Na redovnoj tiskovnoj konferenciji za novinare Draghi je predstavio program "izravnih monetarnih transakcija" koje će se fokusirati na sekundarno tržište državnih obveznica.
Cilj je programa sniziti troškove zaduživanja Italije i Španjolske koji su proteklih mjeseci rasli, izazivajući strah od širenja dužničke krize.
Kupovine obveznica bit će povezane s programima makrogospodarskih prilagodbi odnosno preventivnim kreditnim linijama (s postroženim uvjetima) koje će zadužene zemlje sklapati s europskim kriznim fondovima, Europskim fondom za financijsku stabilnost (EFSF) i njegovim nasljednikom Europskim stabilizacijskim mehanizmom (ESM). Uvjet je da ti programi uključuju mogućnost EFSF-ove odnosno ESM-ove kupovine obveznica na primarnom tržištu, kazao je Draghi.
Ti će programi propisivati stroge uvjete za zemlje koje zatraže pomoć. One koje već provode programe makrogospodarske prilagodbe (poput Portugala, Grčke i Irske) moći će računati na ECB-ovu kupovinu obveznica nakon što ponovo izađu na tržišta kapitala.
ECB će donositi odluke o kupovinama obveznica vodeći računa o tome da zemlje poštuju uvjete iz tih programa, a važnu ulogu u praćenju njihova poštivanja imat će i vlade ostalih zemalja eurozone, upozorio je čelnik ECB-a.
Smatra se da je time Draghi uvažio opetovane oštre prigovore Njemačke, gdje se strahuje da bi ECB-ova kupovina obveznica mogla odvratiti zadužene zemlje od programa štednje. Dodatnu prijetnju Nijemci vide i u eventualnom tiskanju novca radi financiranja duga.
Draghi je priznao da odluka o kupnji obveznica nije bila jednoglasna. "Imali smo jedan glas protiv", kazao je novinarima, ne želeći otkriti o kome je riječ.
Pojasnio je također da će kupovine biti neograničene i da će "likvidnost kreirana tim transakcijama biti u potpunosti sterilizirana". Napomenuo je i da će banka biti izjednačena s ostalim vjerovnicima u pogledu prioriteta naplate.
ECB će se koncentrirati na kupovine obveznica s rokom dospijeća od jedne do tri godine.
Banka je u četvrtak objavila i nove prognoze za gospodarstvo eurozone i sada očekuje veći pad od prvotno procijenjenog, u rasponu od 0,2 do 0,6 posto. U prijašnjih prognozama, objavljenima u lipnju, raspon se kretao od negativnih 0,5 posto do pozitivnih 0,3 posto.
Za 2013. godinu sada očekuju raspon od minus 0,4 do plus 1,4 posto. U prijašnjim prognozama predviđali su raspon od nulte stope rasta do dva posto.
"Očekujemo da će se eurozona vrlo postupno oporavljati", zaključio je Draghi.
Povišene su pak prognoze stope inflacije, pa bi se po najnovijim procjenama inflacija u ovoj godini mogla kretati u rasponu od 2,4 do 2,6 posto. Prvotno očekivani raspon iznosio je od 2,3 do 2,5 posto. U 2013. očekuju inflaciju od 1,3 do 2,5 posto, nasuprot ranije očekivanih jedan do 2,2 posto.