ZAGREB
Vlada je na današnjoj sjednici iz proračunskih zaliha odobrila dva milijuna kuna Gradu Kninu za zatvaranje financijske konstrukcije za nacionalni Spomenik hrvatske pobjede "Oluja '95". Ta su sredstva potrebna Kninu kako bi mogao isplatiti izvođače radova na spomeniku na središnjem gradskom trgu kojima je ostao dužan 2,3 milijuna kuna. Po riječima premijera Zorana Milanovića, izgradnja spomenika "Oluja '95" je primjer kako se ne bi trebalo raditi jer je to emocionalno i u svakom drugom pogledu važan spomenik, a način financiranja bio je putem "usmene predaje", bez ugovora. Ovo je prvi i zadnji put da to radimo na ovakav način, poručio je Milanović. "Bez prozivanja bilo koga i bez ikakve sumnje u korupciju", rekao je, ne smije se tolerirati sustav u kojem se spomenik vrijedan više milijuna kuna dogovara usmeno. Takvo je stajalište podržao ministar branitelja Fred Matić koji je upozorio kako je Vlada odlučila zatvoriti financijsku konstrukciju, iako je "spomenik u funkciji i neki drugi su se slikali na otvorenju". Možda je za to kriv glavni državni odvjetnik Mladen Bajić "jer je one koji su dali obećanja prerano strpao u zatvor", dodao je Matić. Nacionalni Spomenik hrvatske pobjede "Oluja '95" svečano je otvoren na kninskom Trgu Ante Starčevića prošle godine za vrijeme proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, a njegova je izgradnja stajala 7,9 milijuna kuna.
ZAGREB
Vlada na današnjoj sjednici nije prihvatila izvješće o radu Nadzornog odbora (NO) HRT-a za razdoblje od 21. veljače 2011. do 8. svibnja 2012. godine, ocjenivši kako NO nije uspješno obavljao zadaće propisane Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji. Po riječima ministrice kulture Andreje Zlatar Violić, to se vidi iz svih podataka o zakonitosti rada i donošenju odluka te financijskom poslovanju a, osim toga, izvješće je sastavila predsjednica NO-a tako da ono ne odražava stajalište svih članova NO-a. U osnovi, izvješće je kratki prikaz dugotrajnih personalnih sukoba i razmimoilaženja između upravljačkih i nadzornih tijela HRT-a, kao i unutar samog NO-a, stoji u mišljenju Vlade. Što se tiče financijskog poslovanja, HRT u tom razdoblju nije zaustavio negativne trendove iz prethodnih godina već je gubitak povećan za 26,9 milijuna kuna, odnosno 64 posto. Kretanje prihoda pokazuje da su programska načela i obveze, kao i jačanje konkurencije, iznimno nepovoljno utjecali na poslovanje HRT-a koje karakterizira pad prihoda od marketinga, pad gledanosti i pad udjela na hrvatskom tržištu. Likvidnost HRT-a se kontinuirano smanjuje, tako da on više nije sposoban podmiriti svoje kratkoročne obveze, a zaduženost se povećava tako da je ukupna imovina financirana sa 75 posto tuđeg kapitala. Profitabilnost i rentabilnost su negativni jer HRT na 100 kuna rashoda ostvaruje 98 kuna prihoda. Zbog toga je nužno hitno donošenje novog programa restrukturiranja, kako bi se osigurali racionalizacija troškova poslovanja i uštede, zaključuje Vlada.
ZAGREB
Najveći problem hrvatskih zatvora je nedostatak prostora, upozorio je danas ministar pravosuđa Orsat Miljenić, komentirajući na Vladinoj sjednici izvješće o stanju u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima u prošloj godini. Hrvatski zatvori trenutno imaju kapacitete za 3771 osobu, a u njima je danas 4950 zatvorenika, pri čemu je popunjenost zatvora stalno negdje 30 posto iznad kapaciteta, rekao je Miljenić. To je problem ne samo zbog održavanja reda i sigurnosti nego potencijalno i zbog financijskih gubitaka - trenutno su zatvorenici podigli tužbe u ukupnoj vrijednosti od 90 milijuna kuna zbog neadekvatnih uvjeta u zatvorima, što se većinom odnosi na premali prostor. Po Miljenićevim riječima, međunarodne konvencije određuju da zatvori moraju imati četiri četvorna metra i deset prostornih metara prostora po osobi, što Hrvatska ne može ispuniti, a Sud za ljudska prava u Strasbourgu za takve prekršaje državama dosuđuje kazne od 4000 do 5000 eura. Veliki problem je i nedostatak službenika, po predviđenom ustroju od 3771 zatvorenika nedostaje nam 23 posto ljudi, a po realnom stanju sa 4950 zatvorenih osoba nemamo 50 posto potrebnih kadrova, kaže Miljenić.
ZAGREB
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izjavio je da će danas Grad uputiti zahtjev Vladi za vraćanjem 209 miljuna kuna, koliko je od 1. siječnja 2007. do završetka 2008. uplatio u državni proračun, a ukoliko se to ne ispuni, slijedi tužba, rekao je. Komentirajući jučerašnje rješenje Upravnog suda o odgodi izvršenja rješenja Ministarstva financija, po kojemu Zagreb u državni proračun treba vratiti 337,6 milijuna kuna, Bandić je istaknuo da je istina spora, ali dostižna te zahvalio svima koji su Gradu davali podršku. "Tuđe nećemo, a svoje ne damo. Uvjereni smo ne samo da smo pravno potkovani, nego danas ide zahtjev prema Vladi da nam vrati 209 miljuna kuna, a ukoliko se to ne dogodi, slijedi tužba", rekao je Bandić. Na novinarsko pitanje kako komentira Vladin prijedlog Saboru da se gradonačelnika ne mora smijeniti samo referendumom nego da je za to dovoljna većina u gradskoj skupštini nekog grada, Bandić je odgovorio da je zadaća da se svi zakoni koje Vlada uputi u Sabor, a on ih usvoji, provedu. "Kako god budu mijenjali pravila ili donosili nova, trebaju ih poštivati svi, pa i gradonačelnik Bandić", kazao je dodavši da ne bi špekulirao o tome je li ta odluka usmjerena prema njemu te da je to pitanje postavljeno krivom čovjeku. Bandić je na pitanja novinara odgovorio nakon predstavljanja publikacije "Beskućništvo: pogled iz različitih perspektiva" na Tribinama grada Zagreba.
ZAGREB
HNS-ovi zastupnici konferencijom za novinare su reagirali na prozivke HDZ-ovaca u današnjoj saborskoj raspravi o paketu energetskih zakona, ustvrdivši da je upravo HDZ generirao nered i gubitke u javnim tvrtkama, te da je "simbol HDZ-ova odnosa prema energetskom sektoru slučaj Buljubašić". "Bilo je doista teško slušati sve što su izrekli pojedini bivši ministri, koji su direktno odgovorni što u proteklih osam godina nisu učinili ništa da se u HEP-u smanje gubitci. Ti isti mudraci su svojim postupcima generirali nered u javnim tvrtkama, a simbol njihova odnosa prema energetskom sektoru je slučaj Buljubašić", rekao je HNS-ov zastupnik Petar Baranović. Ustvrdio je da je nered koji je u energetskom sektoru isproducirao HDZ doveo je do toga da je Hrvatska među najvećim uvoznicima električne energije po glavi stanovnika u svijetu. Upozorio je da su gubitci na HEP-ovoj mreži i do tri milijarde kilovatsati, dok ukupna potrošnja građana iznosi oko 6,5 milijardi kilovatsati. "To je cijena koju moraju platiti potrošači", zaključio je. Njegova stranačka kolegica Natalija Martinčević ustvrdila je da je HDZ-ova vlada 2010. iz HEP-a izvukla više od milijardu kuna. "Da su se ti novci uložili u izgradnju proizvodnih kapaciteta, Hrvatska sada ne bi bila osmi najveći uvoznik električne energije na svijetu", rekla je Martinčević.
ZAGREB
HDZ čini sve što može da Hrvatska 1. srpnja iduće godine postane članica EU, poručio je član Predsjedništva HDZ-a Gordan Jandroković, reagirajući na današnju izjavu premijera Zorana Milanovića kako nema iluzija da će se politički suparnici ponašati kao u njegovoj vladi te da neće u inozemstvu ogovarati svoju političku konkurenciju. "Ne znam na koga je predsjednik Vlade mislio, ali ako je mislio na HDZ odbacujem to s indignacijom. Radimo sve što možemo kako bismo pomogli da Hrvatska 1. srpnja iduće godine postane punopravna članica EU, predsjednik stranke je u Bukureštu na summitu Europske pučke stranke i s naše strane ćemo učiniti sve da Hrvatska postane 1. srpnja 2013. punopravna članica", izjavio je Jandroković novinarima u Hrvatskom saboru. Reagirao je na premijerovu izjavu s početka Vladine sjednice, kojom se osvrnuo na poruke pojedinih inozemnih političara kojima se u pitanje dovodila spremnost Hrvatske za ulazak u EU. Milanović je tom prilikom kazao da su predstavnici vladajuće koalicije, i kada su bili u oporbi, u svojim kontaktima u inozemstvu isključivo vodili računa o hrvatskim interesima, da nikada nisu ogovarali svoje političke suparnike, ali da nema iluzija da će se njegova politička konkurencija ponašati na isti način.
ZAGREB
HDZ drži da je porez na imovinu, odnosno nekretnine nepravedan i bit će koban za mnoge, ali najviše za najsiromašnije, jer se novo porezno opterećenje više ne može podnijeti, istaknuo je danas predsjednik stranačkog odbora za financije Goran Marić na konferenciji za novinare. "Povećanje poreznog opterećenja rezultiralo je padom gospodarske aktivnosti, većom stopom nezaposlenosti, smanjenjem dohotka i potrošnje i depresijom. Rezultati mjera poticanja zapošljavanja su mizerni i minorni, zapravo nikakvi, jer su socijalnog, a ne ekonomskog karaktera. Samo povećanje gospodarske aktivnosti donosi zapošljavanje i gospodarski rast", kazao je Marić. "Najave da će se tako prikupljen novac uložiti u zdravstveni sustav pokazuju da ne postoji ekonomski model i da će se očekivani, a izostali, rast investicija i BDP nadoknaditi novim porezom", ustvrdio je Marić. Po njegovim riječima svaki porezni sustav i model mora biti rezultat analize postojećeg stanja, strukture gospodarstva i makroekonomskih kretanja, što u Hrvatskoj nije slučaj. "U Hrvatskoj je već premašena točka poreznog opterećenja, jer je samo ove godine šest milijardi kuna pretočeno u poreze i to ima drastične posljedice. Građani će zbog nemogućnosti plaćanja obveza prodavati nekretnine ispod cijene, kupovat će ih bogati i to će dovesti do još dubljeg raslojavanja hrvatskog društva", upozorio je Marić.
ZAGREB
Dekan Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu akademik Davor Miličić izjavio je na današnjoj konferenciji za novinare u sveučilišnu Rektoratu da će osumnjičeni za korupciju na tome fakultetu, ako za to budu i osuđeni, biti najstrože sankcionirani, najvjerojatnije i gubitkom radnoga mjesta, ali smatra da se po napisima u medijima stječe dojam kao da se namjerno želi narušiti ugled te akademske ustanove koja će proslaviti 95. obljetnicu. Korupcija na Medicinskom fakultetu bila je jedna od tema jučerašnje sjednice sveučilišna Senata o kojoj je i danas bilo riječi na konferenciji za novinare na kojoj su rektor Aleksa Bjeliš i prorektorica za poslovanje Vesna Vašiček saželi i ostale teme spomenute sjednice. Rekavši da su mediji "jedva dočekali da se napadne Medicinski fakultet" te da "iglu u plastu sijena prikazuju kao vrh ledene sante", dekan Miličić ustvrdio je kako su šanse za kupovanje ispita na tome fakultetu vrlo male. Svoju tvrdnju potkrijepio je podatcima da se na Medicinski fakultet upisuju najbolji učenici, koji prolaze i provjeru prijamnoga ispita, čiju provedbu u potpunosti nadzire Centar za vanjsko vrednovanje u suradnji s Medicinskim fakultetom. Podsjetio je i na anketu po kojoj bi čak 90 posto studenata koji su završili Medicinski fakultet ponovno studiralo na istome fakultetu kojemu su pak u toj anketi dali i prosječnu ocjenu vrlo dobar.
ZAGREB
U povodu 20. obljetnice Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) te obilježavanja 2012. kao godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti, danas je u Novinarskom domu organizirana dvodnevna međunarodna konferencija "Mirovine stečene radom ili milodarom". Ustvrdivši kako je glavna zadaća Ministarstva rada i mirovinskog sustava skrb za umirovljenike, zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava Božidar Štubelj istaknuo je poseban značaj ovog okruglog stola na kojem se govori o problematici umirovljenja, zbog toga jer su, kazao je, u tijeku pripreme o izmjenama zakona o mirovinskom osiguranju, a planira se i izrada novog zakona o mirovinskom osiguranju. Naglasio je da je Vlada RH usvojila sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe jer na taj način želi kreirati politiku umirovljenika i mirovina od samog početka do njene realizacije, te je izrazio nadu da će ovaj skup pridonijeti tome. Profesor emeritus na Pravnom fakultetu u Zagrebu Vladimir Puljiz istaknuo je da najnoviji podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je godišnje za mirovine potrebno 36 milijardi kuna te kako se mirovine najviše financiraju iz doprinosa, odnosno 54 posto, a sa 46 posto iz proračuna. Prosječna mirovina za puni staž iznosi 55 posto od plaće, što je kazao je, veoma nisko, dok u Europskoj uniji iznosi oko 65 posto.