SARAJEVO
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju imat će pozitivan utjecaj na cijelu regiju jugoistočne Europe koja će time i sama biti korak bliže EU, ocijenila je potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u intervjuu kojeg je u četvrtak objavio sarajevski "Dnevni avaz". Pusić je istodobno naznačila kako se ubrzano rješava pitanje uređenja pograničnog prometa s Bosnom i Hercegovinom. "Hrvatska neće regiji okrenuti leđa niti će otići. Upravo suprotno, s Hrvatskom u EU cijela će regija biti jedan korak bliže Bruxellesu i EU. Također, otvaraju nam se mogućnosti boljeg iskorištavanja europskih fondova za prekograničnu suradnju što je vrlo važno, posebice u ovom razdoblju gospodarske krize i smanjenih direktnih investicija", kazala je Pusić. Komentirajući pitanje uređenja granica s BiH Pusić je kazala kako drži da bi u parlamentima Hrvatske i BiH trebalo ratificirati međudržavni sporazum kojega su prije 13 godina potpisali predsjednici Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Konstatirala je kako se u suradnji s Europskom unijom pokušava naći najbolje rješenje za prolaz kroz Neum i za pristup BiH luci Ploče. Komentirajući unutarnje političke odnose u BiH Pusić je kazala kako se mora osigurati ravnopravna zastupljenost Hrvata na svim razinama vlasti sve dok je na snazi princip etničke reprezentacije. "Oni ne smiju biti getoizirani niti marginalizirani", izjavila je ministrica Pusić. "Naš cilj je da Hrvati i nadalje ostanu živjeti i raditi u BiH a da kroz prirodnu vezu s Hrvatskom transferiraju znanje, iskustva i reforme koje će ubrzati napredovanje BiH prema članstvu u EU", kazala je Pusić potičući političare u BiH da sami pokušaju postići dogovor o reformi ustava.
SARAJEVO
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ustvrdio je kako neka veleposlanstva zapadnih zemalja u Bosni i Hercegovini pripremaju njegovo rušenje s vlasti pomenuvši pri tom američkog veleposlanika, dok je medije koji mu nisu skloni nazvao plaćenicima a oporbu izdajničkom. U intervjuu entitetskoj novinskoj agenciji SRNA čije dijelove u četvrtak prenose lokalni mediji u BiH, Dodik je izjavio kako u RS pristiže novac "kako bi se spremilo neko proljeće" s krajnjom nakanom da se njega ukloni s vlasti a entitetu smanje postojeće ovlasti. "Očevidno je da određena zapadna veleposlanstva daju novčanu potporu nevladinom sektoru i izravno plaćaju medije u RS", kazao je Dodik. Izrijekom je pomenuo privatnu BN televiziju čije je sjedište u Bijeljini a posjet američkog veleposlanika u BiH Particka Moona toj medijskoj kući opisao je kao dokaz postojanja međunarodne urote. "Oni (BN televizija) su shvatili kako je dolazak američkog veleposlanika za njih sigurnost da rade što hoće", kazao je Dodik pojašnjavajući kako zaključuje da je veleposlanik Moon s vodstvom bijeljinske televizije postigao "dogovor o nekim stvarima". "Televizija BN postala je informativni centar stranaca u RS", kazao je Dodik. Iz BN televizije na te su objede reagirali priopćenjem u kojemu su odbacili Dodikove kritike nazvavši ih izravnim napadima na slobodu medija i pokušajem miješanja u uređivačku politiku. Dodik drži kako se postojeće poteškoće na socijalnom i ekonomskom planu pokušavaju iskoristiti da bi se ishodile poltičke promjene, te tvrdi da s nezadovoljnim građanima manipulira Srpska demokratska stranka (SDS) dodajući kako je ona sama "ogrezla u svim vrstama kriminala i korupcije".
LONDON
Argentinska predsjednica Cristina Kirchner objavila je u četvrtak u britanskom tisku otvoreno pismo premijeru Davidu Cameronu u kojem traži da se pridržava "rezolucija UN-a" koje pozivaju dvije zemlje da pregovaraju o suverenitetu nad Malvinima, kako Falklandsko otočje naziva službeni Buenos Aires. Velika Britanija i Argentina su 1982. vodile 10-tjedni rat oko tog udaljenog otočja na južnom Atlantiku, koje je dio britanskih prekomorskih teritorija pod samoupravom. Objava otvorenog pisma na 3. siječnja podudara se sa 180. obljetnicom engleskog zauzimanja tog arhipelaga "smještenog 14.000 km od Londona", "nakon flagrantne demonstracije kolonijalizma", piše argentinska predsjednica. "Od toga datuma, Velika Britanija kao kolonijalna sila odbija vratiti taj teritorij Argentinskoj Republici, sprečavajući je da uspostavi svoj teritorijalni integritet", dodaje se u tom pismu objavljenom u obliku dodatka u dva oporbena lista - Guardianu i Independentu. Primjerak je adresiran i na glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona. Godine 1965. Opća skupština UN-a usvojila je "rezoluciju kojom se poziva dvije zemlje da pregovorima pronađu rješenje razmirica oko suvereniteta", iza koje je uslijedilo "još mnogo rezolucija", nastavlja Cristina Kirchner "pozivajući ponovo" Britaniju da ih "poštuje". Britansko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je argentinski poziv na pregovore, ponavljajući dugogodišnje stajalište Londona da je oko 3.000 stanovnika Falklanda samo izabralo ostanak pod britanskom krunom.
Stanovnici Falklanda "su Britanci i odlučili su to biti", istaknula je glasnogovornica Foreign Officea odgovarajući na pismo.
ANKARA
Bivši načelnik glavnog stožera turske vojske, general Ismail Haki Karadaji, uhićen je u četvrtak ujutro u Istanbulu zbog navodne uloge u državnom udaru kojim je 1997. svrgnut prvi šef islamističke vlade u Turskoj, izvijestili su mediji. General koji je danas u mirovini trebao bi tijekom dana biti saslušan u Ankari na sudu u okviru istrage pokrenute prošle godine, na temelju koje je već zatvoreno nekoliko visokih časnika, objavile su turske TV postaje. Bivši drugi čovjek glavnog stožera 1997. general Cevik Bir, smatran "mozgom" tog puča, uhićen je i zatvoren s gotovo dvadesetak drugih časnika u travnju 2012.
DAILLON
Napadač iz kantona Valais koji je u srijedu navečer usmrtio tri osobe u selu Daillon, boravio je u psihijatrijskoj bolnici, objavile su u četvrtak švicarske vlasti na konferenciji za tisak. Muškarac u dobi od 33 godine, ranjen u policijskoj intervenciji, u napadu je koristio dva oružja, rekao je zapovjednik kantonalne policije Valais Robert Steiner. Iz starinskog karabina i lovačke puške ispucao je dvadesetak metaka. Napadač je bio poznat policijskim službama zbog zlouporabe droge. Posjedovao je i oružje koje mu je oduzeto nakon boravka na psihijatriji 2005. Žrtve su žene od 32, 54 i 79 godina. Ranjeni su muškarci od 33 i 63 godina. Prema podacima policije, napadač je poznavao svoje žrtve.
SEUL
Sud u Seulu osudio je u četvrtak 31-godišnjeg pedofila na 15 godina zatvora i naredio da osuđenik bude podvrgnut hormonalnom tretmanu koji potiskuje seksualne nagone, javila je južnokorejska novinska agencija Yonhap. To je prvi put da je sud naredio takvu mjeru otkad je u srpnju 2011. u Južnoj Koreji stupio na snagu zakon koji dopušta kemijsku kastraciju osuđenih pedofila. Zakon omogućuje sucima da seksualnim prijestupnicima koji su napali djecu mlađu od 16 godina narede da se podvrgnu medicinskom postupku poznatom kao kemijska kastracija, čiji učinci mogu trajati do 15 godina. Osuđenik, poznat samo po prezimenu Pyo, optužen je za spolne odnose s petero tinejdžera kojima je zaprijetio da će snimke odnosa i fotografije golih maloljetnika postaviti na internet. Također ih je silovao prijeteći im oružjem. Južna Koreja prva je zemlja u Aziji koja dopušta takvu kaznu. Inače, kemijska kastracija uključuje davanje anti-androgenih lijekova muškarcima, poput ciproterona ili kontracepcijskog sredstva Depo-Provera.