FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 17,30 sati

ZAGREB, 31. kolovoza 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 17,30 sati.

DONJI KRALJEVEC/ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede i ove će godine subvencionirati troškove otkupa i skladištenje jabuka i mandarina, a za to će u proračunu za iduću godinu biti osigurano ukupno 86,25 milijuna kuna, najavio je danas ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Ministar poljoprivrede prijedlog o subvencioniranju iznio je i voćarima okupljenima u Donjem Kraljevcu gdje se, od 31. kolovoza do 2. rujna, održava 7. međunarodni sajam voćarstva. Ministarstvo će subvencionirati troškove otkupa i skladištenja ukupno 30 tisuća tona konzumne jabuke i to jabuke prve klase, uz minimalnu otkupnu cijenu od 3,5 kuna po kilogramu, s jednom kunom po kilogramu, a isti je iznos, jedna kuna po kilogramu, subvencija i za jabuku druge klase uz otkupnu cijenu od 2,25 kuna po kilogramu. Kod industrijske jabuke radi se o količini od 15 tisuća tona, a uz otkupnu cijenu od 1,20 kuna, subvencija će iznositi 55 lipa po kilogramu. Subvencionirat će se i otkup 60 tisuća tona mandarina, uz otkupnu cijenu od 3 kune po kilogramu, sa 80 lipa po kilogramu. Ministarstvo time želi pomoći voćarima i s obzirom na štete i utjecati na stabiliziranje cijena voća koje bi mogle biti na prošlogodišnjoj razini, kazao je Jakovina koji je u telefonskoj izjavi za Hinu naglasio da se, obzirom na sušu i njene posljedice u Hrvatskoj i u regiji, razmišlja i o drugim mjerama. Tako bi, najavljuje, u idućih desetak dana pred Vladu trebale ići uredba o uvođenju izvoznih carina na žitarice, odnosno pšenicu, ječam, soju i kukuruz, te izmjene carinske tarife kojom bi se na te iste proizvode, odnosno na te sirovine ukinule uvozne carine. Riječ je o privremenim mjerama, dok se situacija na tržištu ne stabilizira.

ZAGREB - Hrvatska u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih sedam mjeseci ove godine bilježi blagi pad izvoza, izraženo u kunama za 0,1 posto, izraženo u eurima za 1,9 posto, dok se kod uvoza u kunama bilježi rasta za 1,6 posto, a u eurima pad uvoza za 0,2 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci iznosi tek 56,8 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. U razdoblju siječanj-srpanj hrvatski je robni izvoz iznosio 40,9 milijardi kuna, što je 0,1 posto više nego u istom razdoblju lani. Uvoz je istodobno porastao za 1,6 posto, na nešto više od 72 milijarde kuna. Tako je vanjskotrgovniski deficit iznosio 31,1 milijardu kuna, što je 3,9 posto više nego u sedam mjeseci lani. Izraženo u eurima izvoz je iznosio 5,4 milijarde eura, što je pad za 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok uvoz bilježi blaži pad, za 0,2 posto, na 9,5 milijardi eura. Manjak u robnoj razmjeni iznosi 4,1 milijardu eura, što je porast za 2,1 posto. Statistika za prvih sedam mjeseci ove godine pokazuje znatan pad izvoza u nekoliko značajnih izvoznih djelatnosti, među njima posebice u brodogradnji koja s izvozom u vrijednosti 361,7 milijuna eura bilježi pad za 44,4 posto. Najvažniji trgovinski partner Hrvatske su zemlje EU u koje je u sedam ovogodišnjih mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od 3,1 milijardu eura, što je 6,4 posto manje nego u isto vrijeme lani, dok je uvoz porastao za 3,9 posto, na nešto više od 6 milijardi eura.

ZAGREB - U Hrvatskoj je u srpnju ove godine bilo ukupno 1.411.458 zaposlenih, što je oko šest tisuća osoba, ili 0,4 posto više nego u ovogodišnjem lipnju, privremeni su podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku. Od ukupnog broja zaposlenih najviše ih je u srpnju, 1.152.918 bilo zaposleno u pravnim osobama, što je u odnosu na lipanj porast od 1.632 osobe ili za 0,1 posto. Najveći se rast broja zaposlenih bilježi u obrtu i slobodnim profesijama koji su krajem srpnja zapošljavali 229.907 osoba, što je 4.634 osobe, ili 2,1 posto više nego u lipnju. Broj zaposlenih osiguranika poljoprivrednika i u srpnju je nastavio padati, u odnosu na lipanj za 0,8 posto. To znači i 218 osoba manje zaposlenih osiguranika poljoprivrednika kojih je krajem srpnja bilo 28.633. Krajem srpnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 298.690 nezaposlenih, što je na mjesečnoj razini 3.813 osoba ili 1,3 posto više, prenosi DZS čiji podaci pokazuju i da je za 0,2 postotna boda porasla stopa registrirane nezaposlenosti u srpnju, na 17,5 posto (u lipnju bila 17,3 posto).

ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Hrvatske za lipanj iznosila je 5.492 kune, što je nominalno niže za 0,1 posto, a realno je niže za 3,8 posto u odnosu na isti mjesec lani, objavio je danas Državni zavod za statistiku. U odnosu na svibanj prosječna neto plaća za ovogodišnji lipanj nominalno je pala za 0,7 posto, a realno za 0,1 posto. Za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je 5.459 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani nominalno više za 1,1 posto, a realno je niže za 1,3 posto, pokazuju prvi podaci DZS-a. Najviša prosječna neto plaća za lipanj isplaćena je u djelatnosti promidžbe (reklame i propagande) i istraživanja tržišta - 9.763 kune, a najniža u proizvodnji odjeće - 2.872 kune.

ZAGREB - HEP grupa je prvo ovogodišnje polugodište završila s konsolidiranim gubitkom nakon oporezivanja od 315,5 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine imala neto dobit od 543,7 milijuna kuna, podaci su iz HEP-ovog financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Poslovni prihodi HEP grupe u prvoj polovici ove godine iznosili su 6,6 milijardi kuna, što je povećanje za 1,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su istodobno troškovi poslovanja porasli za 17 posto, na 6,7 milijardi kuna. Prihodi od prodaje električne energije porasli su za 166,1 milijuna kuna, što je, kako navode iz HEP-a, rezultat odobrenog povećanja cijene električne energije od 1. svibnja ove godine. Troškovi poslovanja HEP grupe u prvom su polugodištu iznosili 6,7 milijardi kuna i u odnosu na isto razdoblje lani veći su za 975,7 milijuna kuna, odnosno 17 posto. Pritom su troškovi proizvodnje i nabave električne energije porasli za 1,14 milijarde kuna, ili za 42,7 posto jer je, kako ističu iz HEP-a, nastavljeno nepovoljno hidrološko razdoblje sa smanjenim dotocima vode te je manja proizvodnja električne energije u hidroelektranama nadomještena većim uvozom i proizvodnjom u termoelektranama. Iz HEP-a također ističu kako plan investicija za ovu godini iznosi više od 3,4 milijarde kuna, a u prvom su polugodištu ostvarena ulaganja u iznosu nešto višem od 780 milijuna kuna.

ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) u prvoj polovici ove godine odobrila je 675 kredita ukupne vrijednosti 3,5 milijardi kuna, a poduzela je i niz mjera koje su uključivale sniženje kamatnih stopa, kreditiranje bez valutne klauzule te mogućnost podjele rizika s ciljem poticanja novih ulaganja, izvijestili su iz HBOR-a koji je danas objavio i polugodišnje financijsko izvješće. Iz HBOR-a ističu kako su tijekom prvog polugodišta odobrili dvostruko više kredita po programima za malo i srednje poduzetništvo nego u istom razdoblju prošle godine te da su odobrili i 11 posto više investicijskih kredita. HBOR je u prvom polugodištu ove godine ostvario ukupne prihode u iznosu od 484,8 milijuna kuna, dok su rashodi bili 432,9 milijuna kuna, što je dovelo do pozitivnog financijskog rezultata u iznosu od 51,9 milijuna kuna, navodi se u priopćenju.

ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 9,3 milijuna kuna, a vrijednost dioničkih indeksa je porasla, Crobexa za 0,11 posto, a Crobexa10 za 0,35 posto. Crobex je tako današnje trgovanje završio na 1.679,95 bodova, a Crobex10 na 914,85 bodova. Među dionicama najviše se danas trgovalo dionicama HT-a kojima je ostvareno 1,8 milijuna kuna prometa. Zadnja cijena dionice HT-a ostala je na 200 kuna. Blizu milijunskom prometu je dionica Končar-Distributivnih i specijalnih transformatora s 925,1 tisuću kuna, a cijena joj je pala za 2,36 posto, na zadnjih 870 kuna. Pad cijene od 0,95 posto, na 157,49 kuna, imala je dionica Konzuma, uz promet od 479,3 tisuće kuna. PBZ-ova je dionica, uz porast cijene od 1,53 posto, na 577,71 kunu, ostvarila 332,8 tisuća kuna prometa. Cijena je porasla i dionici Vupika, za 1,64 posto, na 91,98 kuna, a protrgovano ih je za 269,9 tisuća kuna.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙