Bivši predsjednik Republike Srpske, vođa Srpske demokratske stranke (SDS) i vrhovni zapovjednik vojske bosanskih Srba (VRS) tereti se za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine tijekom rata u kojem je poginulo oko 100.000 ljudi, a 2,2 milijuna ljudi je raseljeno. Napose se tereti za pokolj 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici u srpnju 1995., što je najgori pokolj u Europi od Drugog svjetskog rata.
"Radovan Karadžić traži pokretanje novog suđenja", navodi se u zahtjevu i dodaje da je "ponovno pokretanje suđenja jedino rješenje da suđenje bude pravično".
Karadžić je "pretrpio štetu jer je njegovo pravo da bude upoznat s dokumentima tužiteljstva od samog početka, a ne da se s njima upoznaje tijekom procesa", piše u zahtjevu te objašnjava da se radi "o stotinama tisuća stranica",.
Tužiteljstvo Haškog suda je početkom srpnja uložilo žalbu na odluku prvostupanjskog vijeća po kojoj nema dovoljno dokaza da su srpske snage pod vodstvom Radovana Karadžića izvršile genocid u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik. Karadžić je tako oslobođen optužbe za genocid na nekoliko lokaliteta u BiH u razdoblju od ožujka do prosinca 1992., ali ga se i dalje tereti za genocid u Srebrenici 1995.
Karadžiću je suđenje u nekoliko navrata bilo odgađano kako bi se on upoznao s dokumentima.
Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. U pritvor Međunarodnog suda prebačen je 30. srpnja 2008. godine, nakon 13 godina skrivanja. Suđenje je počelo 26. listopada 2009.
Tužiteljstvo je 4. svibnja završilo predstavljanje elemenata optužnice i trebalo bi 16. listopada početi izvoditi dokaze protiv Karadžića koji se izjasnio da nije kriv i brani se sam.
"Od početka suđenja, optužba je predstavila 335.126 stranica dokumenata, od kojih većina nije bila otkrivena čim je to bilo moguće", kaže Karaždić.