ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić predstavio je danas prijedlog dugo najavljivanog poreza na nekretnine, po kojem bi se od 1. travnja iduće godine na sve nekretnine trebao plaćati porez po stopi od 1,5 posto na poreznu osnovicu od 70 posto fiskalne vrijednosti nekretnine umanjen za propisane olakšice. Jedinstvena porezna stopa od 1,5 posto je negdje u europskom prosjeku, a porezna osnovica u Hrvatskoj je čak i povoljnija jer se ne oporezuje 30 posto vrijednosti nekretnine, dok je u Europi to obično oko 20 posto, rekao je Linić. Na tih 70 posto fiskalne vrijednosti primijenit će se razne olakšice, ovisno o tome koristi li se nekretnina ili ne. Najveće su olakšice za trajno stanovanje - između 88 i 95 posto, a točan iznos utvrđuje lokalna samouprava. Porezne olakšice za povremeno stanovanje iznose od 70 do 85 posto, a o njihovoj visini također odlučuje lokalna samouprava, dok se olakšice za djelatnost zakonski određuju na 20, 40, 60 i 80 posto. Za nekretnine koje se ne koriste nema olakšica već će se na njih plaćati porez po stopi od 1,5 posto nakon umanjenja porezne osnovice na 70 posto vrijednosti. To je glavna poruka Vlade, kaže Linić, stavite nekretnine u funkciju ili ćete na njih platiti najveći porez. Najviše porezne olakšice (od 88 do 95 posto) daju se za trajno stanovanje, za koje porez ne bi smio biti veći od komunalne naknade, koja će se ukinuti. Ovime su "pale u vodu" sve najave, kojima se plašilo građane, da će porez na nekretnine predstavljati udar na sirotinju ili srednji sloj, istaknuo je Linić dodajući da će najviše platiti oni koji imaju najmanje tri stana ili kuće koje ne koriste. To će, prije svega, biti udar na banke i građevinske tvrtke koje drže veliki stambeni fond prazan, a ne žele mu spustiti cijenu.
ZAGREB - Vlada je najodgovornija što nije zaustavljen slom hrvatske industrije, gubitak radnih mjesta i rad bez plaće, istaknuli su sindikalni čelnici na današnjem prosvjednom skupu pod nazivom "Posao, plaća, a ne burza, održanom na Markovom trgu u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Hrvatske udruge sindikata (HUS). Na prosvjedu, koji su poduprle i druge sindikalne središnjice, čelnici SSSH i HUS-a te sindikalni povjerenici iz nekoliko tvrtki u poteškoćama, najavili su sindikalno jedinstvo i zajedničke akcije svih sindikalnih središnjica te sindikata javnog i privatnog sektora, usmjerene spasu industrije i dostojanstvenim plaćama. Predsjednik SSSH Mladen Novosel ispred tisuću i pol okupljenih prosvjednika na Markovu trgu optužio je Vladu da ne zna što je socijalni dijalog i socijalno partnerstvo te da tako, kako je rekao, sudjeluje u najvećem zločinu počinjenom od stjecanja hrvatske samostalnosti, a to je uništavanje industrije. Ustvrdio je da će se ostaci industrije urušiti ne budu li sindikati djelovali složno i zajedno. Današnji skup trebao bi označiti stvaranje sindikalnog interventnog voda solidarnosti koji će priskakati u pomoć svagdje gdje se krše radnička prava, kazao je Novosel. Predsjednik HUS-a Ozren Matijašević pozvao je Vladu na oporezivanje financijskih transakcija i dobiti banaka. Zamjerio je Vladi da bježi od izvoza, brodogradnje, tekstilne, kožne i drvne industrije i svake druge proizvodnje pogodujući tako uvoznim lobijima.
ZAGREB - S ciljem pokretanja investicijskih turističkih projekata na državnom zemljištu i na prijedlog Ministarstva turizma hrvatska je Vlada usvojila izmjene i dopune Uredbe o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, ocjenjujući da rješenja i uvjeti iz važeće Uredbe nisu dovoljno kvalitetni i stimulativni za realizaciju velikih investicijskih projekata, izvijestili su iz Ministarstva turizma. Predloženim se izmjenama i dopunama u toj uredbi mijenjaju dvije osnovne stvari - za osnivanje prava građenja na zemljištu u državnom vlasništvu uz kriterij visine naknade vrednovat će se i tzv. kvalitativni kriterij, a produljuje se i maksimalni rok za dodjelu prava građenja na državnom zemljištu sa sadašnjih 50 na 99 godina. Prema dosadašnjoj Uredbi, jedini kriterij kod odabira ponude bila je visina naknade, dok će se sada u sklopu tzv. kvalitativnih kriterija projekti vrednovati i rangirati i prema značaju u odnosu na kvalitetu razvojnih projekata, doprinosu razvoju lokalne sredine, iznosu ulaganja i novostvorenoj vrijednosti, broju novozaposlenih, poštivanju održivog razvoja, uvođenju brendova i novih tehnologija, stupnju inovativnosti, bonitetu investitora i dr. Ministar turizma Veljko Ostojić vjeruje da će te izmjene imati pozitivan učinak na investicijsku klimu i pokretanje velikih investicija u turističkom sektoru.
ZAGREB - Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj za listopad ove godine iznosila je 19,6 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku. To je za 1,3 postotnih bodova veća stopa u odnosu na mjesec prije, budući je po podacima statistike stopa registrirane nezaposlenosti za rujan iznosila 18,3 posto. Na godišnjoj razini pak, u odnosu na listopad prošle godine, kada je iznosila 17,9 posto, stopa registrirane nezaposlenosti za deseti mjesec ove godine veća je za 1,7 postotnih bodova. Krajem listopada u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirano je 333.400 nezaposlenih osoba. U usporedbi s rujnom broj nezaposlenih povećan je za 7,2 posto ili 22.300 osoba, a u odnosu na listopad 2011. godine broj nezaposlenih veći je za 13,5 posto ili 39.548 osoba. Po dnevnim podacima pak, koje svakodnevno objavljuje HZZ na svojim web stranicama, trenutačni broj nazaposlenih, po podatku sa stranice HZZ-a danas oko podneva, iznosi 344.083.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za rujan ove godine iznosila je 5.366 kuna, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Taj iznos prosječne rujanske plaće pao je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, pokazuju usporedbe s ranije objavljenim statističkim podacima. Prosječna neto plaća za rujan manja je za 175 kuna ili nominalno za 3,1 posto od prosječne neto plaće za kolovoz ove godine (koja je iznosila 5.541 kunu). Na godišnjoj razini, u odnosu na prosječnu neto plaću za rujan prošle godine, prosječna neto plaća za deveti mjesec ove godine manja je za 31 kunu ili nominalno za 0,6 posto. Mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za rujan iznosila je 7.702 kune. Na mjesečnoj razini, u odnosu na kolovoz ove godine, prosječna je bruto plaća za rujan bila manja za 275 kuna ili nominalno za 3,4 posto. Na godišnjoj razini statistika prosječnih bruto plaća pokazuje nominalni pad za 0,5 posto ili za 38 kuna.
ZAGREB - Nexe gradnja, tvrtka u sastavu Nexe Grupe, ugovorila je nove poslove u vrijednosti 100 milijuna kuna, među kojima je i projekt izgradnje proizvodnog pogona solinskog AD Plastika u Zagrebu za koji je danas potpisan ugovor, izvijestili su iz tvrtke. Projekt obuhvaća rekonstrukciju i dogradnju linije za bojanje i montažu, dogradnju skladišta opasnog otpada i skladišta nosača, te izgradnju skladišta zapaljivih tekućina sa pretakalištem na sveukupnoj površini od 4.700 četvornih metara, čemu treba dodati pristupne ceste i parkiralište. Od ostalih novougovorenih projekata ističu se projekt gradnje bioplinskog postrojenja Mitrovac, snage 2 MW, interpolacija i sanacija Palače Pejačević u Virovitici, izgradnja stambeno-poslovnog objekta Puljska u Zagrebu, benzinske postaje Petrol u blizini trgovačkog centra West Gate kraj Zaprešića, graničnog prijelaza Stara Gradiška i dr. Ugovorena vrijednost svih radova u tijeku Nexe gradnje trenutno iznosi 280 milijuna kuna, a tvrtka trenutno zapošljava 171 radnika.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze i danas su blago ojačali, peti dan uzastopno, no uz slabiji promet nego prethodnoga dana, a po dobitcima se ponovno ističe dionica Petrokemije. Oko podneva Crobex indeks bio je u plusu 0,24 posto, na 1.763 boda, a Crobex10 0,27 posto, na 996 bodova. Redovni promet iznosio je 4,6 milijuna kuna. Najveći promet do podneva imala je dionica Petrokemije, od 857.000 kuna, a cijena joj je ojačala 4,61 posto, na 214,1 kunu. Po likvidnosti slijedi dionica Vira, sa 587.000 kuna prometa, a cijena joj stagnira na 533 kune. Među likvidnijim izdanjima, po rastu cijene ističe se dionica Tiska, koja je poskupjela gotovo 6 posto, te dionica Ine, čija je cijena poskočila 1,8 posto. Po gubitku, pak, izdvaja se dionica Diokija, čija je cijena potonula 9,79 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema euru za 0,16 posto. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,554815. Prema jučerašnjoj tečajnoj listi povećan je i srednji tečaj švicarskog franka, i to za 0,13 posto, na 6,272679 kuna. Istodobno je kuna ojačala prema američkom dolaru i britanskoj funti. Srednji tečaj dolara smanjen za 0,39 posto, na 5,874205 kuna, a funte za 0,13 posto, na 9,368570 kuna.