LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec rekao je u srijedu da prijedlog hrvatske ministrice Vesne Pusić prema kojemu se bi obje države obratile Banci za međunarodna poravnanja (BIS) radi rješavanja pitanja Ljubljanske banke i njenih hrvatskih štediša smatra pravim korakom, ali da hrvatska vlada treba povući ovlasti za sudske tužbe protiv Ljubljanske banke koje su pokrenule dvije hrvatske banke. "Za Sloveniju nema spora o tome da je spor oko Ljubljanske banke sukcesijske naravi i da o tome treba razgovarati preko Banke za međunarodna poravnanja (BIS)", rekao je Erjavec u izjavi novinarima na ministarstvu vanjskih poslova u Ljubljani, potvrđujući da je dobio pismo hrvatske ministrice za vanjske i europske poslove Vesne Pusić u kojemu mu predlaže da se obje države obrate BIS-u. No, Hrvatska bi, po Erjavčevim riječima, prije početka razgovora u Baselu trebala povući "državne punomoći" koje su dane Privrednoj banci Zagreb i Zagrebačkoj banci, a na osnovi koje one na hrvatskim sudovima vode postupak protiv Ljubljanske banke zbog deviznih depozita hrvatskih štediša koji su preneseni u hrvatski javni dug.
MOSTAR - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdio je u srijedu da je s američkim diplomatima razgovarao o inicijativi za preustroj Federacije BiH čiji bi cilj bio popravljanje položaja Hrvata u toj zemlji. Čović je na konferenciji za novinare u Mostaru ustvrdio da američka administracija želi pomoći kako bi se Federacija BiH racionalnije uredila i pri tome Hrvati izjednačili u pravima s druga dva naroda. Po njegovim riječima, uspostava vlasti bez legitimnih hrvatskih predstavnika nakon posljednjih izbora u Federaciji BiH i u Predsjedništvu vodi zemlju prema njezinu rušenju. On je na konferenciji za novinare u Mostaru optužio i Narodnu stranku Radom za boljitak (NSRzB) za masovnu kupovinu glasova uoči predstojećih općinskih izbora što će se u nedjelju održati u BiH očekujući da će ih kazniti birači, ali i policijska tijela, koja po njegovim navodima vode istragu oko izbornih zloporaba.
SARAJEVO - Puna suradnja zemalja jugoistočne Europe na planu obrane nužna je kako bi se odgovorilo pojačanim sigurnosnim rizicima, a jedna od konkretnih mjera je potpuno osposobljavanje zajedničke vojne postrojbe, zaključak je sastanka predstavnika ministarstava obrane država šire regije koji je u srijedu održan u Sarajevu. Sastanak je okupio oko stotinu sudionika iz četrnaest država-članica programa suradnje ministara obrane jugoistočne Europe (SEDM), zemalja-promatrača te predstavnika NATO-a, RACVIAC-a, Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i Regionalnog vijeća za suradnju (RCC).SEDM je inicijativa koju su SAD pokrenule još 1996. godine, a uz Hrvatsku države-članice su i Albanija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Italija, Makedonija, SAD, Slovenija, Srbija, Rumunjska, Turska i Ukrajina.Hrvatsko izaslanstvo na sarajevskom je sastanku predvodio Dragan Lozančić, pomoćnik ministra obrane za bilateralnu politiku.
BRUXELLES - Članice NATO-a donijele su u srijedu odluku da će glavnom tajniku Andersu Foghu Rasmussenu mandat trajati pet godina, do kraja srpnja 2014. godine, priopćilo je Vijeće NATO-a na svojoj internetskoj stranici. Rasmussenov (59) će mandat tako završiti nekoliko mjeseci prije planiranog okončanja NATO-ovih borbenih operacija u Afganistanu krajem 2014. Rasmussen, bivši danski premijer, došao je na čelo Sjevernoatlantskog saveza 2009. godine i bio je na toj dužnosti tijekom turbulentnog razdoblja u Afganistanu gdje su se snage NATO-a borile protiv talibanskih pobunjenika. NATO postupno predaje odgovornost za stanje sigurnosti lokalnim sigurnosnim snagama, a cilj je dati Afganistancima kontrolu nad sigurnošću cijele zemlje do kraja 2014.
VATIKAN - Suđenje Papinu bivšem sobaru optuženom za krađu i predaju stotina povjerljivih dokumenata nastavljeno je u srijedu u Vatikanu a presuda bi, kako je objavio glasnogovornik Vatikana otac Federico Lombardi, trebala biti izrečena u subotu. U utorak, drugog dana suđenja koje neki zovu "Vatileaks" i koje je privuklo veliko zanimanje javnosti i na svjetlo dana iznijelo suparništva i napetosti u Vatikanu, bivši sobar Paolo Gabriele je u dugom govoru rekao da se ne osjeća krivim za optužbu za krađu. No priznao je da je "kriv" što je izdao povjerenje Benedikta XVI. kojim se, po njegovoj ocjeni, "manipulira". Suđenje se nastavlja u petak i završit će koncem tjedna, zbog toga što u nedjelju počinje sinoda biskupa iz cijeloga svijeta o "novoj evangelizaciji" a u idući četvrtak 11. listopada, na obljetnicu 50. početka Drugog vatikanskog sabora, počinje Godina vjere.
BAGDAD - Irak je od Turske zatražio da prestane napadati kurdske pobunjenike koji se skrivaju s druge strane granice u Iraku, a Turska se priprema proširiti svoj interni mandat za takve akcije. Vlada u Bagdadu ima ograničene ovlasti nad iračkom autonomnom regijom Kurdistanom, ali ove su poruke indikator napetosti u odnosu s Turskom koja je ugostila izbjegloga iračkog potpredsjednika Tarika al Hašemija. Turska je vlada u ponedjeljak od parlamenta zatražila da obnovi mandat koji istječe 17. listopada, a prema kojem je izvodila uglavnom zračne napade na baze kurdistanske radničke partije (PKK) u iračkoj kurdskoj regiji. Parlament će o tome raspravljati u četvrtak.
PARIZ - Francuska čestita koaliciji gruzijskog milijardera Bidzine Ivanišvilija na pobjedi na parlamentarnim izborima i odaje priznanje predsjedniku Mihailu Sakašviliju što je prihvatio rezultate izbora, priopćilo je u srijedu francusko ministarstvo vanjskih poslova. "Francuska je s odobravanjem primila odluku gruzijskog predsjednika da prizna rezultate proizašle iz izbora. Ujedno čestita koaliciji 'Gruzijski san' Bidzine Ivanišvilija na pobjedi", rekao je u izjavi Philippe Lalliot, glasnogovornik Quai d'Orsayja. Pariz "poziva sve strane sudionice političke smjene koja se upravo događa u Gruziji da paze kako bi prijenos vlasti bio u skladu s ustavnim poretkom i državnim kontinuitetom", dodao je Lalliot. Ivanišvili, koji bi trebao biti budući premijer, odmah je pozvao Sakašvilija da podnese ostavku prije isteka mandata u listopadu 2013., što je potaknulo napetosti među političkom klasom.
NEW DELHI - Deseci tisuća Indijaca iz najsiromašnijih slojeva, a među njima i pripadnici raznih plemena i dalita (kasta "nedodirljivih"), počeli su u srijedu marš dug 350 kilometara do New Delhija prosvjedujući protiv skupoće i njihove marginalizacije u trećem po snazi azijskom gospodarstvu. "Marš za pravdu" počeo je u gradu Gwalior (središnja Indija), a za 26 dana trebao bi završiti u New Delhiju, objavila je udruga inicijator Ekta Parishad, koja se bori za prava Indijaca bezemljaša. Iz Gwaliora je krenulo 35.000 ljudi, a udruga očekuje da ih do ulaska u New Delhi bude 100.000.