SARAJEVO
Vlasti Federacije Bosne i Hercegovine i dalje inzistiraju na isplati odštete od 12,5 milijuna dolara za 13 tenkova koje je Hrvatska prodala Kuvajtu 1991. godine i spremne su taj slučaj iznijeti i pred međunarodno pravosuđe, prenio je u ponedjeljak sarajevski "Dnevni avaz". Šuhret Fazlić, direktor Agencije za privatizaciju FBiH, pojasnio je ovom listu kako se sada čeka odluka Ustavnog suda Hrvatske po zahtjevu za reviziju kojega je podnijela bosanskohercegovačka strana nakon što je Trgovački sud u Zagrebu odbio zahtjev za isplatu novčanih potraživanja po toj osnovi. "Ako ona (presuda Ustavnog suda Hrvatske) bude negativna idemo pred Međunarodni sud u Strasbourgu isto kao što je slučaj sa Srbijom. Moramo zaštititi ono što je naše", kazao je Fazlić. Federacija BiH i tvrka BNT iz Novog Travnika tužbu protiv "Đure Đakovića" podnijeli su još 2007. godine a zahtjev je bio da se novotravničkoj tvrti isplati nešto više od tri milijuna dolara na ime odštete za ugrađene dijelove u tenkove koji su početkom 90-ih godina prodani Kuvajtu.U proizvodnji tih tenkova uz BNT sudjelovali su i sarajevski "Zrak" te "Famos", a ukupna potraživanja sve tri tvrtke na ime nastalih troškova su nešto manja od 13 milijuna dolara. Tenkovi T-84 koji su rađeni po narudžbi iz Kuvajta te su 1991. godine i isporučeni toj zemlji bili su zajednički proizvod oko dvije stotine tvrtki koje su bile u lancu vojne industrije bivše Jugoslavije.
LJUBLJANA
S malo dobrih prognoza u 2013. ulazi Slovenija, gdje 43 posto ljudi očekuje da će im biti lošije nego u godini koja je na isteku, dok je ostatak gotovo simetrično podijeljen na one koji vjeruju da će biti bolje ili da će biti isto kao u 2012. Pokazalo je to prednovogodišnje ispitivanje javnog mnijenja koje već 19 godina provodi ljubljansko "Delo". Uz objavu rezultata, vodeći slovenski list u ponedjeljak podsjeća da je veći pesimizam anketom zabilježen samo na isteku 2008. godine, kad je globalna financijska kriza i započela. Na negativno raspoloženje slovenske javnosti utječu najave o nastavku recesije i pada BDP-a i u idućoj godini, unatoč rezovima i fiskalnoj stabilizaciji koje je sredinom 2012. započela nova vlada Janeza Janše. Rezanje proračunske potrošnje i socijalnih prava za 400 milijuna eura u svibnju, smanjivanje broja blagdana ukidanjem neradnog 2. siječnja, početak primjene mirovinske reforme neke su od vladinih mjera u 2012. No, i u 2013. Sloveniju očekuje pad BDP-a od oko dva posto, što znači da obećani oporavak nije na vidiku. A posebno ne povratak u godine kad se "trošilo više od mogućnosti", što je postalo premijerova mantra. Novi predsjednik Borut Pahor tvrdi da politika sadašnje vlade nema alternative, te poziva državljane na jedinstvo i prevladavanje političkih razlika kako bi zemlja opet postala "zvijezda na europskom nebu". Vratiti Sloveniju u razdoblje kad je važila kao "priča o uspjehu" i model za druge tranzicijske zemlje bit će teško. Sada i ozbiljni ekonomisti u Sloveniji govore o "10 izgubljenih godina", o desetljeću u kojemu se samozadovoljna "politička i ekonomska elita" umjesto promicanjem reformi, investicija i novih tehnologija bavila preraspodjelom moći i koncentracijom kapitala, iscrpljivanjem banaka i tajkunskom privatizacijom.
BAGDAD
Dvanaest osoba, od kojih tri policajca, je ubijeno a 46 je ranjeno u ponedjeljak u nizu bombaških napada u Iraku, objavila je policija, usred rastuće političke krize koja potiče sektaške napetosti. Nasilje je zabilježeno u pokrajinama Kirkuk i Dijala, sjeverno od Bagdada, kao i u južnoj pokrajini Babilon, a mete su bili državni dužnosnici, snage sigurnosti i šijitska zajednica. Sedam članova iste obitelji ubijeno je u eksploziji bombe podmetnute kraj njihove kuće u gradu Musajabu, južno od Bagdada. U nizu eksplozija na spornim iračkim teritorijima, na koje polaže pravo i središnja vlada i autonomna kurdska regija, ubijeno je troje ljudi. Nasilje u Iraku smanjeno je u odnosu na razdoblje sektaških borbi tijekom 2006. i 2007. godine, no napadi se i dalje događaju gotovo svakoga dana.
ISTANBUL
Turski obavještajci pregovarali su sa zatočenim čelnikom Kurda o razoružanju kurdskih militanata kako bi se okončao sukob u kojem je dosad ubijeno više od 40.000 ljudi, prenose u ponedjeljak turski mediji. Turska je prije nekoliko mjeseci počela pregovore s Abdulahom Ocalanom o prekidu štrajka glađu članova njegove Radničke partije Kurdistana (PKK), a premijer Tajib Erdogan rekao je ovoga vikenda da se razgovori nastavljaju. Direktor turske obavještajne službe MIT susreo se s Ocalanom 23. prosinca i s njime razgovarao četiri sata o donošenju deklaracije o prekidu sukoba početkom 2013., piše list Hurriyet. Prema pisanju novina, Ocalan je zatražio da stupi u izravan kontakt s militantima i da mu se poboljšaju uvjeti u zatvoru te je najavio da neće razgovarati sa svojim odvjetnicima ili s glavnom legalnom prokurdskom strankom dok ne završi pregovore s državom.
TOKIO
Tri kineska vladina broda ušla su u ponedjeljak u teritorijalne vode otoka pod upravom Japana na koje pravo polaže Kina, objavila je japanska Obalna straža.
Brodovi za pomorski nadzor ušli su u vode oko neneseljenih otoka Senkaku ili Diaoyu na kineskom, nešto iza 13:30 sati po lokalnom vremenu a uočio ih je zrakoplov japanske Obalne straže. Nakon što je jedan japanski patrolni brod od njih zatražio da napuste teritorijalne vode, jedan od kineskih brodova je ponovio tvrdnju vlade u Pekingu da oni štite teritorij koji je pod kineskim suverenitetom, izvijestio je portal Japan Daily Press. U 15:50 sati po lokalnom vremenu kineski brodovi još uvijek nisu bili napustili vode Senkakua, navodi portal. Prosvjedujući što je Tokio nedavno nacionalizirao te otoke, otkupivši ih od japanske obitelji koja im je bila vlasnik, kineski brodovi se od sredine rujna gotovo svakodnevno pojavljuju u njihovoj blizini, povremeno ulazeći u japanske teritorijalne vode.
ZAGREB
Projekt "EU pokreni se", proveden u suradnji Hrvatske udruge poslodavaca, Udruge gradova, Hrvatskog saveza zadruga i medijskih partnera 24sata i Hina-e, uz financijsku potporu Delegacije EU-a u Hrvatskoj kroz program IPA INFO 2010, formalno se završava 31. prosinca. Cilj projekta, koji je trajao 12 mjeseci, a počeo pred referendum o ulasku u EU 22. siječnja, bio je dati potporu hrvatskoj vladi i Delegaciji EU u RH u povećanju opće razine razumijevanja i informiranosti hrvatskih građana i poslovne zajednice o pitanjima povezanim uz pristupanje Hrvatske EU-u, važnosti pristupanja RH EU te EU fondovima. Također, željela se podići svijest o potrebi ulaska u EU, istaknuti važnost sudjelovanja na referendumu, te poduprijeti hrvatski ulazak u EU te na taj način pridonijeti ostvarenju jednog od najvažnijih strateških ciljeva Republike Hrvatske. Korisnici projekta bili su hrvatski građani i poduzetnici, područna i lokalna samouprava i nevladine udruge. Kako bi se riješio velik broj nedoumica koje su ih mučile i objasnile im se prednosti članstva, kroz projekt ih se upoznavalo s europskim vrijednostima i izazovima članstva u EU. U fokusu su bila specifična pitanja vezana uz ulazak u EU poput mobilnosti radnika i studenata, carina i poreza, zadržavanja hrvatskog identiteta i proizvoda, te mogućnosti financiranja iz EU fondova. U sklopu projekta Hina je, kao jedan od partnera, na svoju internetsku stranicu stavila dvadesetak dokumenata, među njima Ugovor o pristupanju Hrvatske EU-u, pregled pregovaračkih poglavlja, Mali leksikon europskih integracija, Abecedu prava EU-a te Europu u 12 lekcija i EU za medije. Na internetskoj stranici također su se mogla pronaći i četiri broja E-glasnika. Hina je također u okviru projekta objavila 820 agencijskih vijesti, 160 obavijesti te 4 teksta u rubrici forum.