ZAGREB/LUXEMBOURG - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u eurozoni i Europskoj uniji (EU) porasle su u siječnju za 0,6 posto u usporedbi s prosincem, kada su smanjene za 0,2 posto prema mjesecu ranije, pokazale su prve procjene europskog statističkog ureda Eurostata. I na godišnjoj su razini proizvođačke cijene u oba bloka uvećane, pri čemu u 17-članoj eurozoni za 1,9 posto a u 27-članom EU za 1,8 posto, objavio je Eurostat u prvim procjenama za siječanj 2013. Među zemljama članicama čijim podacima trenutno raspolaže Eurostat, najizrazitiji rast cijena industrijskih proizvoda na mjesečnoj razini zabilježen je u Estoniji, od 8,0 posto. Takav skok cijena pripisuje se ponajprije izmjenama povezanim s regulacijom tamošnjeg tržišta električne energije, napominju u Eurostatu. Slijede Rumunjska (1,9 posto), Litva (1,3 posto), te Češka i Španjolska, s rastom proizvođačkih cijena od po 1,1 posto. Pad cijena na mjesečnoj razini zabilježen je pak u Bugarskoj (0,8 posto) i Nizozemskoj (0,5 posto). Slijede Irska i Cipar s padom od 0,3 posto, te Mađarska, s padom od 0,2 posto. Najveći godišnji i mjesečni rast od 10 posto ostvarila je Estonija.
ZAGREB/BRUXELLES - U Europskoj je uniji 2011. reciklirano ili kompostirano četrdeset posto komunalnog otpada, dok je u Hrvatskoj na taj način zbrinuto manje od deset posto otpada, pokazali su novi podaci Eurostata. U EU-u je 2011. proizvedeno 503 kilograma komunalnog otpada po osobi, a 486 kilograma po osobi je zbrinuto na različite načine: 37 posto na odlagalištima otpada, 23 posto spaljeno, 25 posto reciklirano i 15 posto kompostirano. Godine 2001. na odlagalištima je završilo 56 posto otpada, 17 posto bilo je reciklirano, a 10 posto kompostirano. Najviše komunalnog otpada proizvodi Danska, 718 kilograma po osobi, a slijede Luksemburg, Cipar i Irska s između 600 i 700 kilograma. Manje od 400 kilograma po osobi proizvedeno je u Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Latviji, Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj i Estoniji. Po podacima Eurostata, u Hrvatskoj je 2011. bilo proizvedeno 373 kilograma komunalnog otpada po osobi, od kojih je 371 kilogram zbrinut, najčešće na odlagalištima. Na odlagalištima najčešće otpad završi u Rumunjskoj (99 posto), Bugarskoj (94 posto), Malti (92 posto), Litvi i Latviji (88 posto). Hrvatska je visoko na toj listi budući da na odlagalištima završi 92 posto otpada. U Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Švedskoj tamo završi tek 1 posto otpada, u Švicarskoj manje od 0,5 posto.
BRUXELLES - Predsjednik euroskupine Jeroen Dijsselbloem izrazio je u ponedjeljak nadu da će se ministri financija eurozone do kraja ovoga mjeseca dogovoriti o pomoći Cipru. "Vjerojatno ćemo postići dogovor u ožujku, na tome radimo", rekao je Dijsselbloem prije početka sastanka ministara financija 17 zemalja članica eurozone, na kojem je jedna od glavnih tema financijska pomoć Cipru. Cipar je još u lipnju prošle godine zatražio financijsku pomoć, ali u eurozoni nije bilo spremnosti za dogovor dok se u toj zemlji ne održe predsjednički izbori. Međunarodni kreditori su u zamjenu za pomoć tražili od ciparske vlade da privatizira većinu javnih poduzeća, da preispita optužbe za pranje novca u ciparskim bankama i donese održivi program štednje. Sada se od nove vlade očekuje da se odredi o tim pitanjima. Osim o Cipru, ministri financija eurozone razgovarat će i o stanju u državama koje su pod programom međunarodne financijske pomoći Grčkoj, Irskoj i Portugalu.
BRUXELLES - Europska unija uvela je strožu kontrolu trgovine građevinskim drvom kako bi suzbila nezakonito rušenje stabala koje uzrokuje veliku društvenu, ekološku i gospodarsku štetu. Europska komisija objavila je da će po novim pravilima, koja su stupila na snagu u nedjelju, biti zabranjena prodaja nezakonito srušenog drva na europskom tržištu. "Nezakonito rušenje stabala ima velike gospodarske, ekološke i društvene utjecaje: povezano je s deforestacijom i klimatskim promjenama, može ugroziti napore i živote ovlaštenih službi i također pridonijeti sukobima zbog zemlje i resursa", kaže se u priopćenju. Novi režim odnosi se i na uvezenu i domaću drvenu građu i proizvode od drveta, od papira do drvenih podova. Kada drvo prvi put dolazi na tržište, vlasnik mora provjeriti da ono potječe iz legalnog izvora. Komisija je istaknula da će nova pravila podržati američke i australske napore u tom smjeru i dopuniti bilateralne ugovore sa šest najvećih svjetskih proizvođača drvene građe - Kamerunom, Srednjoafričkom Republikom, Kongom, Ganom, Liberijom i Indonezijom. Globalna trgovina primarnim drvenim proizvodima vrijedila je 2011. više od 108 milijardi eura, od čega 35 posto otpada na EU, po podacima EK.
TOKIO - Kandidat japanske vlade za guvernera središnje banke (BOJ) obećao je u ponedjeljak da će učiniti "sve što je moguće" kako bi suzbio dugododišnju deflaciju koja nagriza gospodarski rast, kritiziravši prethodnu bančinu upravu da nije dovoljno učinila kako bi riješila taj problem. Očekuje se da će parlament u narednim tjednima imenovati Haruhikoa Kurodu za japanskog guvernera. U međuvremenu je Kuroda najavio ostavku na mjesto predsjednika Azijske razvojne banke (ADB). Taj 68-godišnjak već dugo kritizira japansku središnju banku da ne čini dovoljno kako bi poduprla treće po veličini svjetsko gospodarstvo. Stoga će njegovo imenovanje vjerojatno dovesti do novog ciklusa pojačane potrošnje i agresivnog popuštanja monetarne politike. "Želim jasno poručiti da ćemo učiniti sve što je moguće kako bismo suzbili deflaciju", rekao je Kuroda pred parlamentarnim odborom, dodavši da njegovi planovi uključuju pokretanje "drastičnog monetarnog popuštanja". Japan trpi deflaciju još od 1990. Pad cijena navodi potrošače da odgađaju kupovinu u nadi da će kasnije platiti još manje, a smanjuju i korporativnu dobit, navodeći tvrtke da ukidaju radna mjesta i odgađaju kapitalna ulaganja koja generiraju rast.
ZAGREB - Francuski ministar za oporavak industrije ponovo je kritizirao Europsku središnju banku (ECB), ustvrdivši da ne čini ništa kako bi poduprla slabašan gospodarski rast i suzbila nezaposlenost, poručivši bančinim čelnicima da bi trebali poraditi na padu vrijednosti eura. Ministar Arnaud Montebourg u više je navrata proteklih mjeseci oštro kritizirao ECB a u nedjeljnom razgovoru za radio Europe 1 ponovo je pozvao banku da intervenira na deviznim tržištima usprkos sporazumu čelnika 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20 iz veljače da će se suzdržati od pritiskanja vrijednosti valuta radi potpore gospodarstvu i od ciljanja tečajeva radi jačanja konkurentnosti. "Naši konkurenti u svijetu koriste tečajeve", kazao je Montebourg, izdvajajući primjer Japana i Kine. "Tražim od predsjednika ECB-a Marija Draghija da nam dade oružje za borbu u neravnopravnom procesu globalizacije", dodao je. Ustvrdio je da je euro "previše skup" i da šteti gospodarstvu jer čini izvoz nekonkurentnim. Pozvao je ujedno ECB da uloži veće napore kako bi potaknuo rast i suzbio nezaposlenost.
MADRID - Broj registriranih nezaposlenih u Španjolskoj porastao je u veljači za 1,2 posto u odnosu na mjesec ranije, odnosno za 59.444 osoba, čime je njihov ukupan broj dosegnuo pet milijuna, pokazali su podaci ministarstva rada objavljeni u ponedjeljak. Tromjesečno istraživanje o nezaposlenosti koje provodi državni institut za statistiku a obuhvaća registrirane i ne-registrirane nezaposlene građane pokazalo je u siječnju da je na kraju 2012. u Španjolskoj bez posla bilo gotovo šest milijuna ljudi, odnosno 26 posto radne snage.
MADRID - Radnici španjolske zrakoplovne tvrtke Iberie prizemljili su gotovo 1.300 letova u drugom krugu petodnevnog štrajka pokrenutog u ponedjeljak zbog otkaza i smanjenja plaća u toj gubitaškoj kompaniji. Iberia je dio Međunarodne zrakoplovne grupe koja je prošloga tjedna najavila da nastavlja s realizacijom planova o otpuštanju 3.800 radnika ili 19 posto ukupno zaposlenih u Iberiji, unatoč protivljenju sindikata. Sindikati zemaljskog i kabinskog osoblja najavili su trotjedni štrajk u veljači i ožujku, a procjenjuje se da će dan štrajka koštati Oberiu milijun eura. Štrajk je također udarac španjolskom turizmu koji se priprema za proljetnu i ljetnu sezonu. Turizam čini 11 posto bruto društvenog proizvoda Španjolske. Iberia je od prošlog ponedjeljka do petka otkazala 431 let, a bit će otkazano još 850 letova Vuelinga, Air Nostruma i Iberia Expressa. Sindikalci su se sukobili s policijom u madridskoj zračnoj luci Barajas u prvoj rundi štrajka 18. veljače. Zadnji krug planiran je od 18. do 22. ožujka.
LJUBLJANA - Sloveniji do kraja godine prijeti bankrot ako nova vlada zaustavi projekt sanacije banaka, upozorio je u ponedjeljak Janez Janša, čija vlada do izbora nove obavlja tekuće poslove. "Ako Slovenija ne nastavi sanaciju bankarskog sustava, bankrotirat će do kraja ove godine i biti prisiljena prihvatiti uvjete za dobivanje međunarodne financijske pomoći u jednom ili drugom obliku", rekao je Janša zastupnicima u parlamentu odgovarajući na zastupnička pitanja. On je u ponedjeljak, kao predsjednik vlade kojoj je prošlog tjedna imenovanjem Alenke Bratušek za novu mandatarku izrečeno nepovjerenje ali obavlja tekuće poslove do izbora nove, odgovorio na zastupničko pitanje o tome što bi se dogodilo ako nova vlada zaustavi plan prebacivanja loših kredita iz bilanci poslovnih banaka na tzv. "slabu banku" kako bi se očistile njihove bilance. Po nekim procjenama, loši krediti u slovenskom bankarskom sustavu iznose petinu nacionalnog BDP-a, a najveći su u bankama u kojima je većinski vlasnik država. Janšina vlada pokrenula je osnivanje "slabe banke" na osnovi zakona koji je parlament prihvatio potkraj prošle godine.
SINGAPUR - Singapurski stabilizacijski fond Temasak kupio je pet posto udjela u španjolskoj naftnoj grupi Repsol za nešto više od milijarde eura, povećavši time svoj ukupni udio na 6,3 posto, objavio je Repsol. Temasak je kupio Repsolov cijeli portfelj trezorskih dionica po cijeni po 16,01 eura po dionici, za ukupno 1,036 milijardi eura, priopćila je tvrtka. Riječ je o najvećoj investiciji Singapura u Španjolskoj. Repsol je u lanjskom svibnju predstavio novi strateški plan nakon što je Argentina nacionalizirala proizvođača nafte i plina YPF u kojem je španjolska kompanija imala 51-postotni udio. Najavili su da će osnažiti naftnu proizvodnju i smanjiti neto dug kako bi izbjegli eventualno sniženje ocjene kreditne sposobnosti koju izdaju rejting agencije. Kao dio strategije kompanija navodi da će uložiti 19,1 milijardu eura između 2012. i 2016. u razvoj novih istraživačkih projekata u Alžiru, Brazilu, Boliviji, Rusiji, SAD-u, Španjolskoj, Peruu i Venezueli. Singapurski stabilizacijski fond povećao je u lanjskoj poslovnoj godini zaključno s ožujkom ulaganja u energetski sektor na šest posto ukupnih ulaganja, u odnosu na tri posto u godini ranije.
LONDON - Cijene barela nafte ponovo su se u ponedjeljak spustile na međunarodnim tržištima budući da je američka fiskalna kriza pojačala strah za naftnu potražnju u najvećem svjetskom potrošaču. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 20 centi, na 110,2 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 38 centi nižoj cijeni od 90,30 dolara. Automatsko rezanje američke javne potrošnje stupilo je na snagu u SAD-u prošloga petka budući da političari nisu uspjeli postići dogovor o rezoluciji koja bi to spriječila. Strahuje se da bi to moglo naštetivši ionako krhkom gospodarskom oporavku. Usporavanje kineske industrijske proizvodnje u veljači na najnižu razinu u posljednja četiri mjeseca dodatno je potpirilo zabrinutost za potrošnju goriva. Prema Međunarodnom monetarnom fondu, američki rezovi u javnoj potrošnje mogli bi srezati gospodarski rast u najvećem svjetskom potrošaču nafte za oko pola postotnog boda i utjecati na ukupnu svjetsku potražnju za naftom. Taj će se utjecaj vjerojatno osjetiti u drugom tromjesečju, procjenjuju analitičari Bank of America Merrill Lyncha.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Zabrinutost za globalni gospodarski rast pritisnula je u ponedjeljak rudarski sektor, spustivši europske burzovne indekse, a uteg je bio i bankovni sektor, zbog razočaravajućih poslovnih rezultata britanskog diva HSBC-a. Londonski FTSE pao je 0,43 posto na 6.351 bod, frankfurtski DAX za 0,34 posto na 7.682 boda. Pariški CAC bio je pak u plusu, i to 0,25 posto, i iznosio je 3.709 bodova. Indeks rudarskog sektora oslabio je u prosjeku 2,3 posto, nakon što je Peking pojačao kontrolu nad sektorom nekretnina koji je veliki potrošač baznih metala. To je pogoršalo očekivanja o gospodarskom rastu. Pesimizam na tržištima poduprle su i procjene da Washington neće uspjeti izbjeći automatsko smanjenje proračuna koje bi moglo obuzdati rast najvećeg svjetskog gospodarstva. Međunarodni rudarski div Anglo American izgubio je na vrijednosti tri posto. Većina ključnih europskih indeksa oslabila je u odnosu na višegodišnje najviše razine zabilježene krajem siječnja u sklopu korekcije koju su potaknuli slabi korporativni i makroekonomski podaci, navevši ulagače na povlačenje.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, što je posljedica usporavanja rasta kineskog gospodarstva i naznaka da bi tamošnje vlasti mogle zauzdati potražnju na tržištu nekretnina. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,4 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji, Hong Kongu i Šangaju potonule između 0,6 i 3,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 1,7 posto, zaronivši na najnižu razinu u devet tjedana. Najviše su, više od 3,5 posto, jutros potonule cijene dionica u Kini, nakon podatka da je aktivnost u tamošnjem uslužnom sektoru u veljači porasla po najnižoj stopi u posljednjih pet mjeseci, manje nego što se očekivalo. I u industrijskom je sektoru aktivnost splasnula, što ukazuje na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Još je više ulagače uznemirila poruka kineskih vlasti da bi mogle povećati provizije i kamate na kredite kupcima drugog stana ili kuće u gradovima, gdje cijene nekretnina rastu prebrzo i potiču inflaciju.
NEW YORK - Na Wall Streetu se Dow Jones indeks kreće nadomak rekordne razine, a hoće li je dosegnuti ovisi o podacima o zaposlenosti u SAD-u, kao i reakciji ulagača na automatsko smanjenje rashoda u američkom proračunu. Dow Jones ojačao je prošloga tjedna 0,6 posto, na 14.089 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,2 posto, na 1.518 bodova, a Nasdaq indeks 0,3 posto, na 3.169 bodova.Prošlotjedni rast cijena dionica potaknuo je predsjednik Feda Ben Bernanke naznačivši da će središnja američka banka i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku kako bi potaknula rast zaposlenosti i gospodarstva. Zahvaljujući tome, Dow Jones indeks sada je manje od 1 posto udaljen od svoje najviše razine u povijesti, dosegnute 2007. godine.