LONDON - Najveće svjetske banke bile bi prisiljene namaknuti ukupno 374 milijarde eura dodatnog kapitala da su postroženi kapitalni propisi stupili na snagu krajem prošle godine, izvijestila je u četvrtak u najnovijoj procjeni Banka za međunarodna poravnanja (BIS). Novi propisi postupno će stupati na snagu od siječnja iduće godine da bi se u cijelosti počeli primjenjivati od 2019. BIS svakih šest mjeseci objavljuje procjene o iznosu koji nedostaje bankama kako bi dosegnule propisanu stopu adekvatnosti temeljnog kapitala od sedam posto. U najnovijoj procjeni BIS navodi da bi banke bile prisiljene prikupiti 374,1 milijardu eura dodatnog kapitala kako bi se uskladile s novim standardom da je on bio na snazi krajem prosinca. To je 111 milijardi eura manje no što je BIS procijenio u travnju, kada je izračunao da bi banke morale prikupiti 486 milijardi eura da su propisi stupili na snagu krajem lipnja prošle godine. U skupini koja obuhvaća 102 banke prosječna stopa adekvatnosti osnovnog kapitala, definirana prema novim propisima, iznosi 7,7 posto, a njih 30 ne bi dosegnulo propisanu razinu. U uzorku od 102 banke 13 je američkih, 13 japanskih, osam njemačkih, te po šest iz Velike Britanije, Kanade, Kine i Turske. U Baselu procjenjuju da su 102 banke koje čine uzorak prošle godine ostvarile dobit nakon poreza i prije isplate dividendi od ukupno 356 milijardi eura.
BRUXELLES - Kineski premijer Wen Jiabao rekao je u četvrtak da će Peking nastaviti pomagati u rješavanju dužničke krize u eurozoni, nakon višemjesečnog ulaganja u obveznice država članica EU-a. Kina će nastaviti igrati svoju ulogu kako bi pomogla u rješavanju pitanja europskog duga kroz odgovarajuće kanale, rekao je Wen na poslovnom summitu nakon političkih razgovora s čelnicima Europske unije u Bruxellesu. Zadnjih nekoliko mjeseci Kina je nastavila ulagati u obveznice europskih vlada i razgovarala je o suradnji s Europskim stabilizacijskim mehanizmom, rekao je. Europski stabilizacijski mehanizam novi je stalni krizni fond EU-a koji bi s radom trebao početi idući mjesec. Europa je na pravom putu u rješavanju pitanja duga, rekao je Wen napominjući kako je sada ključno u potpunosti provesti reforme.
LISABON - Portugal je suočen s velikim otporom javnosti prema novim mjerama štednje koje predviđaju povećanje socijalnih doprinosa za radnike, prenose europski mediji. Portugalski predsjednik Anibal Cavaco Silva najavio je da će u petak organizirati sastanak državnog vijeća, koje se inače rijetko okuplja, u pokušaju da ublaži političku krizu koju je izazvala ta kontroverzna mjera. Više od milijun ljudi prosvjedovalo je protiv plana da se socijalni doprinosi za radnike povise s 11 na 18 posto, dok bi ih se za tvrtke snizilo s 25 na 18 posto. Time bi svaki radnik de facto izgubio jednu mjesečnu plaću na godinu. Poslodavci bi također trebali dobiti slobodnije ruke za otpuštanje radnika. Mjeri se protive sindikati, socijalistička oporba i mlađi partner u vladinoj koaliciji desnog centra. Nastavi li se kriza, ministri financija eurozone mogli bi, teoretski, na sastanku u Luxembourgu 8. listopada, odgoditi isplatu iduće tranše pomoći Portugalu ukupne vrijednosti 78 milijardi eura.
PARIZ - Francuski proizvođač automobila PSA Peugeot Citroën objavio je da je započeo ekskluzivne pregovore s ruskim željezničkim prijevoznikom JSC Russian Railways o prodaji 75 posto udjela u podružnici za cestovni prijevoz Gefco za 800 milijuna eura. Tom transakcijom Peugeot želi smanjiti dug. Francusko poduzeće dobiti će od Gefcoa i posebnu dividendu od 100 milijuna eura. Dva poduzeća obavijestit će o ruskoj ponudi i svoja radnička vijeća i pokrenuti konzultacije. Prema informacijama iz Peugeota, strateško partnerstvo s ruskom stranom trebalo bi pomoći Gefcou da ostvari brži rast. Transakcija će također poduprijeti strategiju Gefcova širenja u Kini, Indiji i Latinskoj Americi. Također će ubrzati njegov rast u istočnoj i srednjoj Europi, osobito u Rusiji. Uprava Gefcoa neće se mijenjati, a glavni ured kompanije ostat će u Francuskoj. Iz Peugeota napominju da predloženu transakciju još moraju odobriti nadležna regulatorna tijela.
LONDON - Cijene sirove nafte stabilizirale su se u četvrtak u Londonu ispod 108 dolara za barel nakon objave slabih gospodarskih pokazatelja iz Kine, a koji su se nadovezali na jučerašnju objavu Saudijske Arabije da neće dopustiti previsoku razinu cijena. Cijena barela sirove nafte pala je u Londonu 77 centi, na 107,42 dolara. Dan ranije zaključila je trgovinu u minusu 3,4 posto. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 79 centi nižoj cijeni, od 91,19 dolara. Danas je silazni trend na naftnim tržištima podržao HSBC-ov indeks menadžera nabave (PMI) za kineski proizvodni sektor, koji je u rujnu iznosio 47,8 bodova, što znači da je znatno ispod granice od 50 bodova koja razdvaja rast od pada aktivnosti. Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na svojim internetskim stranicama izvijestila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 108,43 dolara, što znači da je bila 2,52 dolara niža nego dan ranije.
LONDON - Euro se u četvrtak na međunarodnim deviznim tržištima spustio na najnižu razinu u mjesec dana prema dolaru, a osjetno je oslabio i prema jenu, jer jača zabrinutost zbog mogućeg produbljivanja recesije u eurozoni nakon objave slabijih od očekivanih podataka o poslovnim aktivnostima. Tečaj eura prema dolaru sunovratio se za 0,9 posto, na 1,2930 dolara. Današnji oštar pad još ga je više udaljio od najviše razine u četiri mjeseca od 1,3173 dolara na koju se popeo u ponedjeljak. Jedinstvena europska valuta oslabila je i prema jenu i to više od jedan posto, na 101,07 jena. Potom je nadoknadila dio gubitaka, pa se njome trgovalo po 101,31 jen. Dolar je prema jenu oslabio 0,4 posto, na 78,050 jena. Povukao se tako s najviše razine u mjesec dana od 79,23 jena, zabilježene u srijedu nakon što je japanska središnja banka najavila nove poticaje posustalom japanskom gospodarstvu. Euro je neznatnu podršku dobio od povoljnih vijesti iz Španjolske o padu kamatne stope na 10-godišnje obveznice na najnižu razinu od siječnja. Valutni stratezi prognoziraju da će jedinstvenu europsku valutu nastaviti pritiskati slabi gospodarski pokazatelji.