ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je sinoć na prvom hrvatskom festivalu posvećenom osobama starije životne dobi da oni koji su odradili svoj radni vijek moraju imati pristojnu mirovinu. "Vaša generacija je mojoj generaciji ostavila puno toga dobroga i ono dobro što mi baštinimo od vas dužni smo ostaviti generaciji iza nas", kazao je Josipović na završnom koncertu festivala "Zlatna dob". Naglasivši kako bi umirovljenici vrijeme svoje 'zlatne dobi' trebali što aktivnije iskoristiti, rekao je da su mnogi to svoje životno razdoblje iskoristili kako bi krenuli studirati, učiti strane jezike ili glumu te su time pokazali da 'zlatna dob' može biti predivna. U ime Vlade, ministar rada i mirovinskoga sustava Mirando Mrsić istaknuo je da će mirovine rasti i dolaziti na vrijeme. "Ovoj vladi je standard umirovljenika zadnja crta obrane i neće graditi stabilnost države na umirovljenicima, kao što je to bio slučaj proteklih godina", kazao je. Najavio je da će se formirati Nacionalno vijeće umirovljenika u kojem će s jedne strane biti vlada, a s druge predstavnici umirovljeničkih udruga. "Na tom mjestu će se razmatrati i odlučivati sve ono će vlada poduzimati na području mirovinskog osiguranja i svega vezanog uz treću životnu dob", rekao je ministar Mrsić.
HVAR - Simboličnim podizanjem zastave ispred Gradske lođe u Hvaru, ministrica kulture Andrea Zlatar Violić označila je jučer početak svečanog obilježavanja 400. obljetnice osnutka Hvarskog kazališta, prvog komunalnog kazališta u Europi, otvorenog 1612. godine. Svi smo vrlo ponosni na Hvarsko kazalište, namijenjeno cijeloj zajednici, koje je proteklih stoljeća integriralo u sebi pučku tradiciju, ali se upisalo i u europski kulturni krug, istaknula je ministrica obraćajući se večeras publici okupljenoj u kazalištu u kojemu je, u sklopu obljetnice, izveden suvremeni igrokaz "Prikazanje muke osamljene stare dame u potrazi za kavalirima iliti prigode iz života jedne pozornice". Čestitajući svima koji su u proteklih 15-ak godina sudjelovali u obnovi hvarskoga kazališta, ustvrdila je kako je taj projekt pokazao kako nije najveći problem u nedostatku novčanih sredstava, već u nedostatku volje da se neki posao završi. Brojnoj publici, među kojom je bio i francuski veleposlanik Jerome Pasquier, obratio se i hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić. Zadovoljan, kako je rekao, što se nazire kraj dugogodišnje obnove kazališta, posebno je naglasio da se sada u Hvaru, umjesto o opasnostima od rušenja kazališta, raspravlja o budućim programima.
DUBROVNIK, 1. listopada 2012. (Hina) - Vijećnici gradskog vijeća grada Dubrovnika na večeras održanoj sjednici većinom su glasova usvojili zaključak kojim se od hrvatske Vlade i Sabora traži zaštita teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, odnosno da se ne ratificira ugovor o granici između Hrvatske i BiH od 30. srpnja 1999. godine. Sjednica je održana na zahtjev oporbenih vijećnika HDZ-a i HSS-a, koji su u raspravi obrazložili kako treba uvažiti odredbe međunarodnog prava i stajalište stručnjaka, a posebice dubrovačkih znanstvenika akademika Nenada Vekarića, dr. Stjepana Ćosića i Nike Kapetanića, koji su dokazali da je Hrvatska vlasnik toga područja.
ZAGREB - Knjiga arheologa i rektora Sveučilišta u Puli Roberta Matijašića "Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana" zamišljena je kao udžbenik i priručnik, ali je i izuzetno historiografsko djelo i prvo koje donosi pregled kasne antike, rečeno je na predstavljanju sinoć na zagrebačkome Filozofskom fakultetu. Djelo iz Matijašićeva pera dolazi u pravi i krajnji čas, jer posljednju knjigu o tome razdoblju napisao je Natko Nodilo prije stotinu godina, rekao je recenzent Hrvoje Gračanin istaknuvši da je knjiga pionirsko djelo i krupan iskorak u hrvatskoj historiografiji. Predstavljanje knjige priređeno je u sklopu IV. kongresa hrvatskih povjesničara koji je počeo danas, posvećen je temi slobode i održava se u Zagrebu do 5. listopada. Gračanin je uvjeren da će ta monografija pridonijeti boljemu razumijevanju razdoblja kasne antike i biti osnova za daljnja istraživanja. Knjiga donosi pregled povijesti hrvatskih povijesnih prostora od dolaska na prijestolje cara Dioklecijana 284. do smrti cara Justinijana 565., odnosno neposredno prije masovnijeg dolaska Slavena u naše krajeve u vrijeme preobrazbe antičke civilizacije u ranosrednjovjekovnu.