ZAGREB - Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sudjelovat će od 22. listopada na dvjema konferencijama u Pragu posvećenim pitanju odnosa između demokracije i medija te pitanju proširenja Europske Unije (EU), priopćeno je u ponedjeljak iz MVEP-a. Na 16. godišnjoj konferenciji Forum 2000, ministrica Pusić će u ponedjeljak, 22. listopada, u okviru rasprave o baštini preminulog češkog predsjednika i književnika Vaclava Havela na području demokracije i ljudskih prava održati govor pod nazivom "Naslijeđe Vaclava Havela". Na njoj će, između ostalih, sudjelovati i bivša američka državna tajnica Madeleine Albright, bivši australski ministar vanjskih poslova Gareth Evans, oporbeni čelnik Aleksandar Milinkevič iz Bjelorusije, bivša slovačka premijerka Iveta Radičová i brojni drugi političari, sociolozi i ekonomisti. Isti dan poslijepodne Pusić će se pridružiti konferenciji "Praški dijalog o proširenju". U sklopu te konferencije, koju će otvoriti zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Karel Schwarzenberg, ministrica će sudjelovati na panelu "Uloga i mjesto politike proširenja u postojećoj europskoj strateškoj raspravi", a među panelistima je i europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele, priopćio je MVEP.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko sudjelovat 17. listopada na summitu Europske pučke stranke u Bukureštu, priopćeno je u ponedjeljak iz HDZ-a. Na summitu Europske pučke stranke trebali bi sudjelovati, između ostalih, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, njemačka kancelarka Angela Merkel, slovenski premijer Janez Janša te brojni drugi ugledni europski političari. Osim predsjednika Tomislava Karamarka u delegaciji Hrvatske demokratske zajednice biti će potpredsjednica HDZ-a i predsjednica Odbora za vanjsku politiku Dubravka Šuica, međunarodni tajnik stranke Davor Ivo Stier te zastupnici u Europskom parlamentu Andrej Plenković, Davor Božinović i Frano Matušić.
SUBOTICA - Rodna kuća hrvatskog bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu je obnovljena i u utorak će u njoj biti obilježen dan njegova rođenja, što je jedan od četiri nacionalna blagdana hrvatske manjine u Vojvodini, objavila je u ponedjeljak agencija Beta. Rodna kuća bana Jelačića nalazi se u podnožju Petrovaradinske tvrđave i nije bila rekonstruirana cijelo stoljeće pa se zbog vlage i dotrajalosti u ožujku ove godine s nje srušio dio fasade. Na inicijativu tadašnjeg gradonačelnika Novoga Sada Igora Pavličića grad je započeo popravku oštećenog dijela krovne konstrukcije, crijepa, potkrovnog dijela i dijela fasade. Hrvatska manjina u Vojvodini, prije svih njezini pripadnici u Petrovaradinu, godinama su tražili da se rodna kuća bana Jelačića njima dodjeli kako bi je pretvorili u spomen kuću i sjedište hrvatske manjinske zajednice. Hrvatsko nacionalno vijeće međutim nema novca da od nekoliko vlasnika stanova otkupi vrijedan objekt, a financijsku potporu toj inicijativi nisu dali ni matična ni domicilna država. U rodnoj kući bana Jelačića, izgrađenoj 1745., danas živi nekoliko obitelji koje za otkup svojih stanova traže visoke nadoknade.
SARAJEVO - U Bosni i Hercegovini u ponedjeljak je počeo probni popis tanovništva koji treba pokazati je li ta zemlja u stanju organizirati opći popis koji je planiran za proljeće 2013. Probnim popisom bit će obuhvaćeno dvadeset tisuća stanovnika te šest tisuća kućanstava i provest će se u 35 općina u različitim dijelovima zemlje. Tijek probnog popisa nadzirat će međunarodni promatrači koje je delegirao Statistički ured Europske unije (EUROSTAT) a posebnu pozornost posbetit će načinu na koji popisivači budu tretirali osjetljiva pitanja poput onih o materinjem jeziku, nacionalnosti ili vjeroispovijesti. "Oni žele vidjeti zaštitu osobnih podataka i način na koji popisivači rade na terenu odnosno postupaju li sukladno međunarodnim standardima", pojasnio je ravnatelj Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović. Popisivačima su date precizne upute da ni u kom slučaju ne smiju navoditi ispitanike kakve bi odgovore trebali dati. Na temelju rezultata probnog popisa koji traje do kraja listipada EUROSTAT će donijeti konačnu preporuku o tome jesu li ispunjeni uvjeti da BiH naredne godine provede cjeloviti popis stanovništva. Posljednji takav popis u BiH je proveden 1991. što ju je svrstalo u kategoriju država kakva je Somalija i koje ne raspolažu nikakvim vjerodostojnim informacijama o vlastitom stanovništvu.
SARAJEVO - Nekadašnji predsjednik vlade Republike Srpske Gojko Kličković, kojemu se pred sudom Bosne i Hercegovine sudi po optužnici za ratne zločine, mogao bi biti izabran za načelnika općine Krupa na Uni, proizlazi iz rezultata što ih je u ponedjeljak objavilo Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP). Prema poducima dostupnim na internetskoj stranici SIP-a nakon prebrojanih glasova sa svih biračkih mjesta u općini koja se ranije zvala Bosanska Krupa, a bez glasova birača koji su glasovali u odsutnosti, zaključeno je kako je Kličković kao kandidat Srpske demokratske stranke (SDS) dobio 650 glasova, dok je za jedinog protukandidata Mladena Kotura iz Demokratske narodne strake (DNS) glasovalo 512 birača. Gojko Kličković bio je predsjednik vlade Republike Srpske neposredno nakon rata do 1998., nakon čega je pobjegao u Srbiju gdje se skrivao od optužnice koja ga je teretila za gospodarski kriminal. Nakon toga ga je državno odvjetništvo BiH optužilo i za ratne zločine počinjene u Bosanskoj Krupi 1992., gdje je Kličković tada obnašao dužnost prvog čovjeka kriznog stožera što su ga bile uspostavile vlasti bosanskih Srba. On je optužen za etničko čišćenje te općine, no prvostupanjskom presudom donešenom 2010. oslobođen je optužbi. Prizivno vijeće suda BiH tu je presudu tijekom proljeća ove godine ukinulo i naložilo novo suđenje.
LUXEMBOURG - Europska unija, u izostanku dogovora s Rusijom o sirijskoj krizi, upozorila je u ponedjeljak na rizik širenja sukoba na regiju, i postrožila sankcije protiv sirijskog režima, no ne planira masivan prihvat sirijskih izbjeglica na svojem teritoriju, a postrožila je i sankcije Iranu. "Opasnost od širenja sukoba raste. A to nikome, uključivo Rusiju, nije u interesu", upozorio je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle. "Potrebno je uvjeriti one koji nastavljaju štititi Asadov režim da opasnost od širenja sukoba raste, da opasnost posredničkog rata raste", istaknuo je. Europski ministri održali su u nedjelju navečer dugu raspravu o tom pitanju s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom, tijekom večere koja je trajala više od tri i pol sata. "Razgovarali smo o Siriji u svim aspektima. Ne mogu reći da smo postigli bilo kakav napredak", rekao je britanski ministar William Hague. To nije spriječilo europske ministre da, kao i na svakom svojem sastanku u 19 mjeseci sirijske krize, u ponedjeljak usvoje novi krug sankcija protiv Damaska. Na crnim popisima EU-a sada se nalazi 181 osoba bliska režimu i 54 tvrtke. Njihova imovina je zamrznuta i zabranjeno im je izdavanje viza. Europska unija postrožila je u ponedjeljak i financijske i trgovinske sankcije Iranu, ciljajući osobito financijske transakcije i telekomunikacijski i energetski sektor.
PODGORICA - Rezultati nedjeljnih prijevremenih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori pokazuju da je vladajuća koalicija Mila Đukanovića uzdrmana, ali će zadržati vlast, drže analitičari i vjeruju da će Đukanović uspjeti sa manjinskim strankama sastaviti novu vladu. Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori, prema privremenim podacima Centra za monitoring (CEMI), koalicija Europska Crna Gora predvođena Đukanovićevom Demokratskom partijom socijalista (DPS) osvojila je 45,5 posto glasova i imat će u parlamentu 39 zastupnika od 81 koliko ima Skupština Crne Gore. Kada se do kraja prebroje glasovi, moguće je da će pobjednička koalicija imati još jedno zastupničko mjesto, što mnogo ne mijenja na stvari budući da ni tada neće imati apsolutnu većinu. Analitičari ističu da je Đukanoviću, iako nije osvojio apsolutnu vlast, uspjelo što nije nikom u Europi u jeku gospodarske krize da njegova koalicija ostane uvjerljivo najjača politička snaga i da može formirati vladu. To je potvrdio i on sam obećavajući građanima da će nova vlast “biti posvećena unapređivanju kvalitete života i nastaviti uspješno voditi državu putem europskih i euroatlantskih integracija.
BEOGRAD - Zastupniku u srbijanskom parlamentu i nekadašnjem srbijanskom ministru okoliša i prostornog planiranja Oliveru Duliću, osumnjičenom za zlouporabe i korupciju, oduzete su diplomatska putovnica, te srbijanska i hrvatska putovnica, kako bi se spriječio njegov mogući izlazak iz zemlje i pokušaj bjega, izvjestila je u ponedjeljak Radio-televizija Srbije (RTS). Dulić je, kako je javio RTS, osim diplomatske i civilne putovnice Republike Srbije, posjedovao i hrvatsku putovnicu koja mu je izdana 1995., a državno odvjetništvo za organizirani zločin sve tri je oduzete putovnice predalo sudu u Beogradu. Državno je odvjetništvo beogradskome sudu prošlog tjedna predalo i optužni prijedlog protiv Dulića i zatražilo bezuvjetnu kaznu nakon istrage koja ga dovodi u vezu s protuzakonitostima u postavljanju optičkih kablova duž državnih cesta. Dulić je u više navrata nijekao te otužbe, tvrdeći da će pred sudom dokazati svoju nevinost. Dulića, njegova bivšeg pomoćnika Nebojšu Janjića i ravnatelja javnog poduzeća "Putevi srbije" Zorana Drobnjaka otužni prijedlog tereti da su tvrtki "Nuba invest" iz Beograda protuzakonito izdali suglasnosti, lokacijske i građevne dozvole unatoč upozorenjima da za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti. Beogradski mediji nagađali su da je novcem iz toga posla "Nuba invest" posredstvom svojih tvrtki kćeri iz inozemstva financirala izbornu kampanju Demokratske stranke Borisa Tadića, čiji je Dulić zastupnik u parlament.
BEOGRAD - Srbija je spremna platiti troškove za 10.000 svojih državljana koji traže azil u Europi jer bi ponovno uvođenje viza ostavilo teške posljedice i za Srbiju i za Europsku uniju, izjavio je u ponedjeljak novinarima u Beogradu predsjednik srbijanske vlade Ivica Dačić. Srbijanski je premijer na marginama skupa o trgovini ljudima u jugoistočnoj Europi istaknuo da je "vizna liberalizacija jedina konkretna stvar iz Europske unije koju su građani Srbije osjetili u posljednjih nekoliko godina". Dačić, koji je i ministar unutarnjih poslova Srbije, tvrdi kako je riječ o manje od 10.000 azilanata u cijeloj Europi, te da je među njima najviše Roma i Albanaca. "Mi ćemo za tih 10.000 ljudi platiti troškove jer bi to bila manja šteta za Srbiju nego ukidanje viza", izjavio je. Premijer Srbije najavio je da će vizni režim i azilante staviti kao jedan od prioriteta u razgovorima s europskim dužnosnicima i obećao kako će učiniti sve da očuva režim vizne liberalizacije. Srbijanski mediji javili su, pozivajući se na izjavu izvjestiteljice za viznu liberalizaciju Europskog parlamenta, slovensku eurozastupnicu Tanju Fajon, da bi građanima Srbije uskoro mogao biti ukinut bezvizni režim za pojedine zemlje Europske unije. O tome će mehanizmu, dodaju mediji, na zahtjev Njemačke i još nekolicine država članica EU-a europski ministri odlučivati 25. listopada. B92 navodi kako će uskoro članicama EU-a biti omogućeno da pojedinačno ukinu bezvizni režim Srbiji i Makedoniji zbog izuzetno velikog broja lažnih azilanata.
YANGON - Tisuće budističkih redovnika okupile su se u ponedjeljak u dva najveća mianmarska grada u znak prosvjeda protiv napora koje poduzima najveće svjetsko islamsko tijelo, Organizacija za islamsku suradnju (OIC), kako bi pomoglo etničkoj skupini Rohingya muslimana koja je bila umiješana u smrtonosne sukobe prije četiri mjeseca. Redovnici, moćna politička snaga u većinski budističkoj zemlji, osudili su planove OIC-a dda uspostavi ured za vezu u sjeverozapadnoj državi Rakhine, gdje je u lipnju izbilo nasilje između budističkih Rakhina i Rohingya muslimana. Samo nekoliko sati nakon što su se redovnici razišli, ured predsjednika Theina Seina je priopćio da neće dopustiti predstavništvo OIC-a u Mianmaru. Nije poznato je li ta objava povezana s prosvjedima ili je unaprijed planirana. U Mianmaru živi oko 800.000 pripadnika etničke skupine Rohingya, od kojih većina u bijednim uvjetima. Optužuje ih se da su ilegalni imigranti i nisu priznati kao građani Mianmara.
ZAGREB - Pola stoljeća od kubanske raketne krize Sjedinjene Države i Kuba i dalje su ideološki neprijatelji, Sovjetski Savez je prošlost, a Florida, danas dom desetaka tisuća izbjeglih Kubanca, nizom priredaba prisjetit će se događaja koji su tadašnji svijet doveli na rub nuklearnog rata. U listopadu 1962., baterija protubalističkih raketa blizu Miamija bila je prva linija nacionalne obrane od nuklearnog napada, a za 50. godišnjicu polaznici Zrakoplovne škole u Miamiju obnovili su jednu od originalnih raketa Nike Hercules koja je bila opremljena nuklearnom bojnom glavom i namijenjena Kubi. Trinaestodnevna raketna kriza počela je 16. listopada 1962., kada je tadašnji predsjednik John F. Kennedy doznao da Sovjetski Savez (SSSR) postavlja rakete na Kubi, nekih 145 kilometara od obale Floride. Američka državna tajnica Hillary Clinton nedavno je Kennedyjevo upravljanje krizom usporedila s vladom predsjednika Baracka Obame u današnjem upravljanju nuklearnim programom Irana, piše agencija AFP. Dodaje kako se desetljećima u školama učilo da je kriza izbjegnuta Kennedyjom vještinom, no danas dostupni sovjetski i američki dokumenti otkrivaju da je stvarnost bila prozaičnija.
BERLIN - Euro dijeli Europljane i nije dobar za mir, ocijenio je u intervjuu za njemački dnevnik Handelsblatt od ponedjeljka dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju za 2001. Amerikanac Joseph Stiglitz. "Svi vanjski promatrači suglasit će se da su Europljani u ovom trenutku podijeljeni oko eura i politike spašavanja eura. Podjele su prisutne među državama, ali i unutar samih država u kojima jačaju ekstremističke i nacionalističke struje. To nije dobro za mir. Ukratko, euro je bio kontraproduktivan", rekao je Stiglitz, profesor na svučilištu Columbiji. Ocijenio je da je "sadašnje stanje nestabilno" i vodit će ili "jačoj integraciji" ili "njezinu slabljenju". Utemeljitelji Europske unije "bili su u pravu kada su odlučili stvoriti euro", ali su zacijelo zamišljali političku uniju, a "ne prisilno zajedništvo kako bi izbjegli katastrofu". Stiglitz je ipak pozdravio odluku Nobelova odbora da ovogodišnju nagradu za mir dodijeli Europskoj uniji. "EU je stvorena kao mirovni projekt i osigurala je mir u Europi. Zbog toga zaslužuje nagradu", međutim, "EU nije isto što i eurozona", naglasio je Stiglitz.