ZAGREB
Iako su o prijedlogu novog zakona o poljoprivrednom zemljištu saborski zastupnici jučer raspravljali više od 11 sati, lista govornika nije iscrpljena pa će se rasprava o toj temi nastaviti i sutra. Zastupnici vladajuće koalicije hvalili su predloženi zakon, od kojega očekuju da će zaštititi poljoprivredno zemljište od rasprodaje i stati na kraj malverzacijama s prenamjenom zemljišta iz poljoprivrednoga u građevinsko. Oporba se, međutim, protivi centralizaciji odlučivanja kroz Agenciju za poljoprivredno zemljište, tvrdeći da će takav sustav biti manje transparentan od sadašnjega, u kojem o zemljištu u vlasništvu države odlučuju jedinice lokalne samouprave. "Nije mi jasno kako može biti transparentnije upravljanje ako o zemljištu u Istri, Dubrovniku, Slavoniji, Međimurju odlučuje neki ured u Zagrebu, a ne ljudi koji tamo borave. Kako možemo misliti da se ne priprema neka malverzacija s državnim poljoprivrednim zemljištem", upitao je Branko Hrg (HSS). Zoran Vinković (HDSSB) u klupi je zapalio svijeću za hrvatsku poljoprivredu, poručujući ministru Tihomiru Jakovini da je "grobar poljoprivrede", jer je ulaganja u poljoprivredu u proteklih godinu dana smanjio za 1,5 milijardi kuna. Ministar Jakovina je najavio da će Agencija, čim uspostavi informacijski sustav, na svojoj internetskoj stranici objaviti bazu podataka o svima koji su kupili ili dobili u zakup zemljište.
ŠIBENIK
Ministar financija Slavko Linić rekao je jučer u Šibeniku da će Vlada razgovarati o rebalansu proračun, ali neće to raditi nauštrb mirovina i plaća. Smanjivat će se agencijama, zatvorit će se neki projekti koji nisu potrebni u ovom trenutku i na taj će se način pokušati pronaći uštede, rekao je. Komentirajući na upite novinara pad kreditnog rejtinga Hrvatske, rekao je kako ne vidi potrebu da se Hrvatska spori s rejting agencijama. Napomenuo je kako je Vlada u prošloj fiskalnoj godini uspjela ostvariti veće prihode unatoč gospodarskom padu, uštedjeli smo na rashodima u odnosu na 2011. te smo smanjili deficit. No, isto tako se ne može poreći da nam je javni dug porastao, da se približavamo 56-postotnom udjelu u BDP-u i da je to zabrinjavajući podatak koji je zabrinuo i naše investitore, kazao je ministar financija. Na upit što se događa s tvrtkama Dioki i Dina Petrokemija, Linić kaže kako Vlada nije vlasnik Diokija i Dine niti jedan posto, ali joj je u interesu da se očuva petrokemijska industrija i njeni proizvoda koji dobro prolaze u izvozu. Tvrtka Caliskan djelovala je kao ozbiljan partner, no taj turski investitor nije pokrenuo proizvodnju, pa će Vlada tražiti da plati sve svoje financijske obveze temeljem ugovora koji je s njim potpisan budući da je Vlada svoje obveze izvršila, kazao je Linić.
ZAGREB
Izložba "Dizajn projekt: VIII mediteranske igre, Split 1979." autora Borisa Ljubičića, otvorena sinoć u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD) u Zagrebu, nastoji na jednostavan i pregledan način novim generacijama dizajnera i široj javnosti predstaviti veliki projekt dizajna vizualnog identiteta te međunarodne sportske manifestacije održane 1979. u Splitu, koji je nadrastao svoje vrijeme i prostor, te trajno i radikalno izmijenio sliku Splita i njegove okolice. "To nije samo izložba plakata, već velikog projekta vizualnog rješenja Mediteranskih igara koje su se održale davne 1979.", kazao je za Hinu Ljubičić. Izložba, za koju autor kaže kako "kasni 30-tak godina", nastoji dati prikaz toga jednog od najambicioznijih i najkompleksnijih projekata svoga vremena, vratiti ga iz zaborava, te pokazati kako je hrvatski dizajn daleke 1979. bio kadar ostaviti trajan trag na svjetskoj sceni. Ljubičić je autor znaka koji je, iako usvojen tek nakon tri uzastopna natječaja, nadišao predviđeni okvir i postao trajnim službenim znakom svih Mediteranskih igara od tada do danas. Uz niz urbanih zahvata, od kojih su najveći bili oni arhitektonski i prometni, izložba predstavlja i druge intervencije i rješenja vezana uz održavanje Igara - zastave, signalizaciju, piktograme, knjige sportova, medalje itd.