"Žalbeno vijeće ima ... nadležnost jedino razmotriti žalbe osuđene osobe ili tužitelja koje se tiču pogrešaka u pravu ili u činjenicama", navodi odvjetnički tim predvođen Lukom Mišetićem i poručuje da izvan toga "žalbeno vijeće nema na temelju Statuta (ICTY-ja) nadležnost.
Žalbeno je vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) 20. srpnja pozvalo tužiteljstvo da do 10. kolovoza objasni vjeruje li da se generalima Gotovini i Mladenu Markaču, u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonite topničke napade ili da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, može pripisati alternativna odgovornost - na temelju zapovjedne odgovornosti ili kao pomagača u pothvatu.
Taj podnesak Haaški sud još nije objavio.
Gotovinina obrana objašnjava da bi žalbeno vijeće bilo nadležno za alternativne oblike odgovornosti jedino u slučaju da se jedna od strana žalila na odluku prvostupanjskoga vijeća da u presudi ne donosi zaključke po pitanju alternativnih oblika odgovornosti.
"Takva žalba nije podnešena", kaže obrana i podsjeća da je prvostupanjsko vijeće u nepravomoćnoj presudi izričito navelo da neće donositi sud o alternativnim oblicima odgovornosti jer je utvrdilo da su dvojica generala odgovorna kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata.
"S obzirom na to da se tužiteljstvo na to nije žalilo, taj je zaključak konačan i riječ je o presuđenoj stvari", poručuje obrana generala Gotovine.
Zagrebačka odvjetnica Jadranka Sloković, koja je u nekoliko predmeta branila pred Haaškim sudom, kaže za Hinu da je obrana generala Gotovine potpuno u pravu kada tvrdi da je riječ o presuđenom pitanju jer nikakva žalba nije podnešena i da bi takav postupak narušio prava njihova branjenika.
U podnesu napisanom na osamdesetak stranica Gotovinina obrana u prilog svojem stajalištu navodi dosadašnju praksu pred ICTY-ijem te drugim međunarodnim sudovima uključujući ICC, Europski sud za ljudska prava i Međunarodni sud za Ruandu.
Podsjeća da žalbeni postupci pred ICTY-ijem nisu suđenja iznova te se samo pitanja koja su postavljena u žalbama mogu razmatrati i ističe da u ovom žalbenom postupku "alternativni oblici odgovornosti nisu sadržani u četiri osnova žalbe žalitelja".
Obrana upozorava da bi drugačije postupanje žalbenog vijeća dovelo u pitanje temeljna prava osuđene osobe u žalbenom postupku, jer bi se donošenjem odluke o alternativnoj odgovornosti dvojice generala žalbeno vijeće postavilo u funkciju prvostupanjskog vijeća, a takav postupak uskratio bi generalima pravo na žalbu.
Zbog svega toga žalbeno bi vijeće trebalo utvrditi da po pitanju alternativnih oblika odgovornosti dvojice generala nije nadležno te da je odluka prvostupanjskog vijeća da se ne upušta u pitanje alternativne odgovornosti u presudi konačna i na nju se ne može uložiti žalba jer je tužiteljstvo to propustilo učiniti u propisanim rokovima, zaključuje obrana hrvatskog generala.