Prosinac je obično dobar mjesec za tržište kapitala. S&P 500 indeks zabilježio je rast u tom mjesecu u 16 od posljednjih 20 godina.
No, od 7. studenoga, kada je Barack Obama ponovno izabran za predsjednika SAD-a, na Wall Streetu vlada nesigurnost jer se ulagači plaše da republikanci i demokrati neće naći zajednički jezik po pitanju smanjenja proračunskog deficita.
Zbog toga bi od početka iduće godine na snagu mogla stupiti tzv. 'fiskalna litica', automatsko smanjenje proračunskih rashoda i povećanje poreza, vrijedno oko 600 milijardi dolara, što bi američko gospodarstvo moglo gurnuti u recesiju.
Zbog toga posljednjih tjedana na Wall Streetu vlada nesigurnost. Nakon znatnih oscilacija, Dow Jones indeks ojačao je prošloga tjedna 0,1 posto, na 13.025 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,5 posto, na 1.416 bodova, a Nasdaq indeks 1,5 posto, na 3.010 bodova.
Ovoga će tjedna, pak, biti objavljen niz važnih makroekonomski podataka koji će pokazati u kakvoj je formi američko gospodarstvo. Taj niz počinje u ponedjeljak, izvješćem o aktivnostima u industrijskom sektoru, a završava u petak, podacima o zaposlenosti.
No, zbog oluje Sandy, očekuje se da podaci za studeni neće dati baš jasnu sliku.
„Bit će objavljeno puno podataka, no jasno je da će oni odražavati posljedice Sandy. Premda su taj utjecaj analitičari uključili u svoje prognoze, podaci bi moglo pomalo negativno utjecati na tržište. No, ionako će u središtu pažnje ulagača biti 'fiskalna litica'“, kaže Peter Cardillo, ekonomist u tvrtki Rockwell Global Capital.
A pregovori oko 'fiskalne litice' nisu se pomaknuli s mrtve točke. Demokrati bi htjeli povećati poreze bogatijima, dok republikanci to ne žele, nego traže da se smanje rashodi na socijalne programe.
Unatoč zasad nepomirljivim stajalištima dviju strana, ulagači se nadaju da će republikanci i demokrati do kraja godine ipak postići nekakav sporazum, barem privremeni. A to podržava tržište.