U priopćenju javnosti VANU je pozvala političku, znanstvenu, kulturnu i umjetničku javnost Vojvodine, Srbije i šireg okruženja da "stanu u obranu smisla i potrebe postojanja" te akademije.
Ustavni sud Srbije osporio je Skupštini Vojvodine sredinom godine pravo na osnivanje VANU u sklopu osporavanja pojedinih nadležnosti autonomne pokrajine.
Predsjedništvo VANU je ocijenilo da je pravo na udruživanje elementarno ljudsko pravo u područjima obrazovanja, znanosti, kulture i umjetnosti.
Vodstvo ove institucije istaknulo je da se VANU u znanstvenom i umjetničkom smislu bavi specifičnim problemima koji su zanemareni, ali su relevantni za ovu pokrajinu.
"Kad kažemo da je Akademija vojvođanska, znamo da nas podupire tradicija u njezinom najboljem, civiliziranom i najhumanijem izdanju, s bogatstvom identiteta koji se međusobno priznaju, natječu i prožimaju, bez ekstremističkih isključivosti i nasilja", navodi se u pismu javnosti.
Ocjenjuje se da su na djelu politički pritisci čiji je cilj "recentralizacija" države i dodaje da ni pokrajinske vlasti, poslije odluke Ustavnog suda, nisu ponudile rješenje za VANU.
Predsjedništvo VANU je upozorilo i na političke kampanje za ukidanje Autonomne Pokrajine Vojvodine i ocijenilo da je riječ o krajnje konzervativnim i etnocentričnim idejama.
VANU je osnovana 1979. godine, u vrijeme široke autonomije Vojvodine u okvirima bivše SFRJ. Ta akademija je ukinuta 1992. godine, u vrijeme režima Slobodana Miloševića, kada je od nje napravljen Ogranak Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU) u Novom Sadu.
Odluka Skupštine Vojvodine od 2004. godine da obnovi rad VANU izazvala je velike polemike u javnosti, a naročito su je osporavali pojedini akademici iz SANU. U razdoblju od ponovnog osnivanja 2004. pa do danas njezino djelovanje predmet je stalnih polemika i pokušaja osporavanja iz nacionalističkih i centalističkih krugova.