FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 5. rujna 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 14,30 sati.

ZAGREB/LONDON - Agencija za izdavanje kreditnih rejtinga Fitch Ratings danas je revidirala naviše prognozu za hrvatski kreditni rejting, s negativne na stabilnu, i ujedno potvrdila hrvatski rejting za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti na 'BBB-' i u domaćoj valuti na 'BBB'. Revizija prognoze za hrvatski rejting odražava napredak vlade u razvijanju srednjoročnog plana kojim se želi odgovoriti na fiskalne izazove s kojima je Hrvatska suočena, navodi se, između ostaloga, u današnjem priopćenju Fitcha. Navodi se, međutim, i da su implementacijski rizici veliki, kao i da su izgledi za rast bruto domaćeg proizvoda slabi. Ključni izazov s kojim će se vlada suočiti bit će daljnje smanjivanje deficita i provedba strukturalnih reformi u kontekstu produljenog razdoblja slabog gospodarskog rasta, navodi Fitch.

ZAGREB - Hrvatska je pala za pet mjesta na ljestvici globalne konkurentnosti u odnosu na prošlu godinu tako da zauzima 81. mjesto između 144 zemlje svijeta, pokazuju rezultati "Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2012. - 2013." Svjetskog gospodarskog foruma, koje je danas predstavilo Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK). Novi pad na ljestvici konkurentnosti ne znači da smo sada lošiji nego prije godinu dana, nego da su drugi brže napredovali od nas, što znači da treba intenzivirati reforme, poručio je predsjednik NKV-a Ivica Mudrinić. Mjesto najkonkurentnije zemlje na svijetu zadržala je Švicarska, a slijede ju Singapur, Finska, Švedska, Nizozemska Njemačka i SAD. Hrvatska se i ove godine nalazi u okruženju zemalja jugoistočne Europe - Crne Gore na 72. mjestu, Rumunjske kao 78., BiH na 88., Albanije na 89., te Srbije na 95. poziciji. Ove godine po prvi puta nas je pretekla Makedonija koja je na 80. mjestu. Najbolje ocjene Hrvatska je dobila za kvalitetu cesta i infrastrukture, broj fiksnih telefonskih linija i korištenje interneta, dok su najgore ocijenjeni troškovi poljoprivredne politike, pravni okvir za strana ulaganja, razina i učinak poreza, te efikasnost pravosuđa u rješavanju sporova.

ZAGREB - Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić i gradonačelnik londonskog City-a Alderman David Wootton razgovarali su na današnjem sastanku u Vladi o investicijskim projektima u javnom sektoru, a nakon sastanka Wootton je kazao kako će Hrvatska nakon ulaska u EU biti uočljivija na investicijskom horizontu. U Hrvatskoj, prema njegovim riječima, postoji poslovi talent za čiji su razvoj potrebi dobri uvjeti i fizička infrastruktura, na čemu treba raditi. U tome smislu, rekao je da u Velikoj Britaniji postoji financijska i tehnološka ekspertiza koja bi mogla biti od pomoći Hrvatskoj. Čačić je izvijestio da je s Wootonom razgovarao o sudjelovanju britanskih investitora u realizaciji velikih investicijskih projekata javnog sektora. Podsjetio je da je u svibnju za vrijeme svoga boravka u Londonu na EBRD-a predstavio londonskom Cityu najveće investicijske projekte Vlade te održao nekoliko sastanaka o konkretnim projektima kao što su rekonstrukcija termoelektrane Plomin, projekti javno-privatnog partnerstva te monetizacija duga HAC-a i Autoceste Rijeka-Zagreb, za što je upravo danas objavljen javni natječaj. Na novinarsko pitanje koji model monetizacije duga HAC-a i ARZ-a je povoljan za Vladu, Čačić je odgovorio je kako je potpuno jasno da Vlada želi zadržati vlasništvo nad HAC-om i ARZ-om, a koncesionaru za jednokratnu naknadu prepustiti upravljanje i održavanje. Druga dva uvjeta su kretanje cijene cestarina u skladu s inflacijom te održavanje koje će nakon isteka koncesije autoceste ostaviti u stanju kakvom su danas.

ZAGREB - Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture objavilo je danas poziv na javno nadmetanje za uslugu savjetnika za monetizaciju javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb, a zaintersirani za taj posao svoje ponude mogu predati do 17. listopada do 12 sati. Ministarstvo je javni poziv objavilo u elektroničkom oglasniku javne nabave, a procijenjena vrijednost usluge savjetovanja je 80 milijuna kuna bez PDV-a. Po podacima iz poziva, usluga savjetovanja odvijat će se u dvije faze, za prvu je rok završetka 90 dana od dana sklapanja ugovora, a za drugu, odnosno za ukupno zaključenje projekta 30. rujna 2013. godine. Odluku o provedbi postupka odabira savjetnika za usluge monetizacije javnog duga vezanog uz društva Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb, odnosno za moguće davanje autocesta u koncesiju, Vlada je donijela na sjednici 2. kolovoza ove godine.

ZAGREB - PIK Vrbovec otvorio je danas tvornicu za proizvodnju trajnih salama, novi pogon za narezivanje i pakiranje mesnih prerađevina te novo skladište gotove robe, a ukupna vrijednost tih investicija premašuje 250 milijuna kuna. Direktor PIK Vrbovca Mate Štetić na otvaranju je rekao kako su tri najnovije investicije kruna strateških ulaganja te tvrtke te su dio investicijskog ciklusa koji je započeo 2005. godine ulaskom Agrokora u PIK. Od tada do danas investicije u PIK iznose više od jedne milijarde kuna, kazao je Štetić. Nove investicije otvaraju nove mogućnosti i daljnje jačanje pozicije tvrtke na domaćem i inozemnim tržištima, rekao je Štetić i dometnuo da ulaganja u nove kapacitete omogućuju zapošljavanje 95 novih djelatnika. PIK danas ukupno zapošljava 1.750 ljudi. Izvršni potpredsjednik Agrokora Mislav Galić istaknuo je kako je PIK danas najveća industrija hrvatskog prehrambenog sektora, istaknuvši da je 2005. godine, kad ga je Agrokor preuzeo, PIK prerađivao 8.000 tona mesa, a danas 75.000 tona. Tada se ostvarivalo 250 milijuna kuna godišnjeg prihoda, a danas gotovo dvije milijarde kuna, kazao je Galić.

DUBROVNIK - U povodu dvomilijuntog noćenja koje je ostvareno 6 dana ranije nego prošle godine u Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika na današnjoj konferenciji za novinare gradonačelnik Andro Vlahušić istaknuo je da taj grad turistički raste brzinom koja nije bila očekivana. Dubrovnik raste brzinom koja nije bila očekivana, pa tako u četiri godine prosječan godišnji rast je po 200.000 noćenja po godini, odnosno ostvareno je 800.000 novih noćenja, sa 1.850.000 prije četiri godine ta se brojka popela na 2.650.000, istaknuo je. Dodao je da se očekuje bogata turistička jesen s najkvalitetnijim gostima, a danas u Dubrovniku boravi 14 posto više gostiju nego lani. Posljednjih nekoliko godina najbrojniji gosti Dubrovnika su iz Velike Britanije, potom Francuske, Njemačke te Rusije. Kako je rečeno, od početka godine do konca kolovoza u Dubrovniku je zabilježeno 502.899 dolazaka ili 8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine dok je noćenja 1.955.108 ili 11 posto više.

ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze ni danas nemaju snage za veće pomake, a nešto više trguje se zasad jedino dionicama HT-a i Privredne banke Zagreb. Crobex indeks oko 12,00 sati bio je u plusu 0,05 posto, na 1.668 bodova, a Crobex10 0,58 posto, na 912 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 3,9 milijuna kuna, što je otprilike na razini kao i jučer u ovo doba. Dionicom HT-a do podneva je ostvaren najveći promet, u visini od 1,26 milijuna kuna. Cijena joj je pritom ojačala 0,2 posto, na 199,49 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica PBZ-a, s prometom od 774.000 kuna. Cijena joj je oslabila 1,56 posto, na 540 kuna. Među likvidnijim izdanjima, po gubitku izdvajaju se dionice Petrokemije, kojima je cijena pala 2,8 posto, te Zagrebačke banke, za 1,25 posto. Jedina na dobitku među likvidnijim izdanjima zasad je uz dionicu HT-a i dionica Vupika, koja je poskupjela 0,54 posto.

ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema euru za 0,09 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,469636 kuna. Kuna je oslabila i prema drugim važnijim valutama, prema američkom dolaru za 0,56 posto, britanskoj funti 0,47 posto i švicarskom franku 0,04 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,954273 kune, funte 9,455235 kuna, a franka 6,217961 kunu.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙