ZAGREB - Naftni će derivati od ponoći ponovno pojeftiniti - cijene motornih benzina bit će niže od 31 do 33 lipe po litri, eurodizela 21 lipu, a lož ulja i plavog dizela za 18, odnosno 19 lipa po litri, pokazuju podaci Ministarstva gospodarstva koje je danas na svojim web stranicama objavilo najviše razine maloprodajnih cijena naftnih derivata u razdoblju od 13. do 26. studenog. Najprodavaniji motorni benzin, eurosuper 95, pojeftinit će za 31 lipu, pa od ponoći njegova najviša cijena može biti 10,18 kuna po litri (do sada 10,49 kuna). Za 32 lipe smanjuje se cijena eurosupera 98 koji će u iduća dva tjedna moći najviše koštati 10,52 kune (do sada 10,84 kune). Motorni benzin eurosuper 100 pojeftinit će za 33 lipe i od ponoći će najviše moći koštati 10,73 kune (do sada 11,06 kuna). Eurodizel će od ponoći pojeftiniti za 21 lipu po litri i njegova će najviša cijena biti 9,83 kune (do sada 10,04 kune). Cijene loživih ulja od ponoći će biti niže za 18, odnosno 19 lipa po litri - najviša cijena običnog loživog ulja može biti 7,02 kune (do sada 7,20 kuna), a euro plinskog ulja 7,25 kuna (do sada 7,44 kune). Plinsko ulje obojano plavom bojom tzv. plavi dizel od sutra će biti jeftinije za 19 lipa, jer je njegovu najvišu cijenu Ministarstvo utvrdilo na 6,22 kune (do sada 6,41 kunu).
ZAGREB - HŽ Putnički prijevoz kreće u nabavku 44 nova vlaka, a počinje i intenzivnija obnova i modernizacija riječkog željezničkog pravca, glavni su zaključci s današnje sjednice Vladinog Povjerenstva za željeznicu o kojima je nakon sjednice izvijestio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Detalji natječaja i cijene vlakova bit će poznati u sljedećih 14 dana, a na natječaju velike šanse ima domaća industrija, odnosno Gredelj i Končar, rekao je Hajdaš Dončić. Povjerenstvo je razmatralo i izvještaj oko 40 stručnjaka koji su detaljno analizirali riječki željeznički pravac i mogućnosti njegova razvoja, rekao je Hajdaš Dončić. Sadašnji kapacitet Luke Rijeka je 150 tisuća kontejnerskih jedinica, a proširenjem Brajdice i Zagrebačke obale u prve dvije faze taj kapacitet može biti povećan na maksimalno milijun i dvjesto tisuća, čime je definiran riječki prijevozni pravac odnosno način njegove izgradnje. Pritom se dionica Skradnik - Zagreb projektira sredstvima Europske unije i taj bi posao trebao biti završen 2015. Završetak svih radova pak predviđen je 2019. godine. Prema Hajdaš Dončićevim riječima, nova obnovljena pruga riječkog prometnog pravca, koji počinje u Rijeci i ide prema Botovu i Mađarskoj, je apsolutno zadovoljavajuća za budući teretni promet u riječkoj luci. Na pitanje koliko je radnika do sada napustilo HŽ, rekao je da je do sada 700 radnika potpisalo ili će potpisati ugovor o odlasku uz stimulativne otpremnine od najviše 200 tisuća kuna bruto.
RIJEKA - Povjereništvo Sindikata metalaca Hrvatske u brodogradilištu 3. maj zatražilo je danas hitan sastanak s predstavnicima Vlade na kojem bi se razmotrilo teško stanje u riječkom škveru, a predstavnici radnika dobili informacije o Vladinim daljnjim namjerama u vezi privatizacije brodogradilišta. Sindikalci u pismu premijeru Zoranu Milanoviću i prvom potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva Radimiru Čačiću u ime više od 2400 radnika i njihovih obitelji, oko 600 radnika kooperanata te dobavljača, traže da se 3. maju osiguraju novi poslovi koji bi omogućili redovitu isplatu plaća, te da ih Vlada i ministarstvo gospodarstva izvijeste o daljnjoj sudbini brodogradilišta. Stanje u riječkom brodogradilištu je krajnje ozbiljno, dijelovi proizvodnih procesa već su bez posla a radnici iz tih dijelova preraspoređeni u završne faze izgradnje broda, posla je sve manje, tako da na naše navoze nemamo više što staviti, jer nije ugovoren niti jedan brod, upozoravaju sindikalci. Sindikat je danas odlučio da će se nakon skupa radnika, koji je najavljen za srijedu, 14. studenog, u brodogradilištu idućeg dana održati i skup članova sindikata, kako bi se poručilo Upravi, vlasniku i Vladi da radnici žele raditi i od rada živjeti te da je eventualni stečaj neprihvatljiv.
ZAGREB - Kritično stanje u kojem se nalazi hrvatsko društvo, a koje opisuje visoka nezaposlenost, 'odljev mozgova', pad kapitalizacije realnog sektora i porezno iscrpljivanje sve manjeg gospodarskog potencijala, bila je glavna tema rasprave članova Savjeta Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) koji su se sastali krajem prošlog tjedna u novom sazivu, izvijestili su iz HUP-a. Istaknuto je kako je nedostatak jasne strategije razvoja, koja bi uključivala poticajne ekonomske politike, zasnovane na povećanju ekonomske aktivnosti, proizvodnje i izvoza i poticajnog investicijskog okruženja, doveo Hrvatsku u izrazito teško stanje. U HUP-u navode kako Hrvatska ima brojne potencijale, ali treba ih prepoznati i pokrenuti. Investicije domaćih i inozemnih privatnih ulagača mogu pokrenuti gospodarske aktivnosti te Hrvatskoj osigurati stabilnu poziciju na jedinstvenom tržištu EU, ističu u HUP-u. Mišljenja su i kako otvaranje tržišta prema trećim zemljama stvara pretpostavke za veći izvoz hrvatskih proizvoda i usluga. Navode i kako su važne pretpostavke za ulaganje i razvoj oslobađanje od 'utega' administrativne neučinkovitosti, pravne nesigurnosti, pretjerane javne potrošnje, smanjenje i ukidanje mnogobrojnih parafiskalnih nameta koji 'guše' poslovanje poduzeća i čine ih nekonkurentnima.
ZAGREB - Pad proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj nastavljen je i u rujnu u kojemu je, po podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), prikupljeno 45.486 tona kravljeg mlijeka, što je za 12,1 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, a 12,9 posto manje od prošlogodišnjeg prosjeka. Rujan je tako četvrti mjesec za redom u kojem statistika bilježi pad otkupljenih količina mlijeka. Podaci DZS-a za rujan ove godine pokazuju da je na godišnjoj razini smanjena proizvodnja mlijeka za piće za dva posto, na 24.447 tona. U rujnu ove u odnosu na rujan prošle godine smanjena je i proizvodnja kravljeg sira za četiri posto, na 2.475 tona, fermentiranih proizvoda za 6,5 posto, na 6.772 tone, te proizvodnja maslaca za 18,7 posto, na 312 tona. Istodobno je proizvodnja vrhnja povećana za 5,4 posto, na 2.285 tona.
ZAGREB - Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) objavila je danas javni poziv za prodaju deset nekretnina u nekoliko županija, većinom građevinskih zemljišta u državnom vlasništvu, čija je ukupna vrijednost temeljem oglašenih početnih cijena blizu 8 milijuna kuna, a ponude se mogu podnijeti do 11. prosinca. Javni poziv za prodaju AUDIO je objavio na svojim web stranicama, a od deset oglašenih nekretnina devet je građevinskih zemljišta i jedan poslovni prostor u Karlovcu. Uz početnu cijenu za svaku nekretninu u pozivu za prodaju naveden je iznos jamčevine koju treba unaprijed uplatiti.
ZAGREB - Autocestama na području Hrvatske u devet mjeseci ove godine prometovalo je 51,8 milijuna vozila, što je za 1,24 posto manje vozila nego u istom lanjskom razdoblju, ali su prihodi od naplate cestarina porasli za 3,14 posto, na 1,7 milijardi kuna (bez PDV-a), podaci su Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA). Od četiri tvrtke koncesionara autocesta pad prometa zabilježen je na autocestama kojima gospodare Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), no te su dvije tvrtke početkom lipnja povećale cijene cestarina, pa u devet mjeseci bilježe i rast prihoda. HAC u devet mjeseci bilježi promet ukupno 25,27 milijuna vozila, što je 3,3 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Prihod HAC-a od cestarina istovremeno je porastao za 2,02 posto, na nešto više od milijardu kuna. Koncesionar ARZ naplatio je u prvih devet mjeseci 386,9 milijuna kuna cestarine, što je porast za 2,01 posto, a ostvario je to uz 1,45 posto manji promet vozila ili njih nešto više od 15,1 milijun. Po podacima HUKA-e, postotno najveći rast prihoda od naplate cestarina u devet mjeseci bilježi koncesionar BINA - Istra, za 11,24 posto, na 151,5 milijuna kuna. Autocestama tog koncesionara prošlo oko 6,3 milijuna vozila, ili 2,02 posto više nego u devet mjeseci prošle godine. Autocestom Zagreb-Macelj prošlo je nešto više od 5,1 milijun vozila, ili 6,43 posto više, a prihod tog koncesionara od cestarina porastao je za 6,52 posto, na 142 milijuna kuna.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi Crobexi su i danas utonuli u minus, treći dan zaredom, ponajviše pod utjecajem oštrog potonuća cijene dionice Dalekovoda. Crobex indeks bio je oko 12 sati u minusu za 0,48 posto, na 1.745 bodova, a Crobex10 0,02 posto, na 989 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 6,2 milijuna kuna, što je otprilike 4 milijuna više nego u petak u ovo doba. Najlikvidnija je dionica Luke Ploče, kojom je ostvareno nešto više od 2 milijuna kuna prometa. Cijena joj je pala 1,41 posto, na 565 kuna. Najveća gubitnica je dionica Dalekovoda, koja je tijekom jutra potonula i do 69 kuna. Trenutno se njome trguje po 73,86 kuna, što je 13,47 posto manje nego u petak, uz promet od 1,2 milijuna kuna. U većem fokusu investitora je i dionica Končar Elektroindustrije, kojoj je cijena porasla 1,63 posto na 620 kuna.