Takve individualizirane procjene o izgledima za razvoj određenih bolesti uzimaju u obzir čimbenike poput dobi, spola, težine, stila života ili nasljednih sklonosti.
Prema radu objavljenom u časopisu Cochrane Library, znanstvenici su proučili kakav su učinak imale individualizirane preporuke u odnosu na one općenitog karaktera kod 29 tisuća ljudi.
Neke su personalizirane procjene sadržavale čak i rizike izražene u postotku vjerojatnosti razvoja određenih bolesti, a općenite procjene rizika su naprosto podijelile u skupine niskog, srednjeg ili visokog rizika.
U okviru istraživanja analiziralo se i koliko su ljudi bili dobro informirani nakon što su dobili personaliziranu odnosno općenitu informaciju o rizicima pojave bolesti.
Znanstvenici su utvrdili da je u personaliziranoj skupini utemeljene odluke donijelo 45 posto ispitanika dok je takvu odluku u skupini općenitih rizika donijelo tek 20 posto ispitanika.
"Postoji svijest da preventivni pregledi imaju prednosti i mane i želimo da ljudi donose utemeljene odluke o odlasku na te preglede", kaže Adrian Edwards sa sveučilišta Cardiff koji je radio na istraživanju.
"Upoznavanje s osobnim rizikom od određenog zdravstvenog problema može vam pomoći u donošenju dobre odluke o tome za koje ste preventivne preglede zainteresirani", kaže Michael LeFevre iz američkog saveznog povjerenstva za prevenciju.
Povjerenstvo izdaje preporuke za preventivne preglede vezano uz spol ili dob, ali ih uvijek ne prate specifičnije upute. "Bilo bi idealno da tijekom vremena možemo razviti specifičnije, individualizirane preporuke i manje općenitih preporuka", dodaje LeFevre.