BEOGRAD - Srbijanski premijer Ivica Dačić očekuje da će osam država članica Europske unije poduprijeti inicijativu da Beograd u ožujku 2013. dobije uvjetni datum pregovora sa EU, javili su u nedjelju mediji u Beogradu. “Osam zemalja EU, na inicijativu Švedske i Italije, poduprlo je ideju da Srbija čim prije, možda već u ožujku, dobije uvjetni datum za početak pregovora s Europskom unijom”, izjavio je Dačić Televiziji Pink. On je rekao da je "osam članica EU-a na sastanku prošlog tjedna ocijenilo kako Srbija tu potporu u procesu eurointegracija zaslužuje svojim konstruktivnim pristupom” i da je “to rezultat promijenjene slike o Srbiji koja sada postoji”. “Da li će one to uspjeti, vidjet ćemo, ali je u svakom slučaju to korak unaprijed u odnosu na atmosferu i pritiske koje smo imali prethodnih godina”, rekao je Dačić. On je navijestio da će se sa kosovskim premijerom Hashimom Thacijem ponovno sastati u prvoj polovici prosinca. “Sastanak bi trebao biti održan prije sastanka Europskog vijeća, prije ili nakon 10. prosinca, ali svakako u prvoj polovici narednog mjeseca”, rekao je Dačić i istaknuo da je “prethodna vlada Srbije parafirala teške sporazume” koje je naslijedila nova vlast u Beogradu. S druge strane, kaže Dačić, koncepcija odbacivanja pregovora “ne vodi ničemu i udaljava cijelo Kosovo od Srbije”.
BEOGRAD/NOVI SAD - Srbija mora poštovati činjenicu da Vojvodina postoji jer ekstremni zahtjevi za ukidanje ove pokrajine mogu prouzročiti drugi ekstremni zahtjev za njezinom neovisnošću, izjavio je u intervjuu u nedjelju predsjednik vlade Vojvodine Bojan Pajtić. “Mislim da te poruke, ni političke grupacije koje ih upućuju, nemaju značajan utjecaj u javnosti, ali one pridonose atmosferi nepovjerenja unutar države. One svakako za posljedicu mogu imati i jačanje ideja o neovisnosti. To je prosto prirodna reakcija, jer jedna ekstremistička inicijativa proizvodi drugu”, ocijenio je Pajtić u intervjuu novosadskom “Dnevniku”, u povodu kampanje za ukidanje autonomije Vojvodine koju je u listopadu pokrenuo nacionalistički pokret “Dveri”. Komentirajući te ideje, Pajtić je ukazao da snažna ekonomska kriza proizvodi ekstremnu desnicu, poput pokreta za bolju Mađarsku Jobbik ili Zlatne zore u Grčkoj. Ukazujući da Srbija mora poštovati činjenicu da Vojvodina postoji, Pajtić je podsjetio i na ocjene europskih dužnosnika da je Srbija kao država dužna poštovati svoje propise i svoj ustav. “Srbija mora poštovati činjenicu da Vojvodina postoji i da čini gotovo trećinu stanovništva i teritorija Srbije i da daje ogroman doprinos i u ekonomskom i u svakom drugom smislu cijeloj zemlji”, istaknuo je Pajtić i sugerirao kako će Srbija morati promijeniti svoj ustav do momenta priključenja EU, jer za te promjene sada ne postoji politička volja. Na potrebu promjene ustava Srbije ukazao je ranije i dužnosnik Saveza vojvođanskih Mađara Sandor Egeresi. On je na tiskovnoj konferenciji u subotu istaknuo da “Srbiji treba europski ustav koji će urediti pitanje statusa Vojvodine”.
MOSTAR - Direktor granične policije Bosne i Hercegovine Vinko Dumančić upozorio je u intervjuu u nedjelju kako ova zemlja ne dočekuje spremna skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju navodeći da tek 14 od 55 međunarodnih graničnih prijelaza zadovoljava standarde Unije što će predstavljati veliki izazov graničnoj policiji. "Loše stanje infrastrukture na pojedinim graničnim prijelazima znatno otežava rad i granične provjere i nadamo se da će mjerodavne institucije u narednom razdoblju imati više razumijevanja i odvojiti neophodna financijska sredstva za njeno poboljšanje", rekao je Dumančić u intervjuu za list Dnevni Avaz. Po njegovim riječima granični prijelazi su po odluci vijeća ministara BiH trebali biti osuvremenjeni do veljače ove godine što se nije dogodilo jer nisu osigurana financijska sredstva iz proračuna zbog čega se očekuju problemi s ulaskom Hrvatske u EU. "Ulazak Hrvatske u EU 2013. za graničnu policiju BiH predstavlja dodatni izazov. Samim tim mi ćemo morati stalno unapređivati granične provjere, nadzor državne granice i infrastrukturu na graničnim prijelazima sukladno EU standardima, za šta će nam biti neophodna potpora svih relevantnih tijela u BiH", istaknuo je Dumančić. Pojasnio je da se posebno moraju urediti i protokoli oko prijelaza u pograničnom prometu kao i tranzitu kroz Neum, identificiranju i obilježavanju državne granice.
DOHA - Sirijske oporbene skupine potpisale su u nedjelju inicijalni sporazum o osnivanju nove koalicije snaga koje se bore protiv sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, doznaje se od izaslanika na oporbenim pregovorima u Dohi. "Inicijalni sporazum je potpisan. Na večerašnjoj sjednici izabrat ćemo predsjednika i zamjenika toga tijela", rekao je Ali novinarima Sadreddine al-Bayanouni, izaslanik Muslimanskog bratstva. Novo tijelo, sastavljeno od skupina unutar i izvan Sirije, zvat će se Sirijska nacionalna koalicija oporbenih i revolucionarnih snaga, kažu izaslanici. Američki diplomati i dužnosnici Katara, koji su financirali oporbu i odigrali glavnu diplomatsku ulogu protiv Assada u arapskom svijetu, proteklih su tjedana poticali oporbene skupine da postignu sporazum. Sirijsko nacionalno vijeće (SNC), u posljednjih godinu dana glavna oporbena skupina izvan Sirije, izgubila je povjerenje Washingtona i ostalih sila koji je drže neučinkovitom i podijeljenom zbog osobnih sukoba.
JERUZALEM - Izraelska vojska u nedjelju je ispalila hice upozorenja prema Siriji nakon što je od Izraela okupiranu Golansku visoravan u nedjelju pogodila zalutala sirijska granata iz borbi između sirijskih snaga i pobunjenika. Izraelski javni radio objavio je kako su vojnici pucali prema području na kojemu se nalaze uporišta sirijske vojske. To je prvi ovakav incident od završetka izraelsko-arapskog rata u listopadu 1973. Izraelski vojni izvori tvrde da je izraelsko topništvo namjerno promašilo sirijsko uporište te da je korištena vrlo precizna proututenkovska raketa Tamuz. "Nedavno je ispaljena minobacačka granata na uporište izraelske vojske na Golanskoj visoravni blizu izraelsko-sirijske granice. Izraelska je vojska odgovorila hicima upozorenja prema sirijskom uporištu", stoji u priopćenju vojske. U priopćenju stoji da granata nije prouzročila žrtve.
RAMALAH - Palestinski predsjednik Mahmud Abas u nedjelju je izjavio kako će u studenome Palestinci službeno zatražiti promjenu statusa u rang države nečlanice UN-a. "Pred UN idemo u studenome 2012., a ne 2013. ili 2014. Toga se nećemo odreći", rekao je Abas u u govoru održanom u Ramalahu, u povodu obilježavanja osme godišnjice smrti Jasera Arafata. Na taj je način otklonio nagađanja o mogućoj odgodi takve odluke zbog američkog pritiska. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbija takav zahtjev te tvrdi da želi nastaviti pregovore bez prethodnih uvjeta. Jedan od njegovih ciljeva je priznanje Izraela kao "države židovskoga naroda" te da Izraelci pod kontrolom zadrže jedan dio palestinske države, što palestinska strana odbacuje. Palestinci traže glasovanje u Općoj skupštini UN-a čime bi palestinsko izaslanstvo postalo država nečlanica poput Vatikana. Za tu im je formulu potrebno priznanje 127 država članica od 194. Time bi Palestinci postali članovi svih agencija UN-a i međunarodnih sporazuma i njihov bi status bio bolji na političkoj i diplomatskoj razini.
KOPENHAGEN - Danska vlada objavila je da namjerava ukinuti porez na hranu s visokim udejlom zasićenih masti, koji je uvela prije godinu dana kao prva zemlja na svijetu, prenosi u nedjelju BBC. Dodatno se oporezivala hrana koja je sadržavala više od 2,3 posto zasićenih masti, uključujući mliječne proizvode, meso i prerađenu hranu. No, vlasti tvrde da je porez doveo do porasta cijena hrane i ugrozio radna mjesta u Danskoj. Dansko ministarstvo financija također je najavilo da odustaje od planova za uvođenjem poreza na šećer. Prema podacima ureda za javno zdravstvo, 47 posto Danaca pati od prekomjerne težine, a 13 posto ih je pretilo. Porez na masnu hranu uveden je u listopadu 2011. kako bi stanovništvo smanjilo konzumacija masne hrane.
DUBAI - Većina gospodarstava pogođenih ustancima Arapskog proljeća polako će se oporavljati iduće godine, istodobno se boreći s velikom inflacijom i sve više nezaposlenih, što je posljedica loših globalnih okolnosti, predviđa se u izvješću Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) objavljenom u nedjelju. U izvješću o Bliskom istoku i Sjevernoj Africi koje se objavljuje dvaput godišnje, MMF predviđa da bi djelomičan povratak političke stabilnosti mogao omogućiti brži gospodarski rast tijekom 2013. u Egiptu, Jordanu, Maroku, Libiji, Tunisu i Jemenu. No slaba potražnja u Europi i ostalim regijama otežat će stanje u državama koje je zahvatilo Arapsko proljeće, a u mnogima među njima izvoz se i dalje smanjuje te još nije dosegnuo najnižu razinu, stoji u izvješću. "Očekuje se da će gospodarski rast ostati ispod dugoročnih trendova, a nezaposlenost će se povećati zbog slabe vanjske potražnje, visokih cijena goriva i hrane, regionalnih napetosti i nestabilne politike", piše u izvještaju MMF-a. MMF prognozira da će bruto domaći proizvod u šest zemalja zajedno rasti za 3,6 posto iduće godine, ubrzavajući u odnosu na ovogodišnjih procijenjenih 2 posto i 1,2 posto u 2011. U 2010., godini prije ustanaka, BDP je rastao 4,7 posto. Iznimku, kada je riječ o sporom oporavku predstavlja Libija, zbog bogatstva u nafti. U toj zemlji se proizvodnja nafte vraća na razinu od prije rata i brže nego što je očekivano. BDP je u toj zemlji prošle godine pao za 60 posto, no u ovoj godini se očekuje njegov porast za 122 posto, 17 posto u 2013., te godišnje prosječno po sedam posto u razdoblju između 2014. i 2017., što će omogućiti opći gospodarski rast u državi, predviđa MMF.