ZAGREB - Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić i ministar financija Slavko Linić ocijenili su danas da bi Uprava Ine trebala prestati tražiti alibi za neinvestiranje. I drugi neuspješni predsjednici uprava tražili su opravdanje za svoje neuspjehe "u pticama selicama, šišmišima i građevinarima koji su u lošoj situaciji", rekao je Linić odgovarajući nakon sjednice Vlade na novinarske upite o lošijoj Ininoj realizaciji planiranih investicija, što Uprava opravdava tvrdnjom da Vlada nije ispunila pretpostavke za te investicije. "Duboko sam razočaran, jer su pokazali da nemaju potrebnu kvalitetu i uspješnost. Nema opravdanja za neuspjehe", ustvrdio je. Upravi Ine poručio je da očekuje odgovore na pitanja kada će modernizirati rafinerije, kada će uložiti u naftna i plinska polja i kada će početi izvoziti plin i derivate iz Hrvatske, umjesto da ih uvoze, te na koja tržišta namjeravaju izvoziti. Također je odbio tvrdnje da Vlada sa 44 posto udjela u vlasništvu nema bitan utjecaj u kompaniji, ustvrdivši da je "moć Vlade ogromna, barem kad je u pitanju Ina". Ovise o cijeni naftnih koncesija, o tome hoće li inspekcije početi raditi i zatvarati njihove benzinske postaje. Ina mora imati odgovorno rukovodstvo, jer umnogome ovisi o odlukama Vlade, naglasio je Linić. I Čačić odbija optužbe da Vlada nije stvorila pretpostavke za Inine investicije. "Ne trebaju mi suradnici koji traže alibije", kazao je.
ZAGREB - Vlada na današnjoj sjednici nije prihvatila godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u 2011. jer smatra da Hanfa nije obavljala svoju djelatnost dosljedno i nije donosila akte uz uvažavanje načela razmjernosti i pravičnosti. To potvrđuju i nedavne presude Viskog upravnog suda u slučaju Liburnija Riviera Hotela, te u slučaju Agrokora i Belja, ustvrdio je ministar financija Slavko Linić. Posebno imamo primjedbu da se nije zaustavljalo trgovanje dionicama u vrijeme kad je država konsolidirala pojedine pravne subjekte, rekao je Linić. Na Upravnom sudu ima još niz sporova, a ishod kod mnogih je vrlo neizvjestan s obzirom da će takve presude imati i značajne financijske posljedice, kako za tržište tako i za proračun, dodao je Linić.
ZAGREB - Za postizanje kreditnog rejtinga s predznakom 'A' nisu dovoljna ni dva mandata, izjavio je ministar financija Slavko Linić nakon današnje sjednice Vlade. Linić je to rekao odgovarajući na novinarsko pitanje kada bi Hrvatska mogla dostići željeni kreditni rejting, budući da je premijer Zoran Milanović jučer izjavio da želi da, kad dođe vrijeme da napuste Vladu, to bude u dobrim okolnostima i da Hrvatska ima viši rejting, s predznakom 'A'. Linić je ocijenio da je za to potrebno „konsolidirati uništeno gospodarstvo, koje je tri krizne godine provelo bez mjera Vlade“ i podići njegovu konkurentnost, dostići prosječnu europsku stopu rasta BDP-a, početi vraćati kredite i riješiti tranzicijske probleme. „Prevelik je broj umirovljenika u odnosu na broj zaposlenih i zato treba značajno podići broj zaposlenih“, rekao je Linić, te zaključio da „ni dva mandata nisu dovoljna za takvo što“.
ZAGREB - Nekoliko stotina radnika Tvornice željezničkih vozila (TŽV) Gredelj s današnjeg je skupa radnika poručilo Upravi, vlasniku tvrtke HŽ Holdingu i Vladi da se ne mire s mogućnošću otpuštanja više od 700 radnika i da će se tome oduprijeti organizacijom štrajkova i prosvjeda. Gredelj bi, prema planovima Uprave i vlasnika, trebao biti podijeljen na dva društva - Gradnju vozila i Tehničke servise, a po sindikalnim informacijama u njima bi od 1.465 ostalo oko 700 radnika. Predsjednik Samostalnog sindikata radnika Gredelja Željko Starčević upozorio je da otpuštanje više od 700 zaposlenih zapravo znači kraj Gredelja. Apsurdno je, dodaje, da se nakon ogromnih ulaganja u gradnju nove tvornice broj zaposlenih prepolovljava, a sudbina tvrtke je neizvjesna. Gredeljevi sindikalci pozvali su radnike da ih podrže i sudjeluju u industrijskim akcijama. Predsjednik Uprave Gredelja Krešimir Kranjčec u razgovoru za Hinu rekao je da ne može komentirati tvrdnje sa skupa radnika jer program restrukturiranja još nije dobio zeleno svjetlo. Sutra ili početkom idućeg tjedna bit će upućen socijalnim partnerima, a potom skupštini društva. Potvrđuje da program predviđa podjelu Gredelja na tehničke servise i gradnju vozila, a otvoreno je pitanje koliko će biti zaposlenih. Nekoliko je mogućnosti otvoreno, tako da bi najveći broj ukupno zaposlenih bio oko 1.100 ljudi, kazže Kranjčec koji nije želio govoriti o mogućem najmanjem broju zaposlenih.
KRAPINA - Ovogodišnji, 20. Zagorski gospodarski zbor okupio je stotinjak izlagača, a otvorio ga je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić koji je tom prigodom istaknuo kako je važan povratak investicijskog optimizma kod hrvatskih gospodarstvenika. "U našoj Vladi nema euforije jer mi točno znamo koji nas napori i koliko nas posla još čeka. Rezultati naše borbe bit će vidljivi idućih mjeseci", kazao je Grčić otvarajući trodnevnu gospodarsku izložbu, koja se održava u sklopu Tjedna kajkavske kulture Krapina 2012. "Nažalost, ljudi promjene još ne osjećaju, za razliku od gospodarstvenika kojima su one jako bitne jer imaju relativno jeftin i dostupan kapital. Radimo sve u korist gospodarstvenika, čak i na uštrb širokog kruga građana", kazao je Grčić dodajući kako je važno da država što manje troši kako bi ostalo više novca gospodarstvu. Zagorski gospodarski zbor najvažnija je gospodarska manifestacija Krapinsko-zagorske županije, održava se od 6. do 8. rujna, a na njemu svoje proizvode predstavlja stotinjak obrtnika iz Hrvatske te susjedne Slovenije.
ZAGREB - Šesta po redu regionalna konferencija o mobilnim tehnologijama MobilityDay održat će se 27. rujna u Zagrebu sa središnjom temom povezivanja mobilnih rješenja i pametnih uređaja kroz računalni oblak, a okupit će oko 350 sudionika. Program konferencije najavili su na današnjoj konferenciji za medije organizatori Andrej Radinger iz tvrtke Mobendo i Tomislav Bronzin iz tvrtke Citus koji su i pokretači te konferencije. Radinger je najavio da će ove godine proširiti teme konferencije na rješenja za pametne uređaje. Dosta će se stoga govoriti o multiplatformskom razvoju aplikacija i integraciji različitih pametnih uređaja (tableta, smartphone-ova i sličnih), kao i o novom Windows 8 operativnom sustavu. Dotaknut će se i trendova mobilnog plaćanja, sigurnosti mobilnih uređaja, mogućnostima i izvorima financiranja za mobilna rješenja te potrebi njihove primjene u poslovanju i svakodnevnom životu.
ZAGREB - Zračna luka Zagreb (ZLZ) u kolovozu ove godine zabilježila je rekordan broj putnika u jednom mjesecu od njena osnutka - 260.372 putnika, što je i 4,25 posto više putnika nego u prošlogodišnjem kolovozu, izvijestili su danas iz Zračne luke Zagreb koja će sljedeći tjedan nizom aktivnosti obilježiti 50 godina rada na postojećoj lokaciji. Rekordni kolovoški rezultati dodatni su razlog za proslavu 50 godina rada na postojećoj lokaciji, navode iz Zračne luke Zagreb. Obljetnicu će obilježiti nizom aktivnosti 11. i 12. rujna, a osim zabavnog programa, koncerata i izložbi, najavljuju i predstavljanje monografije "Zračna luka Zagreb: 50 godina" te dokumentarnog filma "Vrata Grada". Zračna luka Zagreb ove godine očekuje nove rekorde u broju putnika i letova zrakoplova, dok bi financijski rezultati, kako se doznaje, mogli biti na razini prethodne godine. Ističu i da su zadnje dvije godine imali porast broja putnika, pa ih je u 2010. bilo 2,07 milijuna, a prošle godine 2,32 milijuna. Za financijsko poslovanje kažu da je stabilno i profitabilno, te da već nekoliko godina bilježe rast prihoda i dobiti.
ZAGREB - Nakon tri dana pada, vrijednost dioničkog indeksa Zagrebačke burze Crobex danas je porasla i to za 0,28 posto, na 1.670,96 bodova. Specijalizirani indeks Crobex10 nastavio je pak jučer započeti rast, danas za 0,37 posto, na 912,26 bodova. Redovni promet Zagrebačke burze iznosio je 22,6 milijuna kuna, no pritom je nešto više od 10 milijuna kuna ostvareno trgovanjem državnom obveznicom oznake RHMF-0-227E. Među dionicama najviše se trgovalo dionicom Privredne banke Zagreb (PBZ), za 1,3 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 2,88 posto, na 530 kuna. Rast cijene za 2,33 posto, na 220 kuna, imala je dionica Podravke, uz promet od 1,01 milijun kuna. Dionica AD Plastika poskupjela je za 3,07 posto, na 105,19 kuna, s prometom od 998,1 tisuću kuna. Po prometu slijedi dionica Vira sa 636,5 tisuća kuna i rastom cijene od 0,98 posto, na 515 kuna. Pad cijene bilježi pak dionica Končar - Distributivni i specijalni transformatori i to za 0,22 posto, na 900 kuna, uz promet od 526,5 tisuća kuna. Cijena je pala i dionicama Riviera Adrie, za 0,56 posto, na 12,52 kune, uz promet od 521,9 tisuća kuna. Dionica HT-a danas je protrgovano za 495,3 tisuće kuna, uz nepromijenjenu zadnju cijenu od 198 kuna.