ZAGREB - Premijer Zoran Milanović odbacio je danas novinske napise po kojima je vlada “sklopila mir s poslodavcima”, ističući da među Vladom I poslodavcima “nije bilo sukoba pa ne može biti ni mirenja”. “Piše se po naslovnicama o nekakvim sukobima i velikim mirenjima s poslodavcima. Nije bilo sukoba pa ne može biti ni mirenja”, kazao je premijer na početku današnje sjednice Vlade. Naglasio je da Vlada i poslodavci imaju “konstantno dinamičan odnos u kojem se traži reda, u kojem Vlada cijelo vrijeme zna da se prvo nešto mora stvoriti da bi se uzelo kroz porez, ali i da reda u porezima mora biti”. Istaknuo je da svaki član Vlade u dijalogu s poslodavcima ima svoju ulogu. Da između poslodavaca i Vlade nije bilo sukoba tvrdi i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, koji ističe da su poslodavci ponekad kritizirali vladu te da su kritike dobrodošle, iako su, kaže, neke bile neutemeljene. I ministar financija Slavko Linić smatra da je riječ o neozbiljnoj temi i “provokaciji”, ali i naglašava da ima pravo jasno reći što misli o nekim predstavnicima socijalnih partnera.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici donijela odluku o pokretanju pregovora o izmjenama granskih kolektivnih ugovora (GKU) u javnim službama, kako bi se oni uskladili s izmjenama Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić podsjetio je na Vladin zaključak od 2. kolovoza kojim se najavljuje otkazivanje TKU-a za javne službe zbog bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti, kao i da su sa sindikatima nastavljeni pregovori o izmjenama TKU-a. Bez obzira hoće li se TKU na kraju otkazati ili se uspije postići dogovor o izmjenama, treba promijeniti GKU-e jer su u njih prepisana određena prava iz TKU-a. Time bi se izbjegla pravna nesigurnost do koje može doći zbog otkazivanja ili izmjena TKU-a, te ujednačila materijalna prava zaposlenika u javnim službama, pojasnio je Mrsić. Stoga je Vlada imenovala svoje pregovaračke odbore za pregovore o izmjenama GKU-a za socijalnu skrb, zdravstvo, kulturu, osnovne škole, srednje škole, te znanost i visoko obrazovanje.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da je uplata plaća u bonovima nezakonita, te da takve plaće ne bi smjeli dobivati ni radnici vinkovačke Spačve. "Nema plaće u bonovima. To su nezakonite uplate", rekao je Linić pred početak današnje sjednice Vlade odgovarajući na novinarski upit da se radnicima Spačve plaće isplaćuju u bonovima. Linić kaže da probleme u Spačvi mora razriješiti država. "U ovom trenutku ozbiljno razgovaramo s Hrvatskom poštanskom bankom i nekim drugim vjerovnicima kako financijski konsolidirati Spačvu", rekao je Linić. Naglasio je da u toj tvrtci radi više od tisuću radnika, koji trebaju pomoć države. Linić je potvrdio da su sva ministarstva zajedno za oko 800 milijuna kuna probila svoje proračunske stavke. Naglasio je da Vlada ne namjerava rebalansirati proračun, te da ministarstva moraju uštedjeti na dodacima na plaću, prekovremenim satima i ugovorima o djelu, kako je dogovoreno.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović odbacio je danas kritike da će nova podjela Hrvatske na dvije statističke regije istoku zemlje umanjiti mogućnost povlačenja novca iz EU fondova, ističući kako sudjelovanje Zagreba u fondovima ne može naštetiti manje razvijenim područjima. "Grad Zagreb ni na koji način neće naštetiti Vukovaru, Osijeku ili Đakovu u privlačenju EU fondova, jer fondova ima toliko da ih na kraju nikada nećemo do kraja iskoristiti, jer to nikad nikome nije uspjelo", poručio je premijer na početku sjednice Vlade. Naglasio je da se Vlada vodila isključivo interesom da svi imaju koristi od EU fondova, te da je riječ o modelu koji je dobar za Hrvatsku. Podsjetio je da je prijašnja podjela Hrvatske na tri statističke regije ugrožavala poziciju županija na sjeverozapadu Hrvatske, koje su bile u istoj regiji sa Zagrebom. Premijer je poručio i da statističke regije nisu stranačka stvar, nego interes da se što bolje iskoriste europski fondovi.
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata osudila je danas potez Vlade kojim se Hrvatska dijeli na dvije statističke regije, kontinentalnu i jadransku, te predlaže da se Zagreb kao najrazvijeniji dio Hrvatske izdvoji u zasebnu regiju. Podjela Republike Hrvatske na dvije statističke regije, kontinentalnu i jadransku, novi je prilog centralizaciji i daljnjem zaostajanju nerazvijenih regija u režiji Vlade RH, navodi se u priopćenju HUS-a. Stapanje sjeverozapadne i slavonske regije poduzeto je s jasnim ciljem da se najrazvijenijem Zagrebu i razvijenoj sjeverozapadnoj regiji na teret nerazvijene Slavonije omogući kvalitetniji pristup fondovima EU. Na taj način politika regionalnog razvoja, kako europska, tako i hrvatska, gubi svoj smisao i može dovesti do upravo suprotnih posljedica, kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Istra će ovogodišnji kolovoz završiti s oko 7 milijuna noćenja, što je rekordan rezultat za jedan mjesec i prvi put ostvaren u povijesti Istre, ali i još jedan dokaz da su rezultati ove sezone u toj regiji i više nego dobri, a njihov se nastavak očekuje i u rujnu, doznaje se od direktora županijske Turističke zajednice Istre Denisa Ivoševića. Trenutno se (dnevno) u Istri odmara 180 do 190 tisuća gostiju, a slične brojke očekuju i u rujnu koji bi, prema jako dobrim najavama touroperatora i hotelijera, također mogao biti rekordan. Najviše stranih turista u Istru je došlo iz Austrije, Slovenije i Njemačke, posebno Bavarske, čiji turisti u velikom broju i dalje dolaze, a očekuje se da će tako biti otprilike sve do sredine rujna odnosno do početka škole u Bavarskoj. Talijana je ove godine, prema očekivanjima, bilo manje nego lani, za oko 8 posto manje, a kako se znalo da to tržište zbog krize ove godine baš i "neće biti u formi" Istra je svoju promociju pojačala prema njemačkom, austrijskom i slovenskom tržištu, što je dalo i dobre rezultate, naglašava Ivošević. Po njegovim riječima, ukupno bi prvih osam mjeseci Istra mogla završiti s oko 5 posto porasta u dolascima i noćenjima u odnosu na isto razdoblje lani, ali će se to točno vidjeti za nekoliko dana kada budu sumirani podaci.
ZAGREB - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost RH dodijelio je danas Metal-productu certifikat poslovne sigurnosti za razinu tajno, čime je ta tvrtka u vlasnišvu zagrebačkog poduzetnika Stjepana Šafrana, nakon provedenog postupka provjere, ispunila sve zakonima predviđene uvjete za sudjelovanje u projektima koji nose taj stupanj tajnosti. Kako je priopćeno iz te tvrtke za proizvodnju elektroopreme, u sklopu certifikacije njezini djelatnici te članovi uprave Stjepan Šafran i Saša Klikovac prošli su odgovarajući proces sigurnosne provjere, čime su i oni, kao fizičke osobe, ispunili sve predviđene uvjete za sudjelovanje u projektima s navedenim stupnjem tajnosti. To se odnosi i za sudjelovanje na NATO klasificiranim natječajima, kada se ponekad zahtjeva posjedovanje odgovarajućeg certifikata poslovne sigurnosti kojeg izdaje nadležno nacionalno sigurnosno tijelo. Metal product je 35. tvrtka koja ima taj certifikat u Hrvatskoj te ujedno prva proizvodna tvrtka malog i srednjeg poduzetništva, koja je dobila taj certifikat.
ZAGREB - Đuro Đaković Holding na razini grupe završio je 2011. godinu s 3,25 milijuna kuna neto dobiti, pokazuju danas objavljeni nerevidirani, konsolidirani financijski rezultati kompanije, koji su usklađeni sa Zakonom o računovodstvu i Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja. Ukupni konsolidirani prihodi grupe u prošloj su godini iznosili 799,3 milijuna kuna, što je 187,9 posto više nego u 2010. godini.Ukupni konsolidirani rashodi lani su iznosili 796,05 milijuna kuna, te su veći u odnosu na prethodnu godinu za 137,78 posto. Zagrebačka burza jutros je obustavila trgovanje dionicom Đure Đaković Holdinga do 11,30 sati, nakon što je Uprava te kompanije izvijestila da je Nadzorni odbor jučer stavio izvan snage odluke vezane uz dnevni red Glavne skupštine, a koje se tiču financijskih izvješća za 2011. godinu, te da je skupština, koja se trebala održati danas, ali je odgođena.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi indeksi su u prijepodnevnom trgovanju bili u blagom minusu, a tek s tri dionice ostvaren je promet iznad 100.000 kuna. Crobex indeks u 12,30 sati bio je u minusu 0,36 posto, na 1.657 bodova, a Crobex10 0,26 posto na 910 bodova. Redovni promet iznosio je svega 2 milijuna kuna, što je otprilike 600.000 manje nego jučer u ovo doba. Najlikvidnija je zasad dionica Privredne banke Zagreb, s tek nešto više od pola milijuna kuna prometa. Cijena joj je pala 2,13 posto, na 527 kuna. Prometi iznad 100.000 kuna ostvareni su sa samo još dionice - HT-a i Atlantic grupe. Pritom je cijena dionice HT-a ojačala 0,12 posto, na 201 kunu, a Atlantic grupe 0,67 posto, na 465 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,07 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,478883 kune. Kuna je blago ojačala i prema švicarskom franku, za 0,04 posto, te prema američkom dolaru, za 0,02 posto, dok je prema britanskoj funti oslabila za 0,03 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 6,229807 kuna, dolara 5,958320 kuna, a funte 9,433505 kuna.