ZAGREB - Premijer Zoran Milanović osvrnuo se na početku današnje sjednice Vlade na novu pozitivnu procjenu kreditnog rejtinga Hrvatske, ističući kako nema razloga za euforiju, ali i da je Hrvatska dobila kredit jer se vjeruje Vladinim potezima. "Nema razloga za euforiju. Povijesnom terminologijom bi se reklo – nije kraj ni početak kraja, nego eventualno kraj početka našim nastojanjima da zemlju uredimo i da stvorimo pretpostavke za gospodarski rast", rekao je Milanović. Kazao je da je Hrvatska dobila kredit jer se u ovom razdoblju vjeruje u Vladine poteze, posebno u resoru financija. "Naravno da veliki projekti ne mogu biti realizirani ni započeti odmah, jer u pripremi tih projekata trebaju ozbiljne i temeljite pripreme i za to treba koji mjesec više, ali ono što smo do sada radili i ono što ministar financija radi u financijskom sektoru, to se od ozbiljne države očekuje da počne raditi odmah i počeli smo raditi odmah", ocijenio je premijer. Agencija Fitch Ratings jučer je revidirala naviše prognozu za hrvatski kreditni rejting, s negativne na stabilnu, i ujedno potvrdila hrvatski rejting za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti na 'BBB-' i u domaćoj valuti na 'BBB'.
ZAGREB - Hrvatska je u skupini zemalja s perspektivom u desetljećima koja slijede i zato je Erste Group pojačano prisutan u Hrvatskoj i regiji kojoj Hrvatska pripada, ocijenio je na današnjem susretu s novinarima predsjednik Uprave Erste Groupa Andreas Treichl. "Regija u kojoj se nalazi Hrvatska bit će, prema našoj ocjeni, perspektivna sljedećih pedeset godina, i to je jedan od razloga zašto smo ovdje", rekao je Treichl. Po njegovim riječima, ozračje stabilnosti ključno je za privlačenje investitora, na drugom je mjestu dobra financijska situacija, a važno je i stvaranje prilika za rast. Velika prilika za Hrvatsku, smatra Treichl, ulazak je u EU, usprkos trenutnom teškom stanju u Europi, koja je zbog dužničke krize potisnula neka svoja temeljna načela poput otvorenosti tržišta i rušenja administrativnih barijera među državama. "Za deset do petnaest godina i druge zemlje zapadnog Balkana bit će dio EU-a, a bez ulaska Hrvatske njihove šanse za ulazak su minorne", smatra taj austrijski bankar. Na pitanje kako vidi budućnost eurozone u sljedećih nekoliko mjeseci, odgovorio je da ne očekuje bitne promjene, te da su najvažniji događaj u tom pogledu izbori u Njemačkoj 2013. godine. Treichl stanje u bankarstvu ocjenjuje vrlo ozbiljnim, ali smatra da su bankarski sustavi zemalja stabilni, pa čak i u zemljama s poteškoćama kao što su Italija i Španjolska.
ZAGREB- Ukupni financijski prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, te putničkih agencija i organizatora putovanja u prvih šest mjeseci ove godine dosegnuli su 8,9 milijardi kuna što je 3,2 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavilo je danas Ministarstvo turizma. Riječ je o nedavno objavljenim financijskim podacima Ministarstva financija, odnosno Porezne uprave, navodi se u priopćenju. Po kategorijama, pravne i fizičke osobe ukupno su u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima u prvih šest mjeseci ove godine ostvarile prihod od 3,5 milijardi kuna ili 10 posto više nego lani. Putničke agencije uprihodile su 1,9 milijardi kuna ili 3,3 posto više, dok su touroperatori sa 191 milijunom kuna prihoda u plusu 23 posto.
ZAGREB - Građevinska kompanija Hidroelektra niskogradnja izvijestila je danas da je s Ministarstvom financija sklopila ugovor o izvođenju radova vrijednih 25,7 milijuna kuna na graničnom prijelazu Zaton Doli. Ugovorom o izvođenju građevinskih radova niskogradnje i čelične konstrukcije na tom graničnom prijelazu, ukupne vrijednosti 25,68 milijuna kuna bez uključenog poreza na dodanu vrijednost, predviđen je dovršetak radova u roku od 120 kalendarskih dana od datuma njihova početka. Partner Hidroelektri niskogradnji u tome poslu je požeška tvrtka Magma, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Na 45. međunarodnom obrtničkom sajmu (MOS) u Celju, koji će se održati od 12. do 18. rujna, predstavit će se i 21 hrvatski obrtnik u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK), najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Kako je istaknuo direktor Odbora za sajmove HOK-a Mario Paliska, riječ je o sedamnaestom nastupu hrvatskih obrtnika na sajmu u Celju, a od 21 izlagača njih 10 nastupit će prvi puta. HOK sufinancira od 30 do 50 posto iznosa troškova izlaganja, kazao je Paliska. Celjski sajam najznačajniji je obrtnički sajam u regiji, mjesto susreta s potencijalnim poslovnim partnerima te prilika da naši obrtnici provjere koliko su konkurentni. Slovenija je najbliži i nabrži put za ulazak na tržište EU i zato je nastup na tom sajmu značajan, posebice u kontekstu ulaska Hrvatske u EU iduće godine, kazao je Paliska. Na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju ove će se godine predstaviti 1.604 izlagača iz 34 zemlje, što je gotovo na lanjskoj razini.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi indeksi su danas u plusu, a i obujam trgovanja je nešto veći nego jučer, ponajviše zahvaljujući dobrim vijestima iz Fitcha i pozitivnom raspoloženju na inozemnim burzama. Crobex indeks oko 12,00 sati bio je u plusu 0,43 posto, na 1.673 boda, a Crobex10 0,24 posto, na 911 bodova. Redovni promet dosegnuo je 16,11 milijuna kuna, što je 3 milijuna više nego jučer u ovo doba. Najveći dio tog prometa odnosi se na transakcije obveznicom RH, kojima je ostvareno nešto više od 10 milijuna kuna prometa. Najlikvidnija na burzi do podneva bila je dionica Privredne banke Zagreb, kojom je ostvareno 1,36 milijuna kuna. Cijena joj je pala 1,78 posto, na 530 kuna. Slijedi dionica AD Plastika, s 838.000 kuna prometa. Cijena joj je skočila 2,91 posto, na 905,2 kune. Cijene većine dionica su u plusu. Među likvidnijim izdanjima, najviše je porasla cijena dionice Rivijere Poreč, za 4,5 posto. Dionicom HT-a do podneva ostvareno je 220.000 kuna prometa, a cijena joj je oslabila 0,11 posto, na 198,75 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnu listu ojačala prema svim važnijim valutama, prema euru za 0,12 posto, a švicarskom franku za 0,43 posto, pa se srednji tečaj franka po prvi put od početka ove godine spustio ispod 6,2 kune. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,460113 kune, a srednji tečaj franka 6,190965 kuna. Zadnji je put srednji tečaj franka bio ispod 6,2 kune na tečajnici HNB-a koja se primjenjivala 10. siječnja ove godine. Na vrijednosti su prema kuni izgubile i američka i britanska valuta, američki je dolar oslabio za 0,66 posto, a britanska funta za 0,48 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,914622 kune, a funte 9,409830 kuna.