BRUXELLES - Čelnici Europske unije postigli su u petak popodne nakon maratonskih pregovora dogovor o višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje 2014-2020. godine, a Hrvatska će u tom razdoblju moći povući 11,7 milijardi eura. "Dogovor je postignut. Europsko vijeće dogovorilo je višegodišnji finanacijski okvir za razdoblje do kraja ovoga desetljeća", objavio je na svom Twiter profilu predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. U poruci se ne spominje sadržaj kompromisa, koji je postignut nakon više od 24 sata pregovora. Van Rompuy je prema nacrtu zaključaka, koji je ranije bio dostupan, predložio sedmogodišnji proračun od 960 milijardi eura u preuzetim obvezama, a 908,4 milijarde u stvarnim plaćanjima. To je prvi put u povijesti EU-a da je dogovoren sedmogodišnji proračun niži od prethodnog. U razdoblju od 2017-2013. proračun je u preuzetim obvezama iznosio oko 1000 milijardi eura. Hrvatska će u sljedećem proračunskom razdoblju moći povući do 11,7 milijardi eura, od čega 8,092 milijardi iz kohezijske politike, 3,462 milijardi iz zajedničke poljoprivredne politike te 203,7 milijuna za schengensku granicu.
WASHINGTON - Povećani izvoz i smanjeni uvoz nafte spustili su američki trgovinski deficit u prosincu na najnižu razinu u gotovo tri godine, signalizirajući da su gospodarske aktivnosti u četvrtom tromjesečju bile puno bolje no što se početno procjenjivalo. Rekordni izvoz nafte podupro je skok ukupnog izvoza na 186,4 milijarde dolara, što je 3,9 milijardi dolara više nego u prethodnom mjesecu. Uvoz se smanjio za 6,2 milijarde, na 224,9 milijardi dolara, zahvaljujući smanjenim kupovinama nafte. Time se trgovinski deficit spustio na 38,5 milijardi dolara. Podaci o trgovinskoj razmjeni u prosincu navode na zaključak da su aktivnosti u američkom gospodarstvu u četvrtom tromjesečju bile bolje nego što se početno procjenjivalo. U Washingtonu su izračunali da su se aktivnosti u posljednja tri mjeseca 2012. smanjile za 0,1 posto, ali to je bilo prije no što su objavljeni podaci o trgovinskoj razmjeni i temeljilo se na procjeni o dodatnom povećanju trgovinskog deficita.
BRUXELLES - Irska vlada dobila je prešutno odobrenje Europske središnje banke (ECB) za dugoočekivani plan produljenja otplate dugova svojih saniranih banaka, prenose europski mediji. "Današnji rezultat povijesni je korak na putu prema gospodarskom oporavku", rekao je irski premijer Enda Kenny u irskom parlamentu. "Novi plan vjerojatno će bitno poboljšati percepciju održivosti našeg duga u očima potencijalnih investitora u Irskoj", dodao je. Komentar Europske središnje banke (ECB) u Frankfurtu nije bio spektakularan. "Primili smo na znanje odluke irske vlade", rekao je predsjednik ECB-a Mario Draghi na konferenciji za novinare nakon mjesečnog sastanka Upravnog odbora banke. No Irska je upravo to željela čuti. Dogovoreni rok otplate bio je 10 godina, a godišnja rata 3,1 milijardi eura, što otprilike odgovara godišnjoj vrijednosti mjera štednje irske vlade. Po dogovoru, zadužnice Anglo Irish Banka bit će pretvorene u dugoročne državne obveznice u posjedu irske središnje banke. Dublin je pristao plaćati kamate na obveznice s kojima se može trgovati. Prosječna kamata na nove obveznice počinjat će na tri posto, prema osam posto koliko iznosi za zadužnice, piše FT. Dogovor će omogućiti Dublinu da se ove godine vrati na financijska tržišta i iziđe iz međunarodnog programa spašavanja. Investitori su pozitivno reagirali na tu vijest, spustivši cijenu irskog zaduživanja na ispod četiri posto za osmogodišnje državne obveznice prvi put od 2007. godine.
LONDON - Banke bi mogle biti primorane pomoći pri utvrđivanju euribora prema nacrtu zakona koji se povjerenik Europske komisije za financijske usluge sprema predložiti. "Komisija će predložiti nove zakone o referentnim kamatnim stopama u drugom tromjesečju 2013. radi dodatnog pojašnjenja okvira za referentne kamatne stope", kazao je u petak Michel Barnier. U više od desetak banaka regulatori su pokrenuli istrage o mogućim manipulacijama međubankovnim kamatnim stopama. Ovoga tjedna Royal Bank of Scotland (RBS) je kao treća banka u posljednjih osam mjeseci kažnjena globom zbog umiješanosti u skandal, nakon što je plaćanje kazne naloženo Barclaysu i UBS-u. Zbog navedenog skandala i neizvjesnosti oko izravne regulative referentnih kamatnih stopa iz odbora za utvrđivanje euribora povuklo se tri banaka, među kojima BayernLB, Rabobank i Raiffeisen. "Sve banke koje razmišljaju o odlasku iz toga odbora moraju računati s time da bi im se moglo naložiti da se ponovno uključe u njegov rad", poručio je Barnier. Ujedno je kazao da je već zatražio od Europske agencije za banke i Europskog regulatora za vrijednosnice i tržišta da odredi koje bi banke trebale biti obvezne sudjelovati u utvrđivanju euribora.
LONDON - Euro se u petak na međunarodnim tržištima donekle stabilizirao prema dolaru nakon većih jučerašnjih gubitaka izazvanih izjavama čelnika Europske središnje banke (ECB), no na putu je da zabilježi najveći tjedni gubitak u sedam mjeseci zbog oživljenih spekulacija o mogućem novom smanjenju kamatnih stopa. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3394 dolara, što znači da je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na dan ranije. Time se stabilizirao nakon jučerašnjih većih gubitaka nakon izjava ECB-ova čelnika Marija Draghija. Euro je pak oslabio čak 1,5 posto prema jenu i njime se trgovalo po 123,54 jena. I dolar je znatnije oslabio prema jenu, više od jedan posto, na 92,17 jena. Čelnik ECB-a na jučerašnjoj je tiskovnoj konferenciji izjavio da je najnoviji uzlet tečaja eura znak obnovljenog povjerenja, ali je upozorio da u banci svakako žele vidjeti je li njegovo jačanje održivo i hoće li izmijeniti bančine procjene rizika barem što se tiče stabilnosti cijena. Draghi očekuje postupni oporavak gospodarstva eurozone u drugom dijelu godine, ali i upozorava na prevladavanje negativnih rizika. Ujedno je kazao da je valutni tečaj važan za rast i za stabilnost.