FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Hrvatska u 12, 45 sati

ZAGREB, 21. veljače 2013. (Hina) - Pregled vijesti iz Hrvatske u 12,30 sati:

ZAGREB - Vlada nije očekivala aplauz za odluku o smanjenju bruto plaća za tri posto zaposlenima u javnim i državnim službama, osim djelatnicima u obrazovanju, no to je morala učiniti kako bi smanjila javnu potrošnju, istaknuo je premijer Zoran Milanović na današnjoj sjednici Vlade. Rekao je kako ga ne zanimaju reakcije političke oporbe, koje su "standardno agresivne i nesuvisle", već reakcije izravno zainteresiranih, a to su sindikati i poslodavci. Sindikati smatraju da se radi o lošoj mjeri, koja je nehumana i nepoštena, a poslodavci misle da je trebalo javnu potrošnju rezati i ranije i više. Takve potpuno oprečene reakcije potaknute su legitimnim interesima dviju strana, a istina nije uvijek potpuno u sredini, pa netko mora odlučiti što je javni interes, kazao je Milanović. Hrvatska je godinama imala preveliku javnu potrošnju i borila se, čak i u godinama recesije, da je održi na istoj razini, no to ne ide, poručio je Milanović. Najavio je da se pri promjenama Zakona o radu neće ići u destrukciju socijalnog tkiva države, već se želi tržište rada učiniti fleksibilnijim. Prva hrvatskih radnika neće se spustiti na razinu neke afričke države, ustvrdio je Milanović.

ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas kako ne razmišlja o odustajanju od zakonskog prijedloga kojim bi se ograničili minusi po tekućim računima građana te prozvao banke za "prljav posao" kojim taj prijedlog žele spriječiti. "Nit' se predomišljam, niti o tome razmišljam", rekao je novinarima uoči sjednice Vlade ministar Linić opovrgavajući time neke novinske napise kako razmišlja o odustajanju od zakonskog prijedloga kojim bi se visina minusa po tekućim računima građana ograničila na iznos jedne mjesečne plaće. "Naša je obveza da pokušamo regulirati odnos građana i banaka. A kao što vidite, banke su toliko nesretne, nezadovoljne da zakon koji još nije ni krenuo prema vladi pokušavaju osporiti i boriti se protiv njega. Prema tome, sve ovo što čitate je rezultat prljavog posla banaka", ustvrdio je Linić. Smatra kako to samo znači da je Ministarstvo financija dobro osmislilo prijedlog te odlučilo kontrolirati što banke rade i što građanima oduzimaju. "Rat koji su započele morat će i dovršiti", poručio je Linić bankama uvjeren da će u tom ratu izgubiti banke.

ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak opovrgnuli su danas neke medijske napise po kojima između njih postoji sukob vezan uz izmjene Zakona o privatizaciji Ine, naglašavajući da proces donošenja svakog zakona podrazumijeva iznošenje mišljenja, pa i različitih, ali da to ne znači da postoji sukob i nerazumijevanje. "Ministar Vrdoljak i ja odlično surađujemo , ali o mnogim predmetima mislimo različito i, s obzirom na to da dobro surađujemo, znamo se usuglašavati", rekao je, među ostalim, Linić.

ZAGREB - Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) danas je predstavila svoj prijedlog zakona o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine, kojim želi ozakoniti obročnu isplatu razlike između prijevremene starosne mirovine i mirovine koju bi zaposlenik ostvario da je ostao u radnom odnosu do 65. godine života. Predsjednik Kluba HSU-a Silvano Hrelja rekao je na konferenciji za novinare u Saboru kako je institut doživotne otpremnine socijalno opravdan i dobar za umirovljenike koji bi ostvarili pravo na "izgubljeni" dio mirovine uslijed sporazumnoga prijevremenog odlaska u mirovinu. "To je zapravo supstitut gubitka dijela mirovine zbog prijevremenog odlaska u mirovinu ne svojom krivnjom", poručio je. Dokup mirovine u tom bi se smislu, kao institut radnoga prava, smatrao doživotnom mirovinom koja se korisniku isplaćuje u mjesečnim obrocima, doživotno, te se određuje kao razlika između prijevremene starosne mirovine i mirovine koju bi zaposlenik ostvario da je radio do 65. godine života ili još najdulje do pet godina. Tu bi otpremninu financirao poslodavac, a u njegovo bi je ime isplaćivalo trgovačko društvo, koje bi se po predloženom zakonu moglo registrirati za takvu djelatnost.

HRVATSKA - Vladin konačni tekst izmjena Zakona o zaštiti životinja dobio je danas potporu saborskih klubova, koji su pozvali na snažnije podizanje svijesti u hrvatskoj javnosti o zaštiti svih životinja. Branko Vukšić (Hrvatski laburisti) upozorio je kako "tek puko prepisivanje europskih propisa i direktiva" neće značiti da će se Zakon o zaštiti životinja, koji smatra "najgaženijim u Hrvatskoj", primjenjivati i u praksi. "Želimo se s EU uskladiti na papiru. Papir će biti europski, a praksa i dalje balkanska", rekao je Vukšić, ali i naglasio kako bi hrvatsko društvo ipak bilo humanije kada bi makar i manjkavo primjenjivalo zakon. No, dodao je, u Hrvatskoj je teško očekivati primjenu zakona o životinjama kada se ne primjenjuju ni oni o ljudima. U HNS-u vjeruju da će zakon omogućiti kvalitetnu zaštitu svim životinjama, a Đurđica Sumrak (HDZ) istaknula je kako se područje zaštite i dobrobiti životinja treba zasnivati na načelu da su životinje osjećajna bića, a ne stvari. Složila se s potrebom podizanja svijesti hrvatskih građana o dobrobiti životinja, što bi im, ustvrdila je, bilo puno lakše kada ne bi bili suočeni s visokim cijenama hrane, kako za njih, tako i za njihove životinje. Replicirao joj je i s njom se suglasio Zoran Vinković (HDSSB), istaknuvši kako ljudima zbog besparice možda i nije za zamjeriti kada životinje puste na slobodu i prepuste ih sudbini.

ZAGREB - Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a pridružio se danas sindikalnim kritikama vladine namjere da za tri posto smanji bruto plaće zaposlenima u državnim i javnim službama, navodeći da bi teret krize trebali solidarno podnijeti svi slojevi društva, a ne samo javni i državni službenici. Iz sindikata poručuju da zaposleni u državnoj i javnoj upravi korektno i pošteno rade svoj posao, da "nisu pali s Marsa" i da shvaćaju stanje u zemlji te da nisu oni problem države kako se često pokušava prikazati. Podsjećaju da u MUP-u velik dio policijskih službenika radi za plaću od 4500 kuna, a većina državnih službenika za 3500 kuna.

ZAGREB - Predsjednik zagrebačkog HNS-a Dragan Kovačević pozvao je danas gradsku vlast da se u postupku legalizacije objekata odrekne svoga dijela koji naplaćuje kroz doprinos kako bi građani mogli legalizirati svoje objekte. Na konferenciji za novinare prije sjednice Gradske skupštine Kovačević je ocijenio kako takve jedinstvene povijesne prilike da se uredi prostor u Zagrebu nije bilo od 1968. te apelirao na Grad da je ne propusti, jer uspjeh legalizacije ovisi o gradskim, odnosno lokalnim strukturama. Rekao je da se tu radi o sirotinji, o ljudima koji nisu u stanju platiti ne 500 kuna, nego 50 kuna. Predložio je da se građanima omogući legalizacija objekata "uz neki biljeg, uz neki pečat" te dodao da bi taj biljeg trebao koštati od pet do deset kuna. Kovačević je istaknuo da je HNS-ov projekt POS najjeftiniji i najbolji način da mlade obitelji riješe stambeno pitanje te da će uskoro krenuti. HNS ne odustaje od svog projekta "prostora za jednu kunu", rekao je Kovačević te istaknuo da sve poslovne prostore koji "nisu u funkciji treba staviti u funkciju".

ZAGREB - Predsjedništvo HDZ-a počelo je u središnjici stranke današnju sjednicu na kojoj će raspravljati o zahtjevima da se protiv bivše predsjednice stranke Jadranke Kosor pred Visokim časnim sudom pokrene stegovni postupak. "Sve eventualne nesuglasice i nesporazumi trebaju se rješavati dogovorom i kompromisom, a nikako izbacivanjem", rekao je novinarima prije početka sjednice zamjenik predsjednika i član predsjedništva Drago Prgomet upitan treba li Kosor sankcionirati zbog njezinih medijskih istupa. HDZ-ov Statut propisuje da Visoki časni sud od predsjedništva stranke mora dobiti odobrenje za postupak u slučaju kada se radi o članu središnjih stranačkih tijela, a Kosor je kao saborska zastupnica član takvog tijela. Visokom sudu časti već su ranije stigli zahtjevi članova da procjeni jesu li medijski istupi Jadranke Kosor u skladu sa stranačkim Statutom i je li njima nanijela štetu HDZ- u.

ZAGREB - Sedamnaestogodišnji mladić sumnjiči se da je počinio dva razbojstva u trgovinama mješovitom robom u Bjelovaru, izvijestila je danas Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska. Mladić je jučer između 17 i 17,15 sati ušao u trgovine s mješovitom robom, prvo u Ulici Matice hrvatske, a zatim u Ulici Vladimira Nazora, gdje je uz prijetnju džepnim nožićem od djelatnica ukrao više stotina kuna nakon čega je pobjegao iz trgovina. Nakon dojave o razbojstvu, policajci su u Ulici Ivana Viteza Trnskog uočili sumnjivog mladića koji je pokušao pobjeći, u čemu je spriječen uz uporabu sredstava prisile, a tom je prilikom napao policijske službenike pokušavši ih ozlijediti nožićem.

ZAGREB - Izložba djela iz zbirke bečkog Muzeja moderne umjetnosti mumok (museum moderner kunst), koja se otvara sutra u tome muzeju, predstavit će najznačajnija ostvarenja austrijskih ekspresionista uz bok onima njihovih istaknutih njemačkih suvremenika. Izložba "In progress. Djela iz zbirke mumoka" donosi djela Richarda Gerstla, Oskara Kokoschke, Maxa Oppenheimera i Herbera Boeckla postavljena nasuprot onima njihovih njemačkih suvremenika kao što su Heinrich Campendonk, Ernst Ludwig Kirchner, Otto Mueller i Karl Schmidt-Rottluff. Riječ je o prvom dijelu izložbe kojom se predstavlja presjek umjetničkog stvaralaštva od početka do sredine 20. stoljeća iz kolekcije toga muzeja, a nudi uvid u različite tendencije unutar klasičnog modernizma postavljene u uzbudljivom dijalogu. Obuhvatit će 70-ak radova, počevši od ekspresionizma, kubizma, futurizma, preko konstruktivizma, pa sve do nove stvarnosti, dade i nadrealizma. Izložba je otvorena do 26. siječnja 2014., a od 20. svibnja ove godine otvorit će se njezin drugi dio, koji će obuhvatiti još dvije razine i predstaviti najistaknutija djela iz mumokove zbirke koja pripadaju razdoblju poslijeratne figurativne i apstraktne umjetnosti, pop arta, novog realizma i bečkog akcionizma.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙