Na taj bi način nova vlada okrenula trend daljnjeg usporavanja gospodarske aktivnosti i rasta broja nezaposlenih, koji je prisutan u zadnjih godinu dana.
Bratušek je u svom 50-minutnom nastupu pred zastupnicima rekla da je najnovija prognoza Europske komisije, prema kojoj će Slovenija ove godine zabilježiti pad BDP-a od dva posto i pad bruto-investicija od 5,5 posto te da će se nezaposlenost i dalje povećavati, dobar razlog da se Janšinoj vladi izrekne nepovjerenje, jer je gospodarsko stanje u državi mnogo lošije nego u vrijeme kad je njegova vlada prije 13 mjeseci stupila na dužnost.
Janša je inzistirao na oštrim mjerama štednje koje su revoltirale javni sektor i javnost, a na takvoj politici je nastavio inzistirati i onda kad se pokazalo da ona neće dovesti do oporavka niti do željene fiskalne stabilizacije nego do još većeg pada BDP-a i rasta nezaposlenosti, rekla je Bratušek.
Njegova je vlada "slijepo pratila politiku oštrih mjera štednje" i onda kad je tu politiku kao učinkovitu osporio Međunarodni monetarni fond (MMF), ali unatoč rezovima slovenski državni proračun u siječnju ove godine ima deficit od 250 milijuna eura, trostruko veći od planiranog, istaknula je Bratušek.
"Slovenija treba vladu koja će omogućiti gospodarski rast te takvu financijsku konsolidaciju koja rast neće onemogućavati ili izazivati njen pad", rekla je Bratušek.
U slučaju da bude izabrana za mandatarku, najavila je formiranje vlade u kojoj bi bilo više stručnjaka nego političara, a koja bi radila za "javno dobro", a ne za vlastitu ili pojedinačnu korist i na štetu usluga koje pružaju javne službe koje su se godinama gradile.
Po njenim bi riječima to bila "vlada s ograničenim rokom trajanja", ali vlada koja mora steći povjerenje javnosti i s javnošću dobro komunicirati, za razliku od Janšine koja je stvarala društvene konflikte. Sloveniji je danas, kazala je, potrebna društvena normalizacija, dijalog, traženje vlastitih modela za neka teška pitanja u suradnji s ekonomskom strukom, ali i "malo mira" koji bi novoj vladi omogućio "realnu ocjenu stanja" u kojemu se Slovenija nalazi.
Za razliku od Janše koji je, po njenim riječima, strašio Slovence prijetnjama o mogućem bankrotu države i "grčkom scenariju" do kojega bi moglo doći ako se ne nastavi sa strogom politikom štednje, Bratušek je rekla da bi njena vlada stvari rješavala tako da bi se pokazalo da je takav strah bio neopravdan.
"Politiku bismo gradili na slovenskim prednostima koje postoje, na uvjerenju da izlaz postoji, a već sada mogu reći da u Sloveniji grčkog scenarija neće biti", rekla je Bratušek.
Iako je priznala da je ekonomsko stanje u državi teško, Bratušek je rekla da se u suradnji sa strukom mogu naći rješenja i vlastiti modeli kako stanje prevladati te da je optimist unatoč teškim izazovima koji bi se pred novu vladu postavili, da njena vlada ne bi pravila greške poput Janšine, koja je inzistirala na mjerama koje nisu imale potporu i koje su se pokazale pogrešnima.
Izrazivši spremnost za suočavanje s trenutačnom teškom situacijom, Bratušek je istaknula da bi nova vlada kao prioritet imala zaustavljanje daljnjeg pada u gospodarstvu i rasta nezaposlenosti, kako bi stanje u državi bilo bolje kad završi mandat koji bi bio ograničen na oko godinu dana. Nova vlada, sastavljena od političara i stručnjaka, djelovala bi "pragmatično" rješavajući probleme nakon što se o modelu rješenja nađe dogovor, pokušavajući osigurati širi konsenzus.
Bratušek je naglasila da se i u situacijama kad se čini da izlaza nema, izlaz može naći i da Slovenija treba optimizam te da unatoč teškoj gospodarskoj situaciji ima i svoje prednosti koje se mogu iskoristiti.
Upozorila je da je pad BDP-a u Sloveniji mnogo izrazitiji nego u većini drugih država EU i eurozone, ali da je stupanj zaduženosti dosta manji od europskog prosjeka.
Kao neke od prvih mjera kojima bi pristupila nova vlada Bratušek je navela usklađene mjere za konsolidaciju javnih financija, pri čemu bi zbog pada proračunskih prihoda odmah bio potreban rebalans ovogodišnjeg proračuna, uz vjerojatno povećanje PDV-a. Također bi nova vlada, najavila je, odustala od prevelikih rezova za obrazovanje i kulturu na kojima je inzistirala prethodna, a pametnije i sporije bi se pristupilo i procesu privatizacije državne imovine kroz jedinstveni državni holding koji je uspostavila Janšina vlada.