VARAŽDIN - Na sceni "Zvonimir Rogoz" Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu sinoć je praizvedena predstava "Pričaj mi o Gorkome", nastala prema dva autobiografska romana Mani Gotovac "Fališ mi". Predstava donosi priču o dvoje ljudi koji su trideset godina živjeli jedan za drugoga, a samo tri godine proveli zajedno. Priču o ljubavi, čežnji, nježnostima i svađama na sceni su „ispričali“ Hana Hegedušić kao mlada Mani, Lela Margitić kao ostarjela Mani i Robert Plemić kao Gorki. Ansambl potpisuje i režiju predstave.
RIJEKA - Izložba koju čini 130 djela iz zbirke kolekcionara umjetnina Alberta Faggiana otvorena je sinoć u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci. Izložene su uglavnom slike, uz desetak skulptura nastalih u razdoblju od druge polovice 19. stoljeća do današnjih dana. Kustosica izložbe Vilma Bartolić kazala je da su iz najranijeg razdoblja, odnosno druge polovice 19. stoljeća, zastupljena neka od najuglednijih hrvatskih slikarskih imena poput Karasa, Medovića i Bukovca. Iz razdoblja moderne u zbirci su antologijski autori kao Račić, Kraljević, Babić, Becić, Gecan Tartaglia i drugi. Suvremeno slikarstvo zastupljeno je s djelima Murtića, Price, Kulmera, Glihe, a zbirka pokriva i najnovija djela autora koji su se iskazali već svojim prvim izlagačkim nastupima, kazala je. Istaknula je da je Faggian počeo graditi svoju zbirku sakupljajući istarske autore, s obzirom na to da je sam iz Pule. Ubrzo je počeo širiti popis autora na druge važne umjetnike moderne i suvremene umjetnosti. Njegova zbirka danas ima oko 350 djela.
ZAGREB - Knjiga Ivana Jurića „Partizanska i komunistička represija i zločini prema Hrvatima u Donjem Poneretavlju (Nekadašnji kotar Metković) 1941.-1990.“ predstavljena je večeras u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu. O knjizi su govorili povjesničar Zdravko Dizdar, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva Zvonimir Šeparović i autor Ivan Jurić, a dijelove iz knjige čitao je dramski umjetnik Tomislav Martić. Dizdar je istaknuo kako je Jurić ponekad prvi progovarao i obrađivao teme koje su bile poticaj drugim istraživačima te ocijenio kako je autor najplodniji zavičajni pisac u Hrvatskoj. Podsjetio je kako u ovoj knjizi obradio obračun komunističke vlasti s križarima, svećenicima Katoličke crkve i vjernicima te članovima i pristašama Hrvatske seljačke stranke. Po Šeparovićevim riječima Jurić u svojoj knjizi nikoga ne stavlja na optuženičku klupu nego historiografski istražuje komunističke zločine i represiju nad hrvatskim narodom u razdoblju od rata pa sve do 1990. „Knjiga je pisana s osjećajem žalosti u kojoj autor propituje zašto su se dogodili zločini u tako velikim razmjerima“, dodao je Šeparović.