ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog rebalansa državnog proračuna kojim planira porast proračunskih prihoda za 1,4 milijarde kuna, a rashoda za 1,5 milijardi kuna, pa će proračunski deficit biti povećan za 100 milijuna kuna i ove će godine deficit iznositi oko 10 milijardi kuna ili 3 posto BDP-a. Po riječima ministra financija Slavka Linića, rebalansom su ukupni proračunski prihodi za 2012. godinu projicirani na 110,3 milijarde kuna, što je za 1,4 milijarde kuna više nego što je planirano, dok su ukupni rashodi porasli na 120,3 milijardi kuna, što je za 1,5 milijardi kuna više od planiranog. Do probijanja plana na rashodnoj strani došlo je ponajviše zbog troškova za plaće korisnika državnog proračuna koji su za 1,6 milijardi kuna veći od očekivanih. Prasli su i izdaci za financijske rashode za 416 milijuna kuna, na ime kamata za dug brodogradilišta i kamata za obveznice izdane na američkom tržištu te za subvencije za 380 milijuna kuna, od čega se 340 milijuna odnosi na splitski škver. Izdaci za socijalnu skrb povećani su za 150 milijuna kuna, za vraćanje duga umirovljenicima trebalo je još 100 milijuna kuna. Unatoč tolikom proboju, deficit je ostao u okviru planiranog zahvaljujući porastu prihoda, od kojih su najznačajniji bolja naplata doprinosa od gotovo milijardu kuna, te prihodi od imovine - od HANDA-e 550 milijuna kuna, dobiti HNB-a 480 milijuna kuna te koncesija za 4G mrežu 300 milijuna kuna.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić ocijenio je kako današnji rebalans državnog proračuna ipak predstavlja uspjeh Vladine fiskalne politike s obzirom da nije došlo do gospodarskog rasta koji je projiciran na početku godine. Po najnovijom prognozama, BDP bi trebao pasti za gotovo 2 posto, pa je u tim uvjetima ostvarivanje deficita, koji je planiran još u veljači, uspjeh fiskalne politike koja je bila usmjerena prvenstveno na gospodarski oporavak, ustvrdio je Grčić na sjednici Vlade. Fiskalna politika je uštedama utjecala na stabilizaciju financijskih tokova, prije svega cijene kapitala, a s druge strane su kroz različite mjere poduzeta određena fiskalna rasterećenja gospodarstva, dodao je. Naglasio je kako nije došlo do bitnog podbačaja u kapitalnim ulaganjima jer neće biti ostvareno samo 400 milijuna kuna velikih investicija, a za 1,2 milijarde kuna su povećane investicije u javnim poduzećima (Hrvatske vode i Hrvatske ceste). Naglasio je da iduća godina mora označiti zaokret prema privatnom kapitalu i Vlada se mora okrenuti poticanju privatnih ulaganja na sve moguće načine.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku Neven Mimica osvrnuo se na današnjoj sjednici Vlade na problem povećanja ukupne mase plaća u državnim i javnim službama, kazavši kako zbog dijela sindikata, prvenstveno u obrazovnom sustavu, nije postignut dogovor o izmjenama Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe, što je onemogućilo i izmjene dodataka na plaće u granskim kolektivnim ugovorima. Ti su granski ugovori proteklih godina sklapani vrlo olako, prvenstveno zbog pokušaja osiguravanja glasova i izborne podrške, rekao je Mimica. Dodaci na plaće iz granskih ugovora značajno utječu na masu plaća, jer povećavaju neke plaće i za 50 posto. Zadržavanje takvog odnosa u idućoj godini značilo bi još veći porast mase plaća, upozorio je napominjući da dio sindikata nije prihvatio tešku proračunsku situaciju. Zbog toga moramo do kraja godine sklopiti novi TKU za javne službe, upozorio je Mimica najavivši da sutra počinju kolektivni pregovori o TKU, a potom i o granskim kolektivnim ugovorima i dodacima na plaće u javnim službama.
OPATIJA - Monetarni sustav trebamo značajno resuverenizirati, moramo iskoristiti veliki potencijal domaće štednje, promijeniti glavne ciljeve monetarne politike i uključiti Hrvatsku narodnu banku (HNB) u proces oporavka, kazao je danas Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na godišnjem savjetovanju ekonomista u Opatiji. Lovrinović je rekao da HNB treba uključiti u proces oporavka i emisiju novca puno više vezati za domaću ekonomiju. Treba smanjiti kamatne stope, ukinuti valutnu klauzulu, trebamo se snažno okrenuti drugim tržištima u svijetu, a za sve to potrebni su znanje, hrabrost i brže promjene loših vlasti, kazao je. Smatra da naš monetarni sustav ne vodi računa o realnoj ekonomiji. "Mi glumimo monetarni suverenitet, duboko smo ovisna zemlja u pitanju monetarne politike", kazao je te ocijenio da je "HNB ustvari obična mjenjačnica" i da se "pretvara u statistički zavod bez aktivnog pristupa". Naveo je da krediti poduzećima padaju, da monetarna politika još brže vodi u recesiju te da je "kuna novac posve zapušten od države". Upitao je zašto se država ne zadužuje kod HNB-a, nego se skuplje zadužuje kod banaka, kazavši da, samo da se izračunaju kamatne razlike, ne bi trebalo mijenjati poreze. Istaknuo je da poduzeća stenju pod teretom razilaženja realne i monetarne ekonomije.
ZAGREB - Očuvanje industrije namještaja od strateškog je interesa za hrvatsko gospodarstvo, istaknuto je danas na predstavljanju novoosnovane udruge Hrvatski proizvođači namještaja koja okuplja 15 tvrtki sa više od 4.500 radnika koji ostvaruju gotovo 1,1 milijardu kuna prihoda. Predsjednik udruge Renato Radić ističe kako je hrvatska industrija namještaja danas na prekretnici. Situacija je dramatična, ili ćemo propasti ili ćemo napredovati, kazao je navodeći kako u posljednje dvije godine ta industrija bilježi gubitke veće od 70 milijuna kuna godišnje, nisko je profitabilna, uvoz je veći od izvoza, a pad zaposlenih zabrinjavajući. Ta je industrija 1990. zapošljavala 50 tisuća radnika, dok ih danas zapošljava 20 tisuća. Istaknuto je kako industrija namještaja ima velik potencijal - sirovinsku osnovu, tehnologiju, znanje i tradiciju, a također je jedna od najvećih generatora zapošljavanja u nerazvijenim i ruralnim područjima Hrvatske. Očuvanje drvne i industrije namještaja od strateškog je interesa za hrvatsko gospodarstvo te je nužna potpora Vlade, odnosno direktna intervencija države kroz nove strukturne potpore jer je sadašnji sustav nedovoljan za opstanak i razvoj sektora, rečeno je.
ZAGREB - Banke u Hrvatskoj u prvih su devet ovogodišnjih mjeseci ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 3,09 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci za 32 banke na dan 30. rujna ove godine koje je danas objavila Hrvatska narodna banka (HNB). To je za 16,6 posto ili za 616,9 milijuna kuna manja bruto dobit od dobiti prije oporezivanja koje su banke, prema nerevidiranim podacima za 33 banke objavljenim u ovo vrijeme prošle godine, iskazale za prvih devet mjeseci 2011. Ukupna aktiva 32 banke u Hrvatskoj na kraju rujna 2012. iznosila je 404,4 milijarde kuna, što je za 0,63 posto manje nego na kraju prošle godine. Prosječna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka u Hrvatskoj u prvih devet mjeseca ove godine iznosila je 20,48 posto (prema 19,44 posto u istom prošlogodišnjem razdoblju). Od ukupno 32 banke dobit prije oporezivanja iskazalo je 20 banka, dok je 12 banaka zabilježilo gubitak, u ukupnom iznosu malo većem od 170 milijuna kuna.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze padaju šesti trgovinski dan zaredom, Crobex je danas smanjen za 0,13 posto, na 1.735,54 boda, a Crobex10 za 0,19 posto, na 983,30 bodova. Redovni promet Burze iznosio je danas 10,5 milijuna kuna, a nije bilo dionice sa milijunskim prometom. Najveći promet imala je dionica Ericssona Nikole Tesle, od 865,9 tisuća kuna, a cijena joj je pala za 1,34 posto, na 1.255 kuna. Promet dionicom HT-a iznosio je 826,9 tisuća kuna, uz pad cijene od 0,36 posto, na 206,25 kuna. Po prometu slijedi dionica Petrokemije s 801,3 tisuće kuna i rastom cijene za 2,04 posto, na 192,89 kuna. Za 1,56 posto, na 65 kuna, na cijeni je dobila dionica Dalekovoda koje je protrgovano za 627 tisuća kuna. Poskupjela je i dionica Podravke, za 1,28 posto i dan uz promet od 621,6 tisuća kuna završila na 277 kuna.