SARAJEVO
Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Živko Budimir u četvrtak je odbacio zahtjev entitetskog premijera Nermina Nikšića za smjenu osam ministara u federalnoj vladi iz Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske stranke prava (HSP) i Narodne stranke Radom za boljitak (NSRzB), istaknuvši kako su pravosudna tijela ta koja trebaju utvrditi tko je u vladi kršio ustav i zakone te tko za to treba snositi odgovornost. "Do okončanja pravosudnih postupaka ne prihvaćam prijedlog za smjenu ministara", kazao je Budimir u Sarajevu na konferenciji za novinstvo pozvavši istodobno federalnog premijera i sve ministre da do tada osiguraju nesmetani rad entitetske vlade. Premijer Nikšić od Budmira je 10. prosinca zatražio suglasnost za smjenu ministara iz SDA, HSP i NSRzB s obrazloženjem kako oni blokiraju rad vlade i provode stranačku a ne vladinu politiku. Potkrijepio je to tvrdnjama kako zbog njihova bojkota vlada nije mogla utvrditi prijedlog proračuna pa ga je premijer morao sam poslati u parlamentarnu proceduru. Budimir je pojasnio kako je o Nikšićevu zahtjevu razgovarao sa svim ministrima čija je smjena predložena a oni su ga izvjestili kako drže da je premijer taj koji krši ustav i zakone jer donosi samovoljne odluke bez suglasnosti vlade. Osam je ministara zbog samovoljne premijerove odluke da u parlamentarnu proceduru uputi prijedlog proračuna podnijelo tužbu entitetskom Ustavnom sudu a također su ga kazneno prijavili jer je bez suglasnosti vlade produžio mandat upravi Razvojne banke FBiH. Vlada Federacije BiH praktično je u blokadi otkako je Socijaldemokratska partija BiH (SDP) čiji je član i Nikšić u lipnju odlučila raskinuti koaliciju u Federaciji BiH sa SDA, HSP-om i NSRzB te sklopiti novu sa HDZ BiH, HDZ 1990, i Savezom za bolju budućnost (SBB).
ALŽIR
Francuski predsjednik Francois Hollande u četvrtak je u Alžiru rekao da je francuska kolonizacija te sjevernoafričke zemlje bila duboko brutalna i nepravedna te je priznao patnje alžirskog naroda izrijekom spomenuvši pokolje u gradovima Setifu, Guelmi i Kherrati. "Alžir je 132 godine bio podjarmljenom brutalnim i duboko nepravednim sustavom: kolonizacijom. Priznajem da je taj sustav nanio patnje", rekao je Hollande u govoru parlamentarnim zastupnicima drugoga dana posjeta koji bi trebao poboljšati odnose između dviju zemalja, prenosi agencija Reuters. "Dužnost je priznati istinu o nasilju, nepravdama, pokoljima i mučenju" rekao je o Alžirskome ratu 1954.-1962. koji je završio proglašenjem neovisnosti Alžira i povlačenjem Francuza. U srijedu je Hollande rekao da u Alžir nije došao "izraziti kajanje ili isprike" već priznati "istinu". Nešto poslije je u intervjuu za kanal France 2 objasnio odstupanje od stajališta u odnosu na doba kada je kao čelnik stranke socijalista izjavio da Francuska "duguje isprike alžirskome narodu". "Ja sam predsjednik Republike, predstavljam Francusku, a ne stranku", citira Hollandea dnevnik Le Monde. Desetak političkih stranaka, a među njima četiri islamističke stranke, osudile su Hollandeov posjet Alžiru jer "francuske vlasti odbijaju priznati, ispričati se i obeštetiti materijalno i moralno za zločine koje je kolonijalna Francuska počinila u Alžiru". No, istodobno su u glavnome gradu Alžira tisuće ljudi pripremile topao doček francuskom predsjedniku koji se zauzeo za ravnopravno partnerstvo dviju država jer prošlost "nas ne smije spriječiti da radimo za budućnost".
Le Monde ističe da nikada dosad neki francuski predsjednik nije u inozemstvo krenuo s tako brojnim izaslanstvom od 200 ljudi među kojima je devet ministara, desetak političkih čelnika i četrdesetak poslovnih ljudi, pisaca i umjetnika.
WASHINGTON
Američki predsjednik Barack Obama zahvalio je stranim diplomatima na potpori koja stiže iz svih dijelova svijeta nakon masakra u školi u Connecticutu, rekavši kako je "cijeli svijet uz nas", prenosi u četvrtak američki portal vijesti The Huffington Post. Obama je na prijemu u State Departementu u srijedu rekao kako su ga duboko dirnule komemoracije ubijenim žrtvama pred američkim veleposlanstvima u svijetu, kao i drugi izrazi potpore Amerikancima koji se suočavaju s posljedicama te velike tragedije u kojoj je ubijeno 20 školske djece i šestoro odraslih osoba. Američki predsjednik je istaknuo kako je SAD bio uz druge države koje su pogodili nasilni događaji, tsunamiji i potresi, a međunarodna zajednica sada stoji uz SAD. Odgovor svijeta na ovaj incident pokazuje "da je u svijetu više ljudi dobre volje, od onih zlobnih", piše portal. CNN prenosi da je Obama odredio siječanj kao rok za donošenje prijedloga kako rješiti problem nasilja povezanog s oružjem, za što je zadužena radna skupina na čelu s potpredsjednikom Joeom Bidenom. Ta skupina, u kojoj će biti nekoliko ministara i vanjskih članova, trebala bi izraditi "konkretne prijedloge ne kasnije od siječnja", rekao je Obama. Prema BBC-u, on je istaknuo da "riječi treba pretvoriti u djela" i da "većina Amerikanaca" podupire promjene zakona vezanih uz osobnu upotrebu oružja. Istovremeno, u Newtonu je pokopano nekoliko žrtava masakra.
WASHINGTON
Američki State Department priopćio je u srijedu da je njegov šef sigurnosti podnio ostavku a druga tri dužnosnika su razriješena dužnosti, nakon nalaza službene istrage o napadu na američku diplomatsku misiju u libijskom Bengaziju 11. rujna. Eric Boswell podnio je ostavku na dužnost pomoćnika državne tajnice za diplomatsku sigurnost, rekla je glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland u kratkom priopćenju. Drugi dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti, kazao je da Boswell ostaje raditi u State Departmentu kao službenik. Nuland je kazala da su Boswell i druga tri dužnosnika, poslana na administrativni dopust do daljnjega.
Službena istražna komisija je zaključila da je misija u Bengaziju bila potpuno nespremna nositi se s napadom, u kojem je ubijen američki veleposlanik Christopher Stevens i još tri Amerikanca. Deklasificirana verzija izvješća, objavljena u utorak, ukazuje na nedostatke "vodstva i upravljanja", slabu koordinacija među dužnosnicima i "pravu zbrku" u Washingtonu i na terenu oko toga tko je imao ovlasti za donošenje odluka o politici i sigurnosnim pitanjima. Komisija je "ukazala na postupanje četiri dužnosnika, tri u uredu za diplomatsku sigurnost i jednog u uredu za Bliski istok", kazala je Nuland u priopćenju. Državna tajnica Hillary Clinton prihvatila je Boswellovu odluku da trenutno podnese ostavku, kazala je glasnogovornica. Ranije je američki dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, kazao da je od Boswella, njegove zamjenice Charlene Lamb i trećeg neimenovanog dužnosnika zatraženo da podnesu ostavke. Činilo se vjerojatnim da će incident u Bengaziju baciti sjenu na četverogodišnji mandat državne tajnice Clinton, ali u izvješću istražne komisije njoj se ne pripisuju konkretne greške a dužnosnici koji su vodili istragu nisu je okrivili za propuste. Odgovornost za sigurnosne nedostatke u Bengaziju je na nižoj razini zapovjednog lanca u State Departmentu, rekao je umirovljeni veleposlanik Thomas Pickering koji je vodio istragu.
BRUXELLES
Rat u Siriji podijelio se po sektaškoj liniji i sve su više u sukobu vladajući alaviti s većinskim sunitima, a strani borci pomažu objema stranama, objavili su u četvrtak istražitelji Ujedinjenih naroda za ljudska prava. "Borbe vladinih snaga i pobunjenih naoružanih skupina približavaju se kraju druge godine, a sukob je poprimio otvoreno sektašku narav", kažu nezavisni istražitelji pod vodstvom brazilskog pravnog stručnjaka i diplomata Paula Pinheira u najnovijem izvještaju na 10 stranica.
Snage sirijske vlade intenziviraju bombardiranje iz zraka čak i na bolnice, a ima dokaza za 'prekomjerno' granatiranje, kažu. Obje strane "sve više krše međunarodno pravo", dodaje se u izvještaju. "Etničke i manjinske skupine osjećaju se pod prijetnjom i napadnute pa se sve više svrstavaju uz jednu od sukobljenih strana, u skladu sa sektaškom podjelom". Povjerenstvo za Siriju osnovalo je UN-ovo Vijeće za ljudska prava u kolovozu, ali članovi povjerenstva nisu dobili dozvolu za posjet Siriji, samo je predsjednik Pinheiro privatno boravio u toj zemlji. U povjerenstvu je između ostalih i bivša glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte.
SEUL
Novoizabrana južnokorejska predsjednica Park Geun-hye izjavila je u četvrtak kako je prošlotjedno lansiranje rakete dugog dometa Sjeverne Koreje pokazalo da je sigurnost glavna briga u sjeveroistočnoj Aziji i obećala da će surađivati s regionalnim partnerima u interesu mira. "Sjevernokorejsko lansiranje projektila dugog dometa pokazalo je tešku sigurnosnu stvarnost s kojom smo suočeni", rekla je Park na konferenciji za novinare, dan nakon što pobijedila na predsjedničkim izborima.
"Pokušat ću raditi na većoj pomirbi, suradnji i miru u sjeveroistočnoj Aziji na temelju pravilne percepcije povijesti", rekla je Park, aludirajući na tinjajući sukob s Tokijom oko njihove kolonijalne prošlosti. Japan je bio kolonijalni vladar Koreje a sa Seulom se spori oko suvereniteta nad jednim otokom, dok Južna Koreja od Tokija zahtijeva primjerenu ispriku za prisilno seksualno ropstvo korejskih žena tijekom okupacije. Konzervativka Park, kći ubijenog vojnog vlastodršca i kasnije predsjednika države Park Chung-heea (na vlasti od 1961. to 1979.), izabrana je u srijedu za prvu predsjednicu Južne Koreje s 51,6 posto glasova.
BUENOS AIRES
Više desetaka tisuća osoba prosvjedovalo je u srijedu u središtu Buenos Airesa na poziv sindikata, koji se protive argentinskoj predsjednici Cristini Kirchner, posebice protiv poreza na dohodak koji pogađa sve više zaposlenih. "Ne porezu na rad! Da dječjim doplatcima za sve!", bilo je ispisano na transparentima prosvjednika, među kojima su veliki dio činili profesionalni vozači. "Gospođo predsjednice, pobrinite se za inflaciju koja ugrožava zaposlene! Imate sva potrebna sredstva za borbu protiv nesigurnosti od koje strahuju svi Argentinci", rekao je sindikalni čelnik Hugo Moyano u govoru na Svibanjskom trgu gdje se nalazi sjedište ureda predsjednika.
Prema neslužbenim podacima, argentinska inflacija mogla bi doseći 25 posto na kraju godine.
PEKING
Gotovo tisuću članova kršćanske sekte Svemogući Bog koja predskazuje kataklizme po završetku kalendara Maja u petak 21. prosinca, uhićeno je u nekoliko kineskih pokrajina, izvijestio je u četvrtak kineski dnevnik. Uz 400 uhićenja koje su vlasti pokrajine Qinghai, na sjeverozapadu zemlje, već objavile u utorak, 357 članova sekte "podvrgnuto je istrazi i kažnjeno" u siromašnoj pokrajini Guizhou, na jugozapadu, piše Xinjing Bao ("Novosti iz Pekinga"). Dnevnik piše i o 37 članova sekte uhićenih u gradu Foshan, blizu Kantona, od kojih ih je 27 smješteno u pritvor, kao i "nekoliko desetaka" vjernika privedenih u Wuxiju, u istočnoj pokrajini Jiangsu, od kojih je 11 ostalo u pritvoru. Uhićenja su provedena i u pokrajinama Unutranja Mongolija, u Jinagxiju i Fujianu te u Xinjinagu, javlja isti izvor.
Utemeljena početkom 90-ih godina u središnjoj pokrajini Henan, sekta Svemogući Bog svrstana je među zabranjene sekte 1995. a njezin osnivač Zhao Weishan pobjegao je u SAD, izvješćuje Xinjing Bao. Sekta je pozvala svoje članove da sruše kinesku Komunističku partiju, koju nazivaju "velikim crvenim zmajem" i kune se vjernicima da je stigla nova era sa ženskim Kristom, objasnio je u ponedjeljak dnevnik na engleskom Global Times.
MOSKVA
Rusija se u četvrtak sprema na novi pad temperatura dok val hladnoće od 14. prosinca vlada zemljom, pri čemu je smrtno stradalo 45 osoba.
U republici Komis na sjeveru zabilježena su -33 stupnja, na Uralu -38 a u području Krasnojarska u istočnom Sibiru -48 stupnjeva.
Hladnoća koja je zahvatila čitav ruski teritorij "s temperaturama nižim za 10 do 15 stupnjeva od normale" trajat će najmanje sljedeća tri dana, upozorio je ruski meteorološki centar. U Jakutiji, na sjeveroistoku Sibira, gdje je nastava u više škola otkazana ovoga tjedna zbog hladnoće, temperatura će pasti na -57 stupnjeva Celzijusa. "Čak i stanovnici Sibira naviknuti na hladnoću žale se na vrijeme i kažu da ih je strah izaći ispod pokrivača", javlja ruska televizijska postaja NTV.
U četvrtak se očekuje i ledeni vjetar te snažne snježne padaline u Sjevernoj Osetiji, Kabardino-Balariji, Ingušetiji, Čečeniji i u Dagestanu, gdje je klima obično blaga.