LUXEMBOURG/ZAGREB - Godišnja inflacija u eurozoni bila je u prosincu stabilna i iznosila je 2,2 posto budući da je usporavanje gospodarskog rasta ublažilo pritisak na cijene, pokazuju prve procjene europskog statističkog ureda. Eurostat procjenjuje da su u posljednjem mjesecu prošle godine najviše porasli troškovi energije, za 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U studenom uvećani su 5,7 posto. Cijene hrane, alkohola i duhana skočile su za 3,1 posto, nakon 3-postotnog rasta u prethodnom mjesecu. Cijene usluga bile su veće 1,8 posto a cijene neenergetskih industrijskih dobara za 1,1 posto. Novi podaci podrazumijevaju da se inflacija u eurozoni već dvije pune godine zadržava iznad ciljane razine koju je odredila Europska središnja banka (ECB) od nešto manje od dva posto, iako najnovija kretanja upućuju na slabljenje pritiska na cijene. Eurostat će objaviti konačno izvješće, uključujući podatke o inflaciji u eurozoni, Europskoj uniji i zemljama članicama, 16. siječnja.
BERLIN - Promet u njemačkoj maloprodaji porastao je u studenom više nego što se očekivalo zahvaljujući niskoj razini nezaposlenosti koja potiče potrošnju, pokazali su službeni podaci. Promet u maloprodaji porastao je u studenom za 1,2 posto u odnosu na listopad prema cjenovno, sezonski i kalendarski prilagođenim podacima, objavio je savezni ured za statistiku Destatis. Analitičari u anketi Dow Jones Newswiresa očekivali su skromniji rast, za 0,8 posto, nakon pada u listopadu za 1,3 posto. Na godišnjoj razini promet se u studenom smanjio za 0,9 posto, pokazuju privremeni podaci. Jučer objavljeni Destatisovi podaci pokazali su blaži rast broja nezaposlenih u Njemačkoj u prosincu no što su ekonomisti predviđali i nepromijenjenu stopu nezaposlenosti od 6,9 posto. Poslovna klima poboljšala se u prosincu drugi mjesec zaredom zahvaljući rastu industrijskih narudžbi i izvoza, signalizirajući da zemlja vjerojatno neće kliznuti u recesiju. Odvojeno je udruženje njemačkih maloprodajnih tvrtki HDE 27. prosinca procijenilo da je božićna potrošnja u studenom i prosincu vjerojatno porasla za 1,5 posto u odnosu na godinu ranije. Destatis je procijenio da u cijeloj 2012. očekuje pad prometa u rasponu od 0,1 do 0,3 posto.
FRANKFURT - Njemačka vlada razmišlja o tome da u proračunu za 2014. smanji rashode za dodatnih pet do šest milijardi eura u sklopu nastojanja balansiranja proračuna dvije godine ranije no što je planirano, izvijestili su u petak njemački mediji. Regionalni dnevni list Rheinische Post citirao je potpredsjednika konzervativne stranke CDU Michaela Meistera koji je kazao: "Ako želimo u 2014. doći do takozvane strukturne nule, moramo popuniti deficit od oko pet milijardi eura". "To se može postići samo smanjenjem potrošnje", dodao je Meister. Takozvani strukturni manjak predstavlja proračunski manjak prilagođen za cikličke faktore. U prosincu je ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio je da Njemačka planira uravnotežiti proračun već 2014. a ne tek 2016. kako je prvobitno planirano. Pritom projekcije proračuna za 2014. predviđaju deficit u iznosu od oko pet milijardi eura. Prema europskim propisima, proračunski deficit zemalja članica Europske unije ne smije premašivati tri posto BDP-a a srednjoročni cilj mora biti uravnoteženje prihoda i rashoda.
BERLIN - Nuklearna energija nema više nikakvu budućnost u Njemačkoj, izjavio je njemački ministar okoliša Peter Altmaier u intervjuu dnevniku "Leipziger Volkszeitung". "Ne vidim nikakve izglede za renesansu nuklearne energije u Njemačkoj" bez obzira na to tko će biti na vlasti, kazao je ministar, član CDU-a kancelarke Angele Merkel. U intervjuu lokalnom dnevniku Rheinische Post, objavljenom 31. prosinca, europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger, također član CDU-a, kazao je da će "za četrdeset godina još uvijek biti električne energije nuklearnog podrijetla u njemačkoj mreži". Ocijenio je i mogućim da će se nova nuklearna postrojenja sagraditi u Njemačkoj u budućnosti. Nakon katastrofe u Fukushimi 2011., Berlin je naredio hitno zatvaranje osam reaktora u 17 nuklearnih centrala koje su bile još službeno aktivne, a ostali će se postepeno zatvoriti do 2022.
WASHINGTON - Kompanija Transocean Ltd koja upravlja naftnim bušotinama pristala je na nagodbu vrijednu 1,4 milijarde dolara kako bi se riješila tužbe američke administracije za veliko istjecanja nafte u Meksičkom zaljevu 2010. Dogovor je u četvrtak objavilo američko ministarstvo pravosuđa, a obuhvaća isplatu milijarde dolara odštete po građanskim tužbama i 400 milijuna po kaznenim. Transocean, sa sjedištem u Švicarskoj, bio je vlasnik naftne platforme Deepwater Horizon s koje se crpila nafta za kompaniju BP kada je curenje metana 20. travnja 2010. izazvalo eksploziju. U eksploziji je poginulo 11 ljudi, a uslijedila je jedna od najvećih ekoloških katastrofa u povijesti SAD-a. "Rješenje kaznenih optužbi i građanskih tužbi protiv Transoceana približava nas važan korak bliže izvršenju pravde za ljudsko i gospodarsko razaranje i uništenje okoliša izazvao nesrećom na Deepwater Horizonu", rekao je u izjavi američki državni odvjetnik Eric Holder. BP je u studenome po sporazumu s vladom SAD-a pristao platiti 4,5 milijardi dolara, uključujući i do sada najveću odštetu za kazneno djelo od 1,256 milijardi dolara. BP je također pristao izjasniti se krivim za kazneno djelo ometanja rada Kongresa.
BRUXELLES - Zahvaljujući novim zakonskim odredbama, novoj normi Euro VI, koja je stupila na snagu 31. prosinca prošle godine, novi tipovi autobusa i kamiona emitirat će manje dušičnog oksida i čestica, priopćila je u petak Europska komisija. Nova norma donosi smanjenje od 80 posto emisije dušičnog oksida i 66 posto manje čestica u odnos na normu Euro V iz 2008. "Smanjenje emisije donosi čišći zrak koji udišemo i povećava konkuretnost europske automobilske industrije. Kao što je i predviđeno našim nedavno usvojenim planom 'Cars', ovim stvaramo dvostruku dobit: imat ćemo čišće kamione i autobuse, koji će s druge strane postaviti trend na svjetskoj razini i moći se izvoziti diljem svijeta", rekao je povjerenik za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani.
VATIKAN - Italija je blokirala uporabu kreditnih i debitnih kartica u Vatikanu zbog nedovoljne transparentnosti financijskog poslovanja, što toj maloj državi može otežati ostvarivanje jednog od važnijih prihoda, objavili su u četvrtak izvori iz financijskih krugova. Izvor blizak talijanskoj središnjoj banci rekao je da je ta institucija u prosincu uskratila dopuštenje banci Deutsche Bank Italia, koja je Vatikanu pružala usluge elektronskog plaćanja, jer je ocijenjeno da Sveta Stolica nema sustav za sprečavanje pranja novca. "Banca d'Italia ne može dati ovlaštenje jer Vatikan, osim što ne poštuje propise u svezi pranja novca, nema pravne preduvjete, odnosno, nema zakone o bankarstvu i financijskom poslovanju i odgovarajući nadzor", rekao je izvor. Po talijanskim propisima, Deutsch Bank za pružanje usluga kartičnog poslovanja u Italiji treba odobrenje talijanske središnje banke. Moneyval, odbor pod pokroviteljstvom Vijeća Europe, u izvješću od 2012. utvrdio je ozbiljne nedostatke u radu Zavoda za vjerske poslove (vatikanske banke), i zatražio da pojača mjere za sprečavanje pranja novca i poveća transparentnost. "Banca d'Italia nije odobrila zahtjev Deutsche Banka za licencu jer Italija smatra da Vatikan ne poštuje njezine norme za sprečavanje pranja novca", rekao je drugi izvor blizak pitanju.
WASHINGTON - Američki State Department u četvrtak je priopćio da nije trenutak za posjet izvršnog direktora Googlea Erica Schmidta i bivšeg diplomata Billa Richardsona Sjevernoj Koreji. Glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland je rekla da će Schmidt i Richardson tamo putovati privatno, a ne kao predstavnici vlade SAD-a. "Otvoreno, ne mislimo da je odabrani trenutak dobar", rekla je Nuland novinarima podsjetivši na sjevernokorejsko lansiranje rakete dugog dometa u prosincu. AP i Wall Street Journal posjet su opisali kao "humanitaran" i pretpostavlja se da bi mogao biti usmjeren na oslobađanje korejskog Amerikanca Kennetha Baea, koji je uhićen u toj zemlji u prosincu pod ne baš jasnom optužbom. Misija Googlea je da organizira informiranje u svijetu i učini ga univerzalno dostupnim. Sjeverna Koreja jedna je od najrepresivnijih zemalja svijeta, a pristup internetu velikim je dijelom ograničen samo na najutjecajnije dužnosnike dok se medijski sadržaji strogo nadziru. Richardson je nakon mandata neslužbeno već nekoliko puta boravio u Sjevernoj Koreji u raznim diplomatskim misijama smirivanja, a već godinama nijedan visoko rangirani američki poduzetnik nije boravio u toj zemlji.
LONDON - Cijene barela nafte kliznule su u petak na londonskom tržištu ispod razine od 111 dolara nakon što su pojedini dužnosnici američke središnje banke Fed naznačili da bi ove godine mogli usporiti ili čak ukinuti program monetarnih poticaja za gospodarstvo. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 1,43 dolara, na 110,71 dolara. Na američkom je tržištu barel pojeftinio 1,12 centi i njime se trgovalo po 91,8 dolara. Naznake Fedova oklijevanja kada je u pitanju povećanje vrijednosti programa kupnje imovine u visini koja trenutno iznosi 2.900 milijardi dolara poduprle su dolar i spustile cijene nafte. Iako je Fed najavio da će i u narednim mjesecima nastaviti kupovati obveznice kako bi potaknuo gospodarski rast, zapisnik s prosinačkog sastanka pokazao je pojačane bojazni pojedinih dužnosnika da program možda predstavlja rizik za financijska tržišta. Oni smatraju da ga treba usporiti ili čak zaustaviti i prije kraja ove godine. "Puno snažniji američki dolar i spekulacije da bi Fed mogao ranije okončati program otkupa obveznica pritisnuli su cijene nafte", tumače analitičari Commerzbanka. Cijene nafte mogle bi dobiti potporu ukoliko podaci s američkog tržišta rada danas potvrde da se najveće svjetsko gospodarstvo nalazi na putu oporavka.
NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu cijene dionica blago pale, nakon dva dana snažnog rasta, jer je ulagače pokolebala zabrinutost čelnika američke središnje banke Feda zbog vrlo labave monetarne politike. Dow Jones indeks oslabio je 0,16 posto, na 13.391 bod, dok je S&P 500 pao 0,21 posto, na 1.459 bodova, a Nasdaq indeks 0,38 posto, na 3.100 bodova. Zahvaljujući dogovoru između republikanaca i demokrata o smanjivanju proračunskog deficita, u prethodna dva trgovinska dana S&P 500 indeks skočio je snažnih 4,3 posto, stoga se konsolidacija cijena dionica očekivala. Euforija je splasnula i zbog toga što demokratima i republikancima idućih mjeseci predstoje daljnji naporni pregovori po pitanju smanjivanja proračunskih rashoda i dozvoljene razine državnog zaduživanja. Ulagače je pokolebao i zapisnik s posljednje sjednice američke središnje banke koji je pokazao da nekoliko čelnika Feda smatra da bi se programi otkupa imovine trebali smanjiti ili sasvim ukinuti do kraja 2013., dok drugi zagovaraju nastavak vođenja takve politike.
TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale, jer je splasnula euforija, izazvana izbjegavanjem 'fiskalne litice' u SAD-u, i jer ulagače zabrinjava mogućnost da bi Fed mogao prestati kupovati obveznice. Burzovni indeksi u Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji bili su oko 7,30 sati u minusu između 0,1 i 0,6 posto. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks skočio 2,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju porasle 0,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati na gubitku 0,8 posto, nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu od kolovoza 2011. godine. Na Tokijskoj je burzi danas prvi radni dan u novoj godini, pa se snažan rast cijena dionica zahvaljuje nadoknađivanju propuštenog od kada je u SAD-u u posljednji tren izbjegnuta 'fiskalna litica'. No na ostalim je azijskim burzama već splasnula euforija izazvana u utorak dogovorom republikanaca i demokrata u Washingtonu o smanjenju proračunskog deficita, pa su ulagači oprezni. Tim više što je jučer objavljeni zapisnik s posljednje sjednice američke središnje banke pokazao da nekoliko čelnika Feda smatra da bi se programi kupovanja imovine trebali smanjiti ili ukinuti do kraja 2013.