BERLIN/ZAGREB - Broj nezaposlenih Nijemaca povećao se u prosincu, izvijestio je u četvrtak državni statistički ured, ukazujući na slabašni gospodarski rast u kontekstu krize u eurozoni. Desezonirani broj nezaposlenih u Njemačkoj porastao je u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu za tri tisuće, na ukupno 2,942 milijuna. Odgovarajuća stopa nezaposlenosti ostala je nepromijenjena na 6,9 posto, objavljuje Destatis. Politički važniji broj nezaposlenih koji ne uključuje sezonski uvjetovane faktore uvećan je pak za 88 tisuća u odnosu na prethodni mjesec, pa je bez posla bilo 2,84 milijuna Nijemaca. Odgovarajuća stopa nezaposlenosti porasla je za 0,2 postotnog boda i iznosila je 6,7 posto. "Njemačko gospodarstvo već dulje od godinu dana bilježi slabašan rast", podsjećaju u BAA, podsjećajući da je u trećem tromjesečju zabilježena stopa rasta od samo 02, posto, nakon 0,3 posto u drugom i 0,5 posto u prvom tromjesečju. "Krajerm godine osjetno su se pogoršale ocjene stanja u anketama koje provode instituti ifo i ZEW, pa valja očekivati blago smanjenje gospodarskih aktivnosti u četvrtom tromjesečju", napominju u BAA.
FRANKFURT - Bankovni krediti domaćinstvima u eurozoni ponovno su se smanjili u studenome budući da dužnička kriza i dalje prigušuje potražnju, pokazali su u četvrtak objavljeni podaci Europske središnje banke (ECB). Bankovni krediti privatnom sektoru u eurozoni smanjili su se u studenom za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec 2011. godine a isti postotni pad zabilježili su i u listopadu, navodi ECB u priopćenju. Predsjednik ECB-a Mario Draghi ističe da slabo kreditiranje privatnog sektora odražava pesimističnu ocjenu o izgledima za rast eurozone i pojačanu nesklonost riziku u vrijeme krize. ECB je objavio i podatke o ponudi novca u eurozoni u studenom koji ukazuju na njezin rast. Banka ga smatra ključnom smjernicom inflatornih pritisaka i koristi ga za izračun odgovarajuće razine ključnih kamatnih stopa u eurozoni. Tako je mjera novčane ponude M3 u studenom porasla za 3,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, nakon 3,9-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.
MADRID - Broj nezaposlenih u Španjolskoj smanjio se u prosincu u odnosu na prethodni mjesec ali je na godišnjoj razini oštro povećan pod utjecajem recesije, pokazali su vladini podaci objavljeni u četvrtak. Broj registriranih nezaposlenih u četvrtom po veličini gospodarstvu eurozone smanjen je u prosincu za 59.094 ili 1,2 posto, te je bez posla bilo 4,85 milijuna građana, objavilo je ministarstvo rada. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih porastao je pak za 426.364 ili za 9,64 posto. Ako se uzmu u obzir sezonski uvjetovani faktori, broj nezaposlenih smanjen je za 41.023, na 4,853 milijuna, navode u ministarstvu. Aktivnosti u španjolskom gospodarstvu padaju već 15 mjeseci a u vladi očekuju da će se recesija nastaviti i u 2013. i posustati tek 2014. U trećem je tromjesečju službena stopa nezaposlenosti koju izrađuje državni ured za statistiku prvi puta u modernoj španjolskoj povijesti dosegnula 25 posto. Desno orijentirana vlada premijera Mariana Rajoya predviđa da će stopa nezaposlenosti na kraju 2012. iznositi 24,6 posto, te da će u 2013. pasti na 23,3 posto.
BRUXELLES - Europska komisija je u četvrtak potvrdila da prati mjere koje poduzimaju nacionalni bankovni regulatori, među njima i njemački BaFin, koji prema nekim navodima koči slobodan protok kapitala u Europskoj uniji. "Europska komisija i Europska agencija za banke (EBA) prate mjere koje poduzimaju nacionalni supervizori", izjavio je glasnogovornik Komisije za unutarnje tržište Stefaan de Rynck odgovarajući na novinarsko pitanje da komentira informacije koje je objavio njemački poslovni dnevnik Handelsblatt. Prema Handelsblattu, njemački regulator BaFin zatražio je od banaka, uključujući i podružnice stranih zajmodavaca, da održavaju dovoljnu razinu likvidnosti za poslovanje u Njemačkoj, čime im se zapravo sprječava transfer likvidnost u matične banke. List dodaje da je s tim vezi reagirala i talijanska središnja banka te jedna od najvećih talijanskih banaka UniCredit, koja u Njemačkoj ima veliku podružnicu HVB. Stefaan de Rynck je dodao da postoji obveza nacionalnih supervizora da surađuju u ovakvim slučajevima kako bi pronašli zadovoljavajuće rješenje, a da se EBA može uključiti kao posrednik u slučaju da ne mogu postići suglasnost.
FRANKFURT - Europska komisija pribojava se da njemački bankovni regulator BaFin možda koči slobodan protok kapitala na europskom zajedničkom tržištu, izvijestio je njemački poslovni dnevnik Handelsblatt. EK i Europska agencija za banke (EBA) analiziraju zahtjev BaFina bankama, uključujući i podružnice stranih zajmodavaca, da održavaju dovoljnu razinu likvidnosti za poslovanje u Njemačkoj, piše Handelsblatt u četvrtak. List pritom citira riječi glasnogovornika europskog povjerenika za unutarnje tržište i usluge Michela Barniera. U Europskoj komisiji nisu odmah bili dostupni za komentar. U Bruxellesu se pribojavaju da pojedinim njemačkim podružnicama inozemnih banaka nije dopušteno transferirati likvidnost u matične banke, piše duesseldorfski poslovni dnevnik. Središnja talijanska Banco d'Italia navodno je postavila pitanje o BaFin-u zajedno s EBA-om, prenosi Handelsblatt, pozivajući se na izvore u nadzornim tijelima. List dodaje da je BaFinove propise navodno kritizirao talijanski UniCredit, koji u Njemačkoj ima veliku podružnicu HVB.
MOSTAR - Agencija za privatizaciju Federacije BiH (APF) predložit će vladi ovoga entiteta prodaju dijela dionica dvaju elektroprivrednih i telekom poduzeća kao i privatizaciju desetak državnih kompanija ističući da im je vrijednost u posljednjem desetljeću pala za 1,15 milijardi maraka ili za oko 560 milijuna eura. Direktor APF-a Šuhret Fazlić rekao je da će ova agencija predložiti prodaju po pet posto dionica putem burze Elektroprivrede BiH sa sjedištem Sarajevu i Elektroprivrede Herceg-Bosne iz Mostara te Hrvatskog telekoma Mostar i BH Telekoma. HT Mostaru je T-HT vlasnik 39,10 posto udjela, a Hrvatska pošta 5,23 posto, Federacija ima većinski udjel od 50,10 posto, a mali dioničari 5,57. Do sada je država prodala 10 posto udjela u dvjema elektoprivrednim poduzećima. Fazlić je najavio i da se u ovoj godini planira privatizacija državnog kapitala deset drugih kompanija među kojima su Aluminij Mostar, Hidrogradnja, Energoinvest, Šipad Export-Import, Unis, Bosnalijek, Tvornica duhana Sarajevo, Energopetrol, Sarajevo-osiguranje i Remontni zavod Travnik. U Aluminiju iz Mostara Hrvatska je vlasnik 12 posto, dok se oko visine državnog udjela vodi spor između uprave poduzeća i vlasti u Federaciji BiH.
LJUBLJANA - Porez na dohodak koji plaćaju poduzeća u Sloveniji početkom ove godine smanjen je s lanjskih 18 na 17 posto, čime vlada želi potaknuti gospodarski oporavak i novo zapošljavanje. Porez na dohodak pravnih osoba još je 2011. iznosio 20 posto, a koalicijska vlada desnog centra namjerava sadašnju stopu od 17 posto i dalje postupno smanjivati, pa namjerava porez na dohodak poduzeća za dvije godine spustiti na 15 posto. Takve mjere poticaja gospodarstva u parlamentu je prigodom usvajanja izmjena zakona o porezu na dohodak poduzeća podržala i oporba. Novo porezno rasterećenje gospodarstva po ocjenama slovenske vlade moglo bi potaknuti domaće i strane ulagače da više investiraju, te omogućiti otvaranje 4000 radnih mjesta u privatnom sektoru. Početkom ove godine u Sloveniji je stupio je na snagu i izmijenjeni zakon o poreznom postupku, a omogućava porezne olakšice za poduzeća s godišnjim prometom manjim od 50.000 eura. Njima će se porez na dohodak obračunavati na osnovicu koja iznosi 30 posto prometa, a ostalo će im se paušalno priznati kao normirani trošak poslovanja.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama potpisao je u srijedu navečer zakon o proračunskom kompromisu koji kratkoročno odgađa prijetnju prisilne štednje u SAD-u, objavila je Bijela kuća. Obama, trenutno na odmoru na Havajima, potpisao je tekst tehnikom "automatske olovke" ("autopen") kojoj je već pribjegao u prošlosti, rečeno je iz Bijele kuće u priopćenju objavljenom u četvrtak ujutro. Obama je u četvrtak potpisao i zakon o proračunu Pentagona za tekuću godinu u iznosu od 633 milijardi dolara, objavila je Bijela kuća. Uz pokrivanje uobičajenih troškova za funkcioniranje vojske, zakon predviđa pooštravanje gospodarskih sankcija protiv Irana, odobravanje dodatnih sredstava za financiranje rata u Afganistanu te za jačanje sigurnosti u američkim diplomatskim misijama u svijetu.
OSLO - Dogovor gotovo 200 zemalja o smanjenju rastućih emisija stakleničkih plinova bit će puno skuplji od 2020. nego da se sada poduzmu mjere protiv klimatskih promjena, navodi se u istraživanju objavljenom u četvrtak. Brze mjere za smanjenje emisija povećale bi izglede za zadržavanje globalnog zatopljenja unutar dogovorenog limita UN-a od 2 stupnja Celzijusa više u odnosu na predindustrijsko doba kako bi se izbjegle nove poplave, valovi vrućine, suše i rast razine mora. "Ako odgodite akciju za 10, 20 godina onda značajno smanjujete izglede za ispunjavanje cilja od dva stupnja", rekao je Keywan Riahi, jedan od autora izvješća u Međunarodnom institutu za primjenjene sustavne analize u Austriji. "Opće je poznato da troškovi rastu kada odgađate akciju", istaknuo je. U studiji se navodi da bi globalna cijena od 30 dolara po toni ugljikovog dioksida, glavnog plina s učinkom staklenika, dala otprilike 60 posto izgleda za ograničenje zatopljenja na ispod 2 stupnja Celzijusa. Ako se bude čekala 2020. cijena ugljikovog dioksida tada bi morala biti oko 100 dolara po toni kako bi se zadržali izgledi od 60 posto, kazao je Riahi za Reuters govoreći o međunarodnoj studiji objavljenoj u časopisu Nature.
BEČ - Telekom Austria istražuje mogućnosti za prikupljanje više stotina milijuna eura potrebnih za predstojeća velika ulaganja, izjavio je za austrijski časopis News predsjednik uprave Rudolf Kemler. U intervjuu objavljenom u četvrtak Kemler je podsjetio na predstojeću aukciju novih radijskih frenkvencija, ukazujući i na potrebu da se produlje postojeći ugovori o najmu frekvencija. "Vjerojatno u grupi TA nemamo novaca za to", kazao je, najavljujući stoga posezanje za instrumentima tržišta kapitala. "Ovlastili smo upravu da poduzme mjere u tom smjeru", kazao je. Na pitanje je li time mislio na izdanje hibridnih obveznica u vrijednosti do 800 milijuna eura, Kemler je odgovorio: "U tom se rasponu kreću naša razmatranja".
LONDON - Južnokorejska tvrtka LG pokrenula je proizvodnju OLED televizora promjera 140 centimetara, otvarajući novu bitku na tržištu televizijskih prijamnika visoke rezolucije, prenosi u četvrtak BBC. OLED, što znači organska dioda za emitiranje svjetlosti, energetski je učinkovitija od LCD-a (tekućeg kristalnog displeja) i plazma tehnologije. LG-ov model prodavat će se najprije u Južnoj Koreji, a poslije i na drugim tržištima, uključujući Europu. Proizvodnju OLED-a najavili su prošle godine i LG i tvrtka Samsung, ali ga je LG uspio prvi proizvesti. Cijena tog televizora nove generacije bit će 10.300 dolara, a analitičari procjenjuju da mu se cijena neće značajnije spustiti do 2015, navodi BBC.
LONDON - Cijene barela nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod razine od 112 dolara pod pritiskom zabrinutosti zbog predstojeće proračunske bitke u Sjedinjenim Državama i rasta naftne potražnje. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 79 centi, na 111,68 dolara. Dan ranije zaključila je trgovinu u plusu većem od jedan posto, dosegnuvši najvišu razinu od listopada. Na američkom je tržištu barel pojeftinio 57 centi na 92,55 dolara. Dan ranije zaključio je na najvišoj razini od rujna. Američki predsjednik Barack Obama i republikanski zastupnici u Kongresu mogli bi se zaplesti u nove nesuglasice oko proračuna, usprkos netom postignutom dogovoru kojim je otklonjena prijetnja smanjenja proračuna i - po mišljenju mnogih - zapadanja najvećeg svjetskog gospodarstva u novu recesiju. Analitičari očekuju da će cijene nafte padati u 2013. budući da opskrba nadmašuje potražnju. Američka proizvodnja sirove nafte nalazi se na najvišoj razini u 19 godina, Rusija je prošle godine povećala proizvodnju, zadržavši prednost pred Saudijskom Arabijom.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući nadi ulagača u stabilan oporavak kineskog gospodarstva, no splasnula je euforija od jučer, kada je SAD izbjegnuo 'fiskalnu liticu'. Burzovni indeksi u Hong Kongu, Singapuru i Australiji bili su oko 7,30 sati u plusu između 0,1 i 0,8 posto, dok su u Južnoj Koreji cijene dionica oslabile 0,4 posto. U Šangaju i Japanu i dalje se zbog praznika ne radi, a MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,30 sati na dobitku 0,3 posto. Jučer je taj indeks skočio 2 posto, zahvaljujući optimizmu ulagača nakon što je u SAD-u u posljednji tren izbjegnuta 'fiskalnu liticu', koja je mogla gurnuti američko gospodarstvo u recesiju. Ali euforija je splasnula jer predsjedniku SAD-a Baracku Obami i republikancima slijede daljnji naporni pregovori oko smanjenja proračunskih rashoda i dozvoljenog zaduživanja države. Jutros su, pak, ulagače ponešto ohrabrili podaci koji pokazuju da je uslužni sektor Kine u prosincu ojačao, što ukazuje na stabilno ubrzanje rasta kineskog gospodarstva.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica zabilježile najveći dnevni skok u više od godinu dana jer su ulagači odahnuli nakon što je dogovorom u Washingtonu u posljednji tren izbjegnuta 'fiskalna litica', koja je mogla gurnuti američko gospodarstvo u recesiju. Dow Jones indeks porastao je 308 bodova, ili 2,35 posto, na 13.412 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,54 posto, na 1.462 boda, a Nasdaq indeks 3,07 posto, na 3.112 bodova. Za sva tri indeksa to je najveći dnevni skok od 20. prosinca 2011. godine. Na svjetskim je burzama jučer vladala euforija jer je u utorak američki Kongres prihvatio zakon kojim će se smanjiti proračunski deficit i tako izbjeći 'fiskalna litica', automatsko smanjenje budžetskih rashoda i povećanja poreza, ukupne vrijednosti od oko 600 milijardi dolara. Dogovorom između demokrata i republikanaca povećat će se porezna stopa za imućnije Amerikance, dok se svako rezanje proračunskih rashoda odgađa za dva mjeseca. Zahvaljujući tome, jučer su na Wall Streetu cijene dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa porasle više od 1 posto.