar kojih su provedene određene inicijative vezane uz poboljšanje procesa i reorganizaciju. Ukupno je pokrenuto gotovo 250 pojedinačnih inicijativa, složenijih i jednostavnijih, od kojih je svaka pojedinačno detaljno razrađena i čija realizacija se kontinuirano pratila, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je porasla, Crobexa za 0,47 posto, na 2.013,42 boda, a Crobexa10 za 0,26 posto, na 1.113,21 bod. Redovan promet Burze iznosio je 23,3 milijuna kuna, a najviše se trgovalo dionicama Dalekovoda koje su imale promet nešto manji od 4 milijuna kuna. Iako je oko podneva bilježila visok rast cijene, za više od 20 posto, trgovanje je dionica Dalekovoda završila s padom cijene za čak 18,94 posto. Dan dionica Dalekovoda završava na 50,58 kuna, dok je tijekom dana njena cijena dosizala gotovo 69 kuna. Po prometu slijedi dionica Luke Rijeka sa 2,2 milijuna kuna i porastom cijene za 2,32 posto, na 137,11 kuna. Promet od 1,8 milijuna kuna zabilježila je dionica HT-a kojoj je cijena porasla za blagih 0,03 posto, na 216,06 kuna. Porast cijene od 2,63 posto, na 234 kune, imala je dionica Petrokemije ostvarivši 1,3 milijuna kuna prometa. Među milijunaše danas se uvrstila i dionica Đuro Đaković Holdinga s nešto više od milijun kuna prometa, a cijena joj je porasla za 3,66 posto, na zadnjih 91 kunu.