ZAGREB
Hrvatski sabor jutros je započeo raspravu o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o kaznenom postupku. Zakon o kaznenom postupku usklađuje se s Kaznenim zakonom, a mijenja se i zbog odluke Ustavnog suda, koji je tražio izmjene 43 članka jer je utvrdio da je zakonodavac "prejakim kritičkim zahvatima u prava okrivljenika ili obrane narušio temeljna ljudska prava i vrednote". Zakonom su, među ostalim, izjednačene dokazne radnje za najteža nedjela poput terorizma i za "bagatelna" djela poput sitnih krađa, utvrdio je Ustavni sud. Kako o predloženom tekstu nije želio govoriti predstavnik Vlade, odmah se prešlo na izlaganja po klubovima.
ZAGREB
Zastupnički klubovi danas su u Hrvatskom saboru podržali izmjene Zakona o kaznenom postupku poručivši kako se njima učvršćuju prava građana i jača zakonodavna vlast te izrazivši nadu da će uskoro, u skladu sa odlukom Ustavnog suda, biti izmijenjeno i preostalih 26 od ukupno 43 protuustavna članka tog zakona. Peđa Grbin (SDP) ocijenio je kako je iz odluke Ustavnog suda kao i iz činjenice da je zakon već dva puta mijenjan razvidno da važeći zakon iz 2008. godine nije u potpunosti udovoljavao načelu zaštite položaja okrivljenika i zaštite njegovog prava. Zakonom se otklanja dio povreda Ustava, primjerice u pogledu pribavljanja dokaza povredom ljudskog dostojanstva, u pogledu prava na tajnost razgovora i drugo, kazao je Grbin dodavši također i kako je zakon jezično i normativno usklađen s odredbama Kaznenog zakona. Laburist Branko Vukšić kazao je kako bi se izmjenama Zakona o kaznenom postupku trebala uspostaviti veća ravnopravnost stranaka u postupku. Zakon je pozdravila i Ana Lovrin (HDZ), no upozorila je da je ministar unutarnjih poslova na sjednici Vlade odbio glasati za zakon jer policiji nije osiguran novac za provođenje i nadzor kućnog pritvora. HDSSB-ovac Boro Grubišić upozorio je da je zakonom omogućeno oduzimanje imovine stečene kaznenim djelom, ali ne i drugih vrsta koristi, poput one "ostvarene krivotvorenjem diploma".
ZAGREB
Ministarstvo obrane (MORH) i Zaklada Ana Rukavina organizirali su danas humanitarnu akciju u kojoj su se pripadnici Oružanih snaga RH i MORH-a uključili u akciju Zaklade Ana Rukavina i upisali se u Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica te dali uzorak krvi za tipizaciju. Akcija je organizirana na Hrvatskom vojnom učilištu "Petar Zrinski te u vojarni Croatia kao i u vojnoj ambulanti u Zvonimirovoj. Marija Rukavina, koja upravlja Zakladom nazvanoj po njenoj kćeri, izjavila je da su mnogi pripadici hrvatskih OS već upisani u Registar, a da je prijedlog za održavanje današnje akcije došao iz kabineta ministra obrane Ante Kotromanovića. To je prva akcija Zaklade u suradnji s MORH-om i Oružanim snagama, kazala je i izrazila zadovoljstvo njenim održavanjem. Približavamo se broju od 40 tisuća odraslih osoba upisanih u Registar, a od toga je oko 33.200 tipizirano, obrađeno i uvršetno u svjetski registru davatelja, istaknula je zahvalivši MORH-u i OS RH na sudjelovanju akciji.
OSIJEK
Paljenjem svijeća kod spomen-obilježja 16-orici poginulih pripadnika 106. brigade Hrvatske vojske, u Osijeku je danas obilježena 21. obljetnice njihove pogibije u šumi Rosinjači kod Osijeka 5. prosinca 1991. godine. Odajući počast poginulim braniteljima, ministar branitelja Predrag Matić kazao je kako je riječ o malo poznatom herojskom djelu i da je bio neugodno iznenađen kada je, provjeravajući podatke, otkrio da oni nisu odlikovani za svoju žrtvu. "Ali oni neće ostati zaboravljeni i prva stvar koju ću učiniti, u dogovoru s predsjednikom Republike, jest da ćemo tu nepravdu ispraviti za sljedeću obljetnicu", poručio je ministar Matić i istaknuo kako Hrvatska neće i ne smije zaboraviti svoje junake. Predsjednik ogranka Udruge hrvatskih dragovoljaca "Sv. Rok" Zlatko Bebek kazao je kako je 5. prosinca 1991. godine bio najkritičniji dan u obrani Osijeka u Domovinskom ratu jer je bila napadnuta cijela južna bojišnica, ali se branitelji unatoč tome nisu povukli sa svojih položaja. Podsjetio je kako je na inicijativu tog ogranka snimljen film o stradanju branitelja u "Rosinjači", objavljena je i knjiga, a uskoro će biti objavljena i knjiga na Brailleovom pismu, što će biti prva knjiga o Domovinskome ratu na pismu za osobe s oštećenim vidom.
ZAGREB
Etnografska izložba "Tradicijski nakit Hrvata u Bosni i Hercegovini" otvara se večeras u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu, kao prva izložba u Hrvatskoj na kojoj se predstavlja vrijedna zbirka tradicijskog nakita iz Samostana i duhovnog centra "Karmel sv. Ilije" na Buškome jezeru u okolici Tomislavgrada. Ta jedina zbirka u kojoj se prikupljaju i čuvaju tradicijska odjeća i nakit Hrvata iz cijele BiH sadrži 140 u cijelosti sačuvanih starinskih narodnih nošnji i više od pet stotina različitih ukrasnih predmeta. Najveći broj ukrasnih predmeta je zanatske izrade domaćih majstora kujundžija, uz nekoliko primjeraka koje su izrađivali kujundžije Albanci katolici. Nakit zanatske izrade potječe iz različitih povijesnih razdoblja, a najveći dio izrađen je u 19. i početkom 20. stoljeća. Zbirci Karmela sv. Ilije nošnje i nakit darivali su pojedinci ili institucije, ali najveći dio je otkupljen. Velik dio nošnji i nakita iz zapadne Bosne nabavljen je sredstvima pomoći hrvatske vlade Hrvatima u BiH. Osobitost zbirke su spašene nošnje i nakit Hrvata iz zapadne Bosne. Izložba se održava pod pokroviteljsvom Ministarstva kulture RH i predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande. Supokrovitelj je Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a njezin autor je karmelićanin otac Zvonko Martić.