SINGAPUR - Svjetska banka povisila je prognozu rasta za Kinu, ocijenivši da će poticajne mjere i odobravanje infrastrukturnih projekata potaknuti rast. Također je dodala da rast tvorničke proizvodnje i investicija "sugeriraju da je trend usporavanja dotaknuo najnižu točku". Banka je priopćila da sada očekuje da će kinesko gospodarstvo porasti u 2013. za 8,4 posto, u odnosu na ranije očekivanih 8,1 posto. Usporavanje kineskog rasta u posljednjih nekoliko mjeseci potaknulo je političare da najave razne poticajne mjere, uključujući rezanje kamatnih stopa u dva navrata od lipnja, te odobrenje infrastrukturnih projekata u vrijednosti većoj od 150 milijardi dolara. Kineska središnja banka također je u posljednjih nekoliko mjeseci u tri navrata smanjila iznos novca koji banke moraju držati u rezervi kako bi potakle kreditiranje. "Utjecaj ublaženih uvjeta kreditiranja i javnih investicija u infrastrukturu počinje se osjećati", priopćila je banka. "Očekuje se taj utjecaj i u 2013. gokdini, budući da su vlasti ubrzale postupak odobravanja velikih projekata". Banka je također povisila prognozu rasta za regiju istočne Azije, na 5,7 posto, u odnosu na prethodnu prognoziranih 5,5 posto.
BERLIN - Poslovna klima u Njemačkoj u prosincu je poboljšana drugi mjesec zaredom, pokazalo je najnovije izvješće uglednog njemačkog instituta Ifo. Istoimeni indeks poslovne klime u najvećem europskom gospodarstvu u prosincu je tako uvećan na 102,4 boda, sa 101,4 boda u prethodnom mjesecu, objavio je njemački institut za ekonomska istraživanja Ifo. Poboljšanje klime drugi mjesec zaredom odražava veću optimističnost kompanija u pogledu poslovnih izgleda, čime su potvrđene naznake da će se njemačko gospodarstvo vjerojatno brzo oporaviti od usporavanja na završetku godine. Ifo indeks, dobiven temeljem ankete provedene među tisućama poslovnih čelnika, smatra se jednim od najpouzdanijih pokazatelja njemačke gospodarske aktivnosti. Čelnik odjela istraživanja u VB Banku Bernd Hartmann priznaje da je raspoloženje među analitičarima bitno poboljšano, no ukazuje na još uvijek suzdržan optimizam među poslovnim čelnicima. Samo će oporavak u realnom gospodarstvu poboljšati raspoloženje poslovnih čelnika i dovesti do uzleta ulaganja, ističe.
LUXEMBOURG - Pad aktivnosti u građevinskom sektoru eurozone blago je ubrzao u listopadu dok je u Europskoj uniji taj sektor zabilježio oporavak, podaci su europskog statističkog ureda. U eurozoni su aktivnosti u građevinskom sektoru pale u listopadu za 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok su u Europskoj uniji porasle po jednakoj stopi. Podaci za rujan revidirani su i sada pokazuju pad u eurozoni za 1,3 a u EU za 1,6 posto. Na godišnjoj razini aktivnosti u građevinskom sektoru eurozone smanjile su se 4,1 posto, a u Uniji za 4,4 posto. Među zemljama članicama čijim podacima Eurostat raspolaže, pad aktivnosti u graditeljstvu na mjesečnoj je razini bilježilo devet zemalja a rast njih šest. Pritom je najveći pad zabilježila Slovenija (21,1 posto), Njemačka (5,3 posto) i Švedska (4,7 posto), a najveći rast Britanija (11,7 posto), Bugarska (2,2 posto) i Italija (1,9 posto). Na godišnjoj su razini aktivnosti smanjene u 12 zemalja, a povećane u tri. Najveći pad bilježio je Portugal (19,1 posto). Slijede Slovenija (15,5 posto), Slovačka (12,8 posto) i Italija (12,1 posto). Najvišu stopu rasta bilježila je Bugarska (5,7 posto), a slijede Španjolska (3,4 posto) i Mađarska (1,3 posto).
BRUXELLES - Europska komisija objavila je da će uložiti 1,2 milijarde eura u 23 visoko inovativna projekta obnovljive energije u okviru prvog poziva za podnošenje prijedloga za tzv. program NER300, najavljeno je iz Bruxellesa. Novac će djelomično doći iz EU sustava za trgovinu stakleničkim plinovima dok će privatni sektor uložiti dodatnih 2 milijarde eura. Projekti uključuju široku lepezu obnovljivih tehnologija, među ostalim bioenergiju, solarnu i geotermalnu energiju, energiju vjetra i oceana. Jednom kada budu završeni, ti će projekti zajedno povećati godišnju proizvodnju obnovljive energije u Europi za oko 10 TWh, što je količina energije koja odgovara godišnjoj potrošnji goriva od više od milijun osobnih vozila. Osim toga, projekti će angažirati nekoliko tisuća radnika tijekom faze izgradnje (sljedeće 3 do 4 godine), a kada projekti postanu operativni, oko tisuću radnika radit će na njima sljedećih 15 do 20 godina. Rast i zapošljavanje očekuju se i kroz mrežu opskrbe sektora. Svota od 275 milijuna predviđenih za te projekte ostaje na raspolaganju za financiranje projekata u drugoj fazi NER300 programa.
ZUERICH - Švicarski bankovni div UBS priopćio je da je britanskim, američkim i švicarskim regulatorima pristao platiti oko 1,5 milijardi dolara kazni u sklopu nagodbe u sporu oko namještanja međubankovnih kamatnih stopa libor. Iz banke su priopćili da će zbog kazne vjerojatno u četvrtom tromjesečju zabilježiti gubitak u iznosu od dvije do 2,5 milijardi švicarskih franaka (2,2 milijarde do 2,7 milijardi dolara). Libor je referentna kamatna stopa koja utječe na široku lepezu financijskih ugovora širom svijeta a otkriće da su je banke dogovarale ozbiljno je narušilo ugled Londona kao financijskog središta. "UBS je pristao platiti oko 1,4 milijarde švicarskih franaka na ime kazni i povrata nezakonito stečene dobiti američkim, britanskim i švicarskim vlastima kako bi se zaključile istrage vezane za Libor", navodi se u priopćenju. Time će najveća švicarska banka na ime kazni platiti tri puta veći iznos nego britanski Barclays koji se s regulatorima nagodio u lipnju.
LJUBLJANA - Slovenski ustavni sud objavio je je u srijedu da bi referendumi o načinu sanacije bankarskog sustava i o upravljanju državnom imovinom mogli rezultirati protuustavnim posljedicama te tako zabranio njihovo održavanje. Inicijatorima referenduma tako je onemogućeno da u parlamentu već potvrđena zakonska rješenja pokušaju osporiti putem izjašnjavanja građana. Referendum na kojemu bi se glasovalo treba li na snagu stupiti u parlamentu već prihvaćeni zakon o osnivanju jedinstvenog holdinga državne imovine zahtijevalo je 30 zastupnika oporbe, najviše iz stranke Pozitivna Slovenija (PS). Oporba smatra da je zakon uvod u "rasprodaju" preostale državne imovine, odnosno temelj za zadnju fazu privatizacije. Vlada pak taj zakon smatra važnim za bolju kontrolu poslovanja državnih tvrtki i tvrdi da se državna imovina neće prodavati ako se prije toga u parlamentu ne donese "strategija" prodaje. Referendum o osnivanju tzv. "slabe banke" na koju bi se prenijeli loši krediti iz banaka, kako ne bi opterećivali njihove bilance i kako bi one mogle opet normalno poslovati i kreditirati gospodarstvo, zahtijevali su potpisima članova sindikati zaposlenih u metalnoj i gumarskoj industriji.
MOSTAR - Neki od najvažnijih prehrambenih proizvoda, među kojima su ulje i jaja, poskupjeli su u posljednje dvije godine između 50 i 60 posto u Bosni i Hercegovini, objavile su banjalučke "Nezavisne novine" navodeći da je samo za nabavku najosnovnijih živežnih namirnica potrebno izdvojiti polovicu prosječne plaće u toj zemlji. Prosječna cijena ulja u BiH, koja sada iznosi oko 3,3 marke (oko 1,7 eura) po litri, veća je za 60 posto u odnosu na razdoblje od prije dvije godine kada je koštala 2,07 maraka. "Nezavisne" ističu da je za nabavku osnovnih živežnih namirnica među kojima su brašno, kruh, ulje, jaja, maslac, mlijeko za četveročlanu obitelj mjesečno potrebno izdvojiti oko 420 maraka (oko 210 eura), što je polovica prosječne plaće u ovoj zemlji koje se nisu bitnije mijenjale u ovome razdoblju.
SARAJEVO - Posebni tim u kojemu je gotovo stotinu ljudi istražuje poslovanje podružnice Hypo Alpe-Adria banke, čije je sjedište u Mostaru, pokušavajući utvrditi način dodjele kredita kojima je toj novčarskoj kući nanesena višemilijunska šteta, prenosi sarajevski "Dnevni avaz". Na čelu istražiteljskog tima je Drago Kos, nekadašnji čelnik Skupine zemalja za borbu protiv korupcije pri Vijeću Europe (GRECO). "Ispitujemo kredite kojima je izravno nanesena ogromna šteta 'Hypo Alpe-Adria' banci. Iako ne mogu govoriti o imenima vrlo je lako utvrditi tko su bili najveći dužnici prema banci odnosno kome su dodjeljivani najveći krediti", kazao je Kos sarajevskom listu. Pravosuđe je pokrenulo i vlastitu istragu na temelju dostupne dokumentacije. Među najvećim dužnicima mostarskog ogranka Hypo banke su, kako se navodi, braća Lijanovići s kreditima većim od 35 milijuna eura, "Stanić trade" s dugom od oko 20 milijuna eura te niz tvrtki u sastavu grupe MIMS, vlasnika Muje i Hilme Selimovića, koja duguje oko 25 milijuna eura. Osim u BiH, interna istraga pokrenuta je i u podružnicama Hypo banke u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori te Sloveniji.
ATENA - Zaposleni u javnom sektoru i u prijevozu, u srijedu su u Ateni odlučili održati 24-satni štrajk prosvjedujući na taj način zbog "uništavanja javnih službi", nakon trogodišnjih oštrih mjera štednje u toj državi. Štrajku, koji je organizirao glavni sindikat javnih službi Adedy, odazvali su se zaposleni u javnim službama, među kojima prosvjetni radnici i medicinsko osoblje. Štrajk podupire i drugi sindikat privatnog sektora GSEE koji je pozvao na štrajk prijevoznih službi. Zrakoplovi neće polijetati ni slijetati od 10 do 16 sati, a podzemna željeznica od jutros ne funkcionira što je rezultiralo prometnim kolapsom u Ateni. Adedy i GSEE, dva sindikata pozvala su na štrajk kako bi se ponovno izrazilo veliko nezadovoljstvo oštrim mjerama štednje u javnome sektoru, četvrtima po redu otkad je zemlja dospjela u dužničku krizu 2010. Sindikati smatraju da će plan usvojen u studenome osobito pogoditi zdravstvo te se odraziti na funcioniranje socijalne države i na rad javnih službi.
RIGA - Latvijski premijer Valdis Dombrovskis kazao je da će njegova zemlja formalno zatražiti uvođenje eura početkom 2013., s tim da bi se eurozoni priključila 2014. "Mi ne smatramo da je to brod koji tone. I dalje u tome vidimo više pozitivnih nego negativnih strana", kazao je premijer. Europska komisija dala je na znanje da Latvija mora u što kraćem roku podnijeti zahtjev ako želi usvojiti euro 2014. Tako bi ta zemlja, koja broji nešto više od dva milijuna stanovnika, mogla postati 18. članica eurozone. Analitičari smatraju da je Latvija vrlo blizu ispunjavanja uvjeta za usvajanje eura 2014. Inflacija, dug i proračunski manjak već su u skladu s kriterijima, čime ostaje samo onaj o dugoročnim kamatama što je više formalna nego realna prepreka, pišu mediji. Od deset zemalja koje su se EU-u priključile 2004., Slovenija je prva usvojila euro 2007., potom Cipar i Malta 2008., Slovačka 2009. i Estonija 2011.
LONDON - Britanska osiguravajuća kuća Lloyd procjenjuje da će zaprimiti zahjeve za isplatom naknade za štete koje je prouzročio uragan Sandy u ukupnoj vrijednosti od dvije do 2,5 milijardi dolara. U Lloyd'su ističu da je njihova procjena u skladu s predviđenim ukupnim gubicima u industriji povezanim s uraganom Sandy u rasponu od 20 milijardi do 25 milijardi dolara, prenosi britanski BBC. U udaru uragana na sjeveroistok SAD-a 29. listopada ove godine poginulo je 132 ljudi. Brojni pokazatelji upućuju na zaključak da bi Sandy mogao postati drugi uragan po visini odšteta za osiguravatelje, nakon uragana Katrina koji je pogodio SAD u 2005. godini. "Kao i uvijek, naš je prioritet što prije isplatiti valjane odštetne zahtjeve i pomoći zajednicama u Sjevernoj Americi i na Karibima koje je Sandy opustošio da stanu na noge", rekao je izvršni direktor Lloyda Richard Ward.
LONDON - Cijene barela sirove nafte porasle su u srijedu na londonskom tržištu prema 110 dolara slijedom očekivanja da će proračunska kriza u SAD-u biti riješena i spasiti najvećeg svjetskog potrošača nafte od klizanja natrag u recesiju. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 86 centi, na 109,7 dolara. Na američkom tržištu barel je poskupio 47 centi, na 88,40 dolara za barel. Naznake pomaka u pregovorima američkih čelnika o proračunu za iduću godinu raspirile su optimizam na svjetskim tržištima. "Postoji optimizam u vezi s izgledima za uspjeh američkih pregovora o proračunu, a dolar je malo oslabio, pa su cijene nafte porasle usprkos zatopljenju u Europi i dojmu o snažnoj proizvodnji", tumači Christopher Bellew iz Jefferies Bachea. Ulagače na naftnim tržištima ohrabruje pretpostavka da će nakon razrješenja fiskalne krize u SAD-u opsežni monetarni poticaji za gospodarstva širom svijeta rezultirati snažnijim gospodarskim rastom u idućoj godini. Tako su se pojavile naznake da su aktivnosti u europskom gospodarstvu možda i bolje nego što se strahovalo, pa je tako indeks poslovne klime koji izrađuje njemački institut Ifo porastao u prosincu iznad očekivanja.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, kao i tečaj eura, jer se ulagači nadaju kompromisu u Washingtonu po pitanju proračuna i labavljenju monetarne politike u Japanu. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 2,4 posto, probivši se, po prvi puta nakon osam mjeseci, iznad psihološki važne razine od 10.000 bodova. Cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu ojačale su, pak, između 0,2 i 0,7 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio u plusu 0,4 posto. Snažan skok Nikkei indeksa zahvaljuje se nadi ulagača u daljnje labavljenje monetarne politike nakon dvodnevne sjednice japanske središnje banke, koja je počela jutros. Središnja je banka pod snažnim pritiskom budućeg premijera Shinzo Abea koji je najavio je povećanje javne potrošnje i pritisak na središnju banku da radikalno olabavi monetarnu politiku kako bi se japansko gospodarstvo izvuklo iz već četvrte recesije od 2000.
NEW YORK - U utorak su na Wall Streetu cijene dionica snažno porasle drugi dan zaredom jer je ojačala nada da će republikanci i demokrati na vrijeme postići dogovor o smanjenju američkog proračuna kako bi se izbjegla 'fiskalna litica'. Dow Jones indeks porastao je 0,87 posto, na 13.350 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,15 posto, na 1.446 bodova, a Nasdaq indeks 1,46 posto, na 3.054 boda. Zahvaljujući nadi ulagača da će se izbjeći automatsko smanjenje proračunskih rashoda i povećanje poreza, koje bi američko gospodarstvo moglo uvesti u recesiju, S&P 500 indeks skočio je više od 1 posto drugi dan zaredom. Takav dvodnevni rast nije zabilježen još od srpnja. I jučer je, kao i dan prije, među najvećim dobitnicima bio financijski sektor. S&P indeks tog sektora skočio je 1,5 posto, dok su u tehnološkom sektoru cijene u prosjeku porasle 1,7 posto. Pod pritiskom su se, pak, našli proizvođači oružja jer su sve glasniji zahtjevi za strožom kontrolom prodaje oružja. Zbog toga je, primjerice, cijena dionice Smith and Wessona jučer pala 10 posto, uz rekordan obujam trgovanja. Unatoč tome, cijena te dionice i dalje je u plusu više od 70 posto u odnosu na početak godine.